CCI: stanje nacije – posao narodu – Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas obuhvatan izvještaj „Stanje nacije“ koji daje precizan pregled provedbe Reformske agende, kao i stanje u oblasti javnih finansija, javne uprave, vladavine prava, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, socijalne i penzione politike, te na kraju uticaj svega pobrojanog na kvalitet života građana.

„Provedba Reformske agende ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom, a pozitivni efekti vidljivi su tek na nekoliko od 60 praćenih indikatora. Kumulativno posmatrano, za nivo BiH i entieta, samo 34% mjera iz Reformske agende je realizirano. Transparentnost, strukturalnost i efektivnost donesenih mjera je krajnje upitna. Vladavina prava, stanje javnih finansija, nivo korupcije, javna potrošnja, zaduživanje, nivo penzija, nivo prosječnih plata, nivo investicija, stopa aktivnosti radne snage, te stopa nezaposlenosti, kategorije su bez značajnih promjena tokom 6 posljednjih godina. Finansijski sistem je zbog bankarskih afera destabiliziran, a valuta je prvi put poslije rata ugrožena. Polovina novčane mase nije konvertibilna! Alarmantno je stanje javnog duga i budžetskog deficita, koji je dostigao historijski rekord od 4,3% BDP-a. Poreska dugovanja iznose nevjerovatnih 3 milijarde KM, a preko 80% toga duga načinila su javna preduzeća i institucije. Efikasnost sudova i tužilaštava u procesuiranju korupcije i privrednog kriminala je izuzetno niska, što se odražava na gotovo sve sfere društva, evropski put i blokira reforme“, naveo je Adis Arapović, program menadžer CCI-a.

„Reformama se mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uslova za nova kreditna zaduženja. Strukturalne reforme u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj i penzionoj politici, te posebno pravosuđu, moraju postati prioriteti tokom 2016.“, naveo je Arapović.

Izvještaj Stanje nacije sastavni je dio kampanje „Posao narodu“, kojom CCI želi dati doprinos provođenju i efektivnosti reformi u BiH. Integralan Izvještaj „Stanje nacije“ i više informacija o kampanji nalazi se na adresi posaonarodu.ba

1.    SAŽETAK IZVJEŠTAJA

 3.1. Realizacija Reformske agende – proces implementacije i proces monitoringa

• Proces usvajanja Reformske agende i donošenja akcionih planova na nivou BiH i entiteta, bio je krajnje netransparentan. Čak ni zakonodavna vlast nije imala uticaja na njihovo donošenje, a interesne grupe, stručna javnost, civilno društvo i građani općenito bili su samo objekti jednosmjernog plasiranja informacija o sadržaju Reformske agende i akcionih planova.
• Akcioni plan Vijeća ministara i Vlade RS dva mjeseca nakon donošenja nije bio dostupan javnosti, što je derogiralo povjerenje javnosti u dobre i iskrene namjere vlasti. Tek u decembru 2015. ovi akcioni planovi postali su trenutno i javno dostupni;
• Kumulativno posmatrano, za sve nivoe i sve akcione planove, samo 34% mjera iz Reformske agende, tj. akcionih planova na nivou BiH, FBiH i RS, je realizirano (58 od 172 mjere).
• Na nivou BiH realizirano je 36% planiranih mjera (12 od 33), na nivou Federacije BiH 31% (19 od 61), te na nivou RS 35% (27 od 78).
• Najvažnije mjere (primarno zakoni) prečesto su usvajane po hitnom postupku i bez javne rasprave, suprotno odredbama parlamentarnih poslovnika i javnom interesu. U Federaciji BiH, pet od osam (ili 63%) donesenih zakona doneseni su po hitnom postupku, u Republici Srpskoj od 12 donesenih zakona, 3 su usvojena po hitnom postupku, ili 25%, dok u Parlamentarnoj skupštini BiH nije zabilježeno donošenje zakona iz Reformske agende po hitnom postupku;
• Vanproceduralno donošenje zakona bilo je osporavano i na ustavnim sudovima, pa je Ustavni sud FBiH, početkom 2016. osporio donošenje novog Zakona o radu, te naložio Domu naroda Parlamenta FBiH ponovno provođenje procedure. Zahtjev za ocjenu ustavnosti procedure i sadržaja pokrenut je na Zakon o radu RS i Zakon o državnim službenicima FBiH.
• Dio donesenih zakona u svome sadržaju nije pratio načela i ciljeve Reformske agende (npr. Zakon o državnim službenicima FBiH, usvojen u novembru 2015. omogućio je još viši nivo politizacije javne uprave, politička imenovanja rukovodećih državnih službenika, bez kriterija meritornosti, kvalificiranosti i rangiranja, suprotno tačci 13. Reformske agende);
• Akcione planove za realizaciju Reformske agende donijelo je sedam od deset kantonalnih vlada (USK, SBK, HNK, ZDK, KS, TK i K10), dok vlade PK, ZHK i BPK Goražde još uvijek to nisu uradile. Akcioni plan Vlade K10 je jedini on-line dostupan javnosti, a Vlada HNK nije dostavila Akcioni plan ni na pismeni zahtjev shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu infomacijama.
• Četvrtina mjera iz akcionih planova je nemjerljiva, nije ih moguće relevantno pratiti i analizirati njihov učinak, jer su formulacije općenite i najčešće predstavljaju proces, a ne mjerljivi ishod, a nisu ni ogrančene rokom. Akcioni planovi na nivou BiH i entiteta predvidjeli su tako 26% mjera za čiju je implementaciju vremenski rok „kontinuiran“.
• Značajan broj indikatora nemoguće je pratiti u realnom vremenu zbog sporog ažuriranja zvaničnih statističkih podataka (npr. vrijednosti BDP-a ili stranih investicija za 2015. godinu nisu objavljene ni do 30.04.2016.).
• Jedna institucija je izbjegla dostaviti zvanične podatke pravdajući to tehničkom nemogućnošću (Poreska uprava RS)[1].

