Britanski ‘bedem’ pretvrd za bh. robu- Najave da bi Velika Britanija nakon Brexita mogla ponovo pristupiti Evropskoj asocijaciji slobodne trgovine (EFTA), sa kojom BiH ima potpisan sporazum, neće donijeti neke velike koristi za domaću privredu kada je u pitanju povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene, smatraju u privrednim komorama u BiH.
Oni ističu da je britansko tržište veoma zahtjevno, te da ta robna razmjena ni do sada nije bila značajna, s obzirom na veličinu tog tržišta, što se neće promijeniti ni u slučaju ulaska te zemlje u EFTA, a što bi za BiH otvorilo to tržište za slobodnu trgovinu.
Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH pokazuju da je ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH sa Velikom Britanijom u prvoj polovini ove godine iznosila oko 195 miliona maraka, gdje se na uvoz iz Britanije odnosilo oko 170 miliona KM, a na bh. izvoz u tu zemlju svega oko 25 miliona maraka. Najviše smo izvozili robe iz kategorije papir i karton, te iz kategorije nuklearni reaktori, kotlovi i mašine, dok je iz Britanije u BiH ubjedljivo najviše dolazilo mineralnih goriva i ulja, na šta otpada više od dvije trećine uvoza. Kada je u pitanju prošla godina, ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa ovom zemljom iznosio je oko 270 miliona maraka, gdje je opet dominirao uvoz iz Britanije u iznosu od oko 204 miliona maraka, dok je izvoz BiH u tu zemlju iznosio oko 66 miliona KM.
Posmatrano po robnoj strukturi, BiH je najviše izvozila električne mašine, opremu i njihove dijelove, te rude i pepeo, dok su iz uvoza opet dominirala mineralna goriva i ulja. Bruno Bojić, predsjednik STK BiH, rekao je da eventualni ulazak Velike Britanije u EFTA ne bi donio neke velike koristi za bh. privredu, ali i da je o svemu tome još rano govoriti pošto nije siguran ni izlazak te zemlje iz EU.
“Nama ni u džep ni iz džepa. Velika Britanija sa BiH nema baš veliku spoljnotrgovinsku razmjenu, bila ona članica EU ili EFTA, uopšte nije bitno. Neću reći da njima nije interesantna naša roba, već jednostavno mislim da mi ne možemo ponuditi njima nešto bog zna šta što oni nemaju. A da li smo povoljni sa robom ili nismo, i da li ispunjavamo zahtjeve njihovog tržišta, to je pokazalo vrijeme iz prethodnog perioda”, rekao je Bojić.
S tim u vezi, dodao je da se dvije strane trebaju više bilateralno susretati, upoznavati, iz čega bi se mogla izroditi potražnja sa obje strane, jer je do sada bilo nedovoljno komunikacije. Ipak, naglasio je da treba sačekati rasplet cijele situacije u vezi sa Velikom Britanijom, pa tek onda raditi analizu po ovom pitanju. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da za domaću privredu ni rezultat Brexita nije ostavio veliki značaj, pa se neće dogoditi ništa veliko ni ukoliko bi Britanija ušla u EFTA.
“Smatramo da ne bi došlo do promjene obima spoljnotrgovinske razmjene sa Velikom Britanijom. Mi ni do sada, dok je ta zemlja bila članica EU, nismo nešto pretjerano bili konkurentni na tom izuzetno zahtjevnom tržištu”, rekao je Blagojević i dodao da, s druge strane, ne postoji ni tradicija u robnoj razmjeni sa Velikom Britanijom. Međutim, on vidi šansu u činjenici da neke velike svjetske firme koje su imale pogone u Velikoj Britaniji, a nakon rezultata Brexita izgubile to slobodno tržište EU, najavljuju mogućnost preseljenja dijela tih pogona u zemlje EU, ali i zemlje kao što je BiH, koja se nalazi na samoj granici sa EU i ima slobodno tržište.
Međutim, o povratku Velike Britanije u EFTA, koji će biti dugotrajan proces, već sada postoji dosta otpora. Elizabet Vik Aspaker, ministar za evropske poslove Norveške, koja je članica EFTA, izjavila je da nije sigurna da bi trebalo dopustiti Velikoj Britaniji da se nakon istupanja iz EU vrati u EFTA. Navodi da bi povratak Britanije u EFTA mogao biti način za Britaniju da zadrži pristup unutrašnjem tržištu EU.
“Nije izvjesno da bi bilo dobro dozvoliti jednoj velikoj zemlji da uđe u tu organizaciju”, rekla je Vik Aspakerova, dodajući da bi to narušilo postojeću ravnotežu, što nije nužno u interesu Norveške.
Onemogućavanjem da pristupi EFTA, Velika Britanija bi bila spriječena da slijedi norveški način regulisanja odnosa sa EU koji omogućava pun pristup jedinstvenom tržištu. Norveška nije članica EU, ali ima pristup njenom isplativom unutrašnjem tržištu preko sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru koji čine EU i tri od četiri članice EFTA – Norveška, Island i Lihtenštajn, dok je Švajcarska, koja je u EFTA, odlučila da samostalno gradi odnose sa EU. Velika Britanija će, nakon što zvanično podnese obavještenje da će istupiti iz EU na osnovu člana 50 Lisabonskog ugovora, imati dvije godine da riješi pitanja proistekla iz prekida članstva, kao i da pregovara o odnosima sa EU, uključujući i uslove pristupa tržištu EU.
Norveška bi, ukoliko bi Britaniji onemogućila povratak u EFTA, gdje se odluke donose jednoglasno, lišila tu zemlju mogućnosti da pristupi evropskom tržištu preko Evropske ekonomske zajednice, jer ona iziskuje članstvo ili u EU ili u EFTA. Velika Britanija je bila jedan od osnivača EFTA 1960. godine, ali se 1973. ipak opredijelila za pristupanje tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
