Biomedicinska inženjerka iz Zenice: Tajland se nosi s epidemijom savjesnije od Njemačke

Iako je izvršila temeljite pripreme, odlazak na ljetovanje u zemlju egzotičnih slika smještenu na jugoistoku Azije pretvorio se u pustolovinu s bezbroj sitnih peripetija. Odmor u Tajlandu trebao je biti odmor iz snova, ali nezaustavljivo širenje korona virusa cijelim svijetom pretvorilo ga je u putovanje obilježeno stresom i neizvjesnošću.

No, pravi šok nastupio je tek po povratku u Berlin, gdje Lamija Pašalić radi kao kao potpredsjednica kompanije NIRx Medical Technologies LLC, koja se bavi razvojem i proizvodnjom aparata za mjerenje kortikalne aktivacije, izlučivanja i mapiranja mozga. U gradu koji mnogi opisuju kao tehnološku prijestonicu Njemačke i cijele Evrope mjere koje se preduzimaju u suzbijanju širenja korona virusa gotovo su nezamjetne, a nonšalantnost s kojom poslovično pedantni Nijemci pristupaju problemu ostavila je ovu “svjetsku putnicu” u čudu.

“U Berlinu se ne poduzimaju apsolutno nikakve mjere. Sletjela sam i prošla pasošku kontrolu kroz automat, predviđen za građane Evropske unije. Nikakav daljnji pregled”, kaže Pašalić, koja je na putovanje do dalekog odredišta krenula s italijanskim pasošem. Ne slučajno, jer je ta preduzetna Zeničanka, koja je magistrirala biomedicinsko inženjerstvo u Milanu 2007, dugo živjela u Italiji, gdje se obrazovala i naučno usavršavala.

Govoreći za Al Jazeeru, Pašalić priznaje da s posebnom pažnjom prati događanja u Lombardiji, zabrinuta što do nje dolaze veoma neprijatne informacije. Kaže da nije sretna kad u medijima čuje kako ljekari u toj bogatoj italijanskoj regiji već počinju govoriti kako su dovedeni u situaciju da odlučuju o tome ko će živjeti, a ko ne.

• Radite kao inženjerka u kompaniji koja se bavi proizvodnjom medicinskih instrumenata. Koliko je epidemija korona virusa utjecala na dinamiku rada u kompaniji?

– Većina zaposlenika radi od kuće, oni koji to mogu. Proizvodnja je i dalje u pogonu mada su stvoreni uslovi da u svakoj prostoriji boravi po samo jedna osoba. Jos ne osjetimo nikakve daljnje posljedice: još nema pada u prodajama, ni u intenzitetu dnevnih aktivnosti.

Pandemija na svjetskom nivou pokrenula je i masivna ulaganja od NIH-a (National Institutes of Health), najvišeg državnog tijela u SAD-u nadležnog za biomedicinska istraživanja i javno zdravstvo. Po standardnoj proceduri, naučnoistraživački rad finansiran je putem državnih grantova / tečajeva. Istraživači moraju podnijeti aplikaciju i obično čekaju više mjeseci ili čak godina na pozitivan odgovor i dodjeljivanje sredstava.

Prije samo nekoliko dana NIH je objavio da će investirati otprilike 40 milijardi USD u istraživanje za sprečavanje širenja pandemije i prevenciju. Ta sredstva će biti dodijeljena naučnicima po hitnom postupku. To je i jedino pozitivno u ovoj priči. Svugdje u svijetu sredstva za naučnoistraživački rad uvijek su ograničena. Jedino kada se dese katastrofe globalnih razmjera, poput sadašnje pandemije, ulaganja u nauku naglo rastu. Tako je i nuklearna tehnologija razvijena putem sredstava za Projekt “Manhattan” tokom Drugog svjetskog rata. Standardnim procedurama to nikad ne bi bilo moguće. Sasvim sigurno je da će tih 40 milijardi USD rezultirati važnim naučnim otkrićima, ne samo vezanim za suzbijanje širenja virusa COVID-19 nego i mnogo šireg opsega.

• Njemačka vlada uvela je niz mjera s ciljem sprečavanja širenja korona virusa, ali tek nekoliko sedmica nakon što se epidemija rasplamsala. Kako tumačite takvo ponašanje savezne vlade?

– Mislim da je problem u Italiji, Španiji i Njemačkoj isti: zdravstvo je na nivou regija / autonomnih zajednica / saveznih pokrajina. Pratim štampu u sve tri države i zaključci su isti. Decentralizacija države kroz godine se većinom pokazala efikasnom – sigurno ne kad je riječ o vladanju krizom poput ove. Svaka savezna pokrajina / regija / autonomna zajednica kreira i provodi vlastite akcione planove. Političke igre češće pobjeđuju nad zdravim razumom.