• Efektivnost usvojenih mjera – ključni indikatori po oblastima Reformske agende

3.2.1. Poslovna klima i konkurentnost

• Vrijednost industrijske proizvodnje porasla je u FBiH za 2,4% ili 190 miliona KM, a u RS za 1,7% odnosno za 84 miliona KM.
• Direktne strane investicije komparativno su vrlo niske. Nivo direktnih stranih investicija (FDI) je vrlo nizak, pa je u petogodišnjem intervalu zabilježen prosječni udio u BDP-u od tek 2,4% i to na vrlo nizak BDP od tek 27,2 milijarde KM (2014.) Podaci o FDI u 2015. ni do kraja aprila 2016. nisu javno objavljeni (!)

• Tržište rada

• Trendovi zaposlenosti i nezaposlenosti već 6 godina su ujednačeni i bez velikih promjena. Ipak, zabilježen je blagi pozitivni pomak. U periodu od donošenja Agende do danas, tj. u periodu avgust 2015. – mart 2016., stopa zaposlenosti u FBiH porasla je za 1,1%, a u RS za 0,9%, dok je stopa nezaposlenosti u FBiH niža za 0,09%, a u RS za 1,1%.
• Više od polovine radno sposobnih nisu na tržistu rada. Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je zabrinjavajuće nizak, tek 48%, što znači da pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije na legalnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Ovako visoka stopa neaktivnog stanovništva najviša je u Evropi.

• Socijalna politika i reforma penzionog sistema

• Penzioni sistem u oba entiteta je trajno destabiliziran i neodrživ. Tokom posljednjih 6 godina, odnos broja penzionera i broja zaposlenih stalno se pogoršava. Od početka provedbe Agende, u RS se bilježi poboljšanje omjera za 2% (trenutni omjer 0,93:1), a u FBiH pogrošanje za 1% (trenutni omjer 0,88:1).
• Poreski dug javnih preduzeća i institucija ugrožava penzioni i zdravstveni sistem, te proizvodi deficit. Ukupni dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa samo u FBiH iznosi 2 milijarde i 100 miliona KM!. Udio prvih 20 najvećih dužnika iznosi preko milijardu KM ili 47,9% ukupnog duga, od čega na javna preduzeća i institucije otpada 865 miliona ili 86%. Podaci za RS nisu dostupni, jer je Poreska uprava izbjegla iste dostaviti.
• Neto dohodak per capita (prosječna plata) stagnira punih 6 godina bez značajnog rasta (oko 3%), a u posljednjih 9 mjeseci čak je zabilježen pad u promilima, što je još jedan dokaz sporog i nedovoljnog ekonomskog rasta.
• Stagancija ekonomske aktivnosti dokaziva je uvidom u rast prosječne plate, prosječne penzije i potrošačke korpe. Tokom 5,5 godina, prosječna penzija je porasla za manje od 8%, odnosno za 27KM, prosječna plata za 2%, odnosno za 16KM, a potročaška korpa za 0,02%, odnosno 24KM. Od početka provedbe Agende, prosječna penzija je porasla sa 4 KM, prosječna plata umenjena je za 17KM, a potrošačka korpa jefitnija je za 7KM.

