Crno tržište lijekova cvjeta na internetu – Nije mali broj slučajeva da lijekovi koji se prodaju putem interneta uopće ne sadrže aktivnu supstancu, ili sadrže posve drukčiju supstancu od one koja je navedena na pakovanju.
Prodajem tablete Xanax, Ksalol, Apaurin, Bensedin, Trazem. Tablete su legalno kupljene na recept jer sam dobio terapiju koju nisam pio. Ne vjerujem u tablete i nisam popio nijedne, a nagomilalo se za tri mjeseca fina količina… – ovo je samo jedan od stotina oglasa putem kojih bh. građani nude na prodaju različite lijekove na internetu.
Može i upola cijene
Od spomenutih sredstava za smirenje, takozvanih anksiolitika i antidepresiva koji se u apotekama u Bosni i Hercegovini ne mogu kupiti bez ljekarskog recepta, preko lijekova za dijabetes i bubrežne bolesnike, ampula i injekcija, pa sve do raznih čudotvornih preparata koji „liječe“ sve vrste karcinoma, putem interneta možete, uz odgovarajuću cijenu, nabaviti gotovo sve što želite i što vam treba, uključujući i one lijekove koji na bh. tržištu nisu dostupni.
Prema entitetskim zakonima o apotekarskoj djelatnosti, prodaja lijekova putem interneta nije dozvoljena, a fizička lica ne mogu se baviti prometom lijekova. Prometom lijekova mogu se baviti isključivo licencirane ustanove: veleprodaju vrše firme kojima je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izdala dozvolu za promet naveliko, a prodaja lijekova namalo u nadležnosti je apoteka koje, također, posjeduju važeće dozvole od entitetskih ministarstava zdravstva. Ipak, sve to ne sprečava građane da svakodnevno trguju lijekovima na internetu.
Mnogi prodaju ono što imaju u svojim kućnim apotekama i što više ne koriste, poput sugrađanina sa početka ovog teksta, ali nije zanemarljiv ni broj onih koji su web prodaju lijekova i različitih preparata i suplemenata pretvorili u pravi biznis.
Pakovanje od 180 tableta Renagel, koje služe za kontrolu nivoa fosfata u krvi kod bubrežnih bolesnika, jedan sugrađanin prodaje po cijeni od 1.000 KM. U oglasu navodi da kupcu „poklanja pola pakovanja“, te tvrdi da je kutija neotpakovana. Cijena lijeka protiv raka, za koji se ne navodi kakve supstance sadrži, iznosi 2.000 KM. Tu su i razni preparati za mršavljenje, plodnost i potenciju, vitaminsko-mineralni preparati, biljne mješavine, čajevi, ulja i tinkture, te različita medicinska oprema uključujući i aparat sa prijenosnim kisikom, koji jedan sugrađanin nudi po cijeni od 450 maraka.
Falsificirani preparati
Naravno, najveći rizik krije se u tome što nikada ne znate šta ćete u nekoj bočici dobiti od prodavca – od lijekova kojima je davno istekao rok trajanja pa do „lažnih“ tableta zapakovanih pod etiketom određenog lijeka. Sve je moguće… Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH upozoravaju na opasnost kupovine i korištenja lijekova neutvrđenog sastava i neprovjerenog kvaliteta.
– Internet je jedan od glavnih puteva za distribuciju falsificiranih lijekova. Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsificiraju takozvani „lifestyle“ lijekovi (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje, anabolici), a krivotvore se i antibiotici, vakcine, citostatici… Kod falsificiranih lijekova sadržaj aktivne supstance najčešće nije odgovarajući. Nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopće ne sadrže aktivnu supstancu, ili sadrže posve drukčiju supstancu od one koja je navedena na pakovanju. Svakako, ako pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklarisanu količinu aktivne supstance ili uopće ne sadrži aktivnu supstancu, neće se izliječiti i samim tim će njegovo zdravlje biti ugroženo – navode u Agenciji za lijekove, te ističu da građani lijekove trebaju nabavljati isključivo u ovlaštenim apotekama kako bi bili sigurni u sadržaj i kvalitet lijeka.
Najčešće “padaju” na granici
Nelegalni uvoz lijekova u nadležnosti je organa unutrašnjih poslova i tužilaštava. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH uspostavila je saradnju sa carinom, Tužilaštvom BiH i SIPA-om u smislu inspekcijskog pregleda i kontrole kvaliteta zaplijenjenih lijekova. Ilegalni trgovci lijekovima do sada su najčešće hapšeni pri pokušajima da lijekove prenesu preko granice u BiH ili praćenjem traga sumnjivih poštanskih pošiljki. Farmaceutskom kriminalu na internetu, međutim, mnogo je teže ući u trag.
Faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