Neshvatljivo je kako je moguće da zemlje poput Njemačke, Italije, Francuske i Španije nisu slijedile primjer zemalja koje su već uspjele u borbi protiv korona virusa. U roku samo nekoliko dana Tajvan je pokrenuo čitav niz akcija (potpuno replikabilnih od drugih država) koje su doprinijele tome da, bez obzira na ekstremnu blizinu i povezanost s Kinom, nekoliko mjeseci nakon početka širenja epidemije ima samo nekoliko desetaka slučajeva. Nije tajna. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) sedmicama poziva sve zemlje da testiraju stanovništvo na virus što je više moguće. Da bi se prekinuli lanci širenja, oni se prvo moraju pronaći. Tajvan je otišao korak dalje: da bi što efikasnije testirali stanovništvo, koristili su se analitičkom obradom velikog broja podataka (big data). Ukrstili su bazu podataka zdravstvenog osiguranja sa bazom podataka migracijskog sistema. Rezultat: lako je identifikovana najranjivija populacija (prethodne bolesti, starost, veliki broj putovanja u Kinu), koja je odmah testirana.

Nijedna država, naravno, nema kapacitet da testira sve stanovništvo. Zašto da ne koristimo tehnologiju kojom raspolažemo da bismo pronašli one koji su najizloženiji? Izrael je najavio slične mjere. Sjetimo se skandala sa Cambridge Analyticom i zloupotrebom podataka korisnika društvenih mreža da bi se manipulisalo izbornim rezultatima. Analizom ogromnog broja podataka (društvene mreže, sigurnosne kamere, kretanja kreditnih kartica, mapa korištenja javnog prevoza) može se stvoriti prilično precizna slika fizičkog kretanja svake osobe koja je već zaražena virusom. Time odmah dobijamo informacije o osobama s kojima su zaraženi eventualno bili u kontaktu. Njih testiramo i tako iteriramo dalje. Tehnologija postoji, mislim da je problem samo u zakonskim okvirima.

U Njemačkoj je zaštita ličnih podataka gotovo pitanje nacionalnog interesa. Nisam sigurna, ali mislim da bi s pravnog stanovišta nešto slično u Njemačkoj bilo potpuno neizvedivo. Šta je bitnije: etička slika prava nad vlastitim podacima ili zaštita stanovništva od pandemije? Visokodemokratska društva tu se gube, dok autoritarnije države, poput Tajvana, Singapura ili Izraela, brže idu korak naprijed.

Primjera radi, u Berlinu se gotovo niko ne testira. Pravo na test trenutno imaju samo osobe s težim simptomima koje su imale potvrđen kontakt s već zaraženima. Znači, potpuno suprotno preporukama WHO-a.

• Kao biomedicinska inženjerka, možete li reći koliko je opasnost od korona virusa stvarna?

– Nisam doktor, tako da ne bih diskutovala o zdravstvenim posljedicama za zaražene na pojedinačnom nivou. No, sasvim je sigurno da je opasnost za zdravstvene sisteme ogromna. Italija, npr., raspolaže s otprilike 12,5 kreveta intenzivne njege na svakih 100.000 stanovnika. Na sjeveru Italije svi su kapaciteti trenutno popunjeni. Vlada Lombardije ogromnim naporom u posljednjih nekoliko sedmica omogućila je dodatnih nekoliko stotina kreveta, ali javljaju da više mjesta nema. Problem je i nedostatak ventilatora / respiratora i medicinskog osoblja.

Italijanski doktori iz Lombardije već javljaju da moraju odlučivati ko će živjeti, a ko ne, jer ne raspolažu s dovoljno resursa da liječe sve. Sada zamislite problem u zemljama poput Portugala, sa samo 4,2 kreveta na svakih 100.000 stanovnika, ili čak Engleske, sa 6,6. Nemam tačne podatke za našu zemlju, ali broj običnih bolničkih kreveta je tri puta ispod prosjeka za ECA regiju. O opremi da i ne govorimo. Najveći evropski proizvođači osnovnih sanitarnih artikala (Francuska i Njemačka) blokirali su izvoz. Posljedice te odluke najviše će osjetiti zemlje kao Bosna i Hercegovina. Ona si ne smije dozvoliti, ni pod koji cijenu, scenarij kao u Italiji ili Španiji.

• Nedavno ste boravili u Tajlandu. Možete li nam reći kako se ta azijska turistička zemlja nosi s epidemijom korona virusa?

– Prije nego što sam krenula, 5. marta, provjerila sam situaciju: bez obzira na blizinu s Kinom i veliki broj turista iz te zemlje, broj zaraženih u Tajlandu bio je daleko manji nego tada u Njemačkoj. Budući da imam italijanski pasoš, zadržana sam na granici i odvedena na posebne pretrage – moj muž, koji je Turčin, slobodno je pušten. Pretrage su efikasno obrađene (tjelesna temperatura i provjera posjećenih zemalja u posljednjih 14 dana). Budući da nisam boravila u Italiji posljednjih mjeseci, puštena sam bez problema. Tajland postupa s epidemijom mnogo svjesnije nego, npr., Njemačka, u kojoj boravim. Svi zaposleni u turističkom i uslužnom sektoru nose maske, rukavice i konstantno dezinfikuju ruke.