• Reforma javne uprave

• Plate u administrciji duplo su veće od onih u privredi. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne admisnistracije (57%) i najviša je u Evropi.
• Više od četvrtine usposlenih su na budžetu. Procenat uposlenih u javnoj upravi/javnim uslugama daleko je iznad prosjeka EU i OECD, pri čemu je ovaj udio u FBiH 27%, a u RS 25%. Od donošenja Agende, ovaj udio u FBiH je porastao za 0,15%, u RS opao za 0,67%.
• Više od četvrtine budžeta troši se na plate. Udio plata u budžetima značajno je visok, te kumulativno iznosi 26% (nivo BiH 27%, FBiH 22%, RS 23%), a tokom 5 godina uglavnom nema velikih promjena.

• Javne finansije, fiskalna politika i održivost

• Finansijski sistem je destabiliziran, a valuta je ugrožena. Nove finansijske afere sa zatvaranjem i/ili likvidacijom 3 banke u RS, ugrožavaju finansijski sitem BiH. Čak 82% akumuliranih rezervi (235 miliona KM) u Agenciji za osiguranje depozita BiH je potrošeno, što znači da će državni budžet duže vrijeme biti izložen pritiscima eventualne nesolventnosti bankarskog sektora.
• Preko polovine ukupne novčane mase (55%) nije konvertibilno u eure, čime se ugrožava stabilnost valute, što može anulirati sve reformske procese u zemlji na duži vremenski period.  Politika obaveznih rezervi Centralne banke BiH nije u skladu s preporukama međunarodnih finansijskih institucija u vezi sa održavanjem režima valutnog odbora.
• Tekući budžetski deficit popeo se na 4%, na kraju 2015. godine, čime je probijen Maastricht prag od 3%, što je kritično bitan pokazatelj neodrživosti javnih finansija.
• Ukupni javni dug već šest godina raste, pri čemu je 2015. dostignut historijski maksimum od 43% BDP-a, a od 2010. do 2015. uvećan je za 30%. Ovakav trend apsolutno je neodrživ i nužno će dovesti do ekstremnih budžetskih rezova i/ili ekstremnih uvećanja poreza.
• Zaduženost po stanovniku raste i trenutno iznosi 3.181KM! Tokom 6 godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 729 KM ili 29%. U vrijeme izrade ovog izvještaja (maj, 2016.) još uvijek nisu raspoloživi zvanični podaci o zaduženosti po entitetima, što je negativan pokazatelj efikasnosti nadležnih institucijama.

• BiH se već tri godine nalazi u zoni deflacije, što je dokaz produžene recesije, izostanka potrebnog ekonomskog rasta i dodatni dokaz pada životnog standarda građana.

• Vladavina prava i dobro upravljanje

• Snaga institucija, odnosno vladavina prava u BiH, dramatično je loše ocjenjena prema indikatorima WEF-a. Po gotovo svim indikatorima zabilježeno je pogoršanje u posljednje dvije godine, pa se BiH nalazi između 101. i 140. mjesta od 150 rangiranih država. Vrlo loš rejting je po kriterijima: Rasipništvo javne potrošnje, Transparentnost donošenja odluka, Povjerenje javnosti u političare, Favoriziranje u odlukama državnih službenika, te Nezavisnost sudstva.
• Borba protiv korupcije ne daje rezultate. Rang BiH u Indeksu percepcije korupcije TI-a se tokom posljednje dvije godine pogoršao za 15 pozicija, pa je dvije godine zaredom BiH, uz Albaniju i Kosovo, najlošije rangirana država regiona u ravni sa Beninom i El Salvadorom.
• Tek 2% svih optužnica i presuda odnosi se na korupciju i privredni kriminal. Tokom dvije posljednje godine, od 33.460 podignutih optužnica, tek 1% odnosi se na privredni kriminal, a 2% za korupciju. Od 28.877 presuda tokom 2014. i 2015., tek 2% presuda odnosi se na privredni kriminal i korupciju. Podaci su u potpunom nesrazmjeru sa rangiranjem BiH u istraživanjima korupcije, organiziranog kriminala i nezavisnosti sudstva.

[1] Više na str. 41

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010