Letjeli smo i interno u Tajlandu i temperatura svih putnika se kontroliše i prije i nakon iskrcavanja. U svaki taksi u koji smo ušli vozači su nam spremno dali sredstvo za dezinfekciju ruku. Za razliku od mnogih zemalja u okruženju i Evropi, Tajland nije ukinuo letove za Kinu. Tajland je 12. marta svrstao Njemačku u grupu rizičnih zemalja, ali ulazak njemačkih građana nije zabranjen. Da je situacija bila kakva je danas, nikad ne bih krenula na put. Što se manje krećemo, to bolje. Mislim da bi njemačka vlada trebala uvesti strožije mjere zabrane kretanja.

• U jeku epidemije letjeli ste iz Azije prema Evropi. Kakve se mjere preduzimaju na aerodromima na koje ste slijetali?

– Na bangkoškom aerodromu izbrisano je približno 50 posto letova, u Istanbulu 30 posto. Dnevno sam pratila situaciju i, u strahu da se nećemo moći vratiti, promijenila sam povratnu kartu da bismo stigli kući ranije. Letjeli smo preko Istanbula, zvanična Ankara već je tada zabranila letove za Italiju, Iran, Koreju i Kinu. Na dan kada smo se vratili turska vlada zabranila je i letove za većinu evropskih zemalja, uključujući i Njemačku. Uhvatili smo gotovo posljednju priliku za povratak bez problema.

U Berlinu se ne preduzimaju apsolutno nikakve mjere. Sletjela sam i prošla pasošku kontrolu kroz automat, predviđen za građane Evropske unije. Nikakav daljnji pregled. Turska je mnogo strožija: putnicima koji su u prethodne dvije sedmice boravili u jednom od rizičnih područja nije dozvoljen ni ulazak ni tranzit kroz zemlju. Znači, ti putnici ne mogu se ni ukrcati za Tursku, a provjeru vrše već prilikom čekiranja. Prilikom ukrcavanja na let Bangkok – Istanbul osoblje Turkish Airlinesa detaljno je pregledalo moj pasoš i posljednja putovanja. U Tajlandu se vrši redovna provjera tjelesne temperature svih putnika, na više pultova. Svi iznad 37,5 idu na daljnje pretrage i u eventualni karantin.

• Je li primjetan manji broj turista i putnika u zračnom saobraćaju?

– Da, svakako. Berlinski aerodrom gotovo je prazan, a osjetno je smanjen saobraćaj u Istanbulu i Bangkoku. Statističke podatke možete lako pogledati na flightstats.com. Ukupan broj otkazanih letova danas u svijetu je otprilike 8.000, prosječan broj otkazanih letova u jednom danu 2019. bio je približno 300, znači, 26 puta manje.

• Kakve se mjere preduzimaju u Berlinu, na aerodromu, ulici, javnim mjestima?

– Uz pritisak javnosti, berlinski Senat konačno je donio odluku o zatvaranju svih škola i vrtića, ugostiteljskih objekata, kao i o zabranjivanju većih javnih skupova i okupljanja. Odluka je stigla tek prije nekoliko dana, kada je u Njemačkoj već registrovano nekoliko hiljada slučajeva. Mnoge firme su samoinicijativno poslale radnike da rade od kuće, ako je to moguće. Svima je preporučeno da ne izlaze iz kuća. Nažalost, mnogi se ne pridržavaju tih preporuka. Vjerovatno i zbog izuzetnog lijepog vremena ove sedmice, ulice su pune i ljudi se neometano kreću. Mnoge javne institucije također su zatvorene ili rade u smanjenom kapacitetu. Njemačka je konkretno zabranila kretanja samo iz Švicarske, Austrije, Luksemburga, Danske i Francuske. Mnogo više zemalja uvelo je restrikcije za putnike iz Njemačke.

• Angela Merkel nedavno je rekla kako očekuje da će se korona virusom zaraziti gotovo 70 posto stanovništva. Kako tumačite tu tvrdnju i koliko je osnovana na provjerljivim naučnim podacima?

– Da, to je sasvim realna slika. Taj podatak stigao je iz više kredibilnih izvora. Gripa je isto tako rasprostranjena. Ako se znatno uspije usporiti širenje korona virusa, taj podatak nije ni toliko alarmantan. Bitno je da je broj slučajeva, svakodnevno, unutar kapaciteta zdravstvenog sistema.

• Po Vašem mišljenju, je li moguće da je korona virus COVID-19 nastao u laboratoriji, a zatim namjerno pušten u ljudsku populaciju?

– Postoje sasvim kredibilne studije koje su ustanovile tačno kada i kako je korona virus mutirao da bi tranzicija sa životinje na čovjeka bila moguća. Zna se i gdje i s koje životinjske vrste. Mislim da je sve ostalo politika.

Izvor: Al Jazeera