Daljnji pad Bosne i Hercegovine na rang listi budžetske transparentnosti – Usred smanjenja povjerenja javnosti u vlasti i povećanja nejednakosti širom svijeta, veliko nezavisno globalno istraživanje je došlo do nalaza da je Bosna i Hercegovina smanjila broj budžetskih informacija koje čini dostupnim javnosti i na taj način otežala građanima da traže od vlasti odgovornost za upravljanje javnim sredstvima.
Vlade širom svijeta smanjuju broj informacija o prikupljanju i potrošnji javnih sredstava dostupnih javnosti, i Bosna i Hercegovina je među zemljama koje su zabilježile najveći pad u transparentnosti po pitanju državnog budžeta, prema rezultatima Istraživanja o otvorenosti budžeta za 2017. godinu (Open Budget Survey 2017. – OBS), provedenog od strane Međunarodnog budžetskog partnerstva (International Budget Partnership – IBP).
Nakon 10 godina dokumentiranja postepenog procesa povećanja dostupnosti budžetskih informacija, IBP kaže da je OBS 2017. pokazao da je došlo do umjerenog pada prosječnih ocjena za transparentnost budžeta širom svijeta, sa 45 (od 100) u 2015. godini na 43 (od 100) u 2017. godini za 102 zemlje koje su sudjelovale u oba ciklusa Istraživanja.
Ovaj preokret po pitanju transparentnosti je posebno obeshrabrujući, s obzirom da otprilike tri četvrtine ocijenjenih zemalja nisu zaslužile da se njihovo objavljivanje budžetskih informacija ocijeni dovoljnim.
Warren Krafchik, izvršni direktor IBP-a, kaže, „Pad budžetske transparentnosti je zabrinjavajući, pogotovo ukoliko ga posmatramo spram veće slike koja uključuje rastuće nejednakosti, ograničivanje rada medija i građanskih sloboda, kao i slabljenje povjerenja između građana i njihovih vlada.“
Pokrenuto 2006. godine, OBS je prvo svjetsko nezavisno, komparativno mjerenje tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. Šesti ciklus ovog mjerenja, koje se provodi svake dvije godine, istraživanje iz 2017. godine je vršilo procjenu 115 zemalja na šest kontinenata, uključujući 13 novih zemalja u odnosu na istraživanje provedeno 2015. godine.
Bosna i Hercegovina učestvuje u OBS-u od 2008., i rezultati istraživanja provedenog 2017. pokazuju pad na rang listi Indeksa otvorenosti budžeta (Open Budget Index – OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Index otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 43 u 2015. godini na 35 u 2017. godini. To znači da su vlasti otežale građanima pristup informacijama o tome šta se čini sa javnim novcem i otežale im mogućnost da vlasti drže odgovornima za učinjeno.
„Bosna i Hercegovina pala je na rang listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju budžeta, zbog neobjavljivanja Budžeta za građane i Polugodišnjeg pregleda budžeta, te objavljivana Prijedloga budžeta koji sadrži samo minimalne informacije o budžetu,” rekla je Aleksandra Banović, projektna koordinatorica u Fondaciji „Centar za zatupanje građanskih interesa“ (Fondacija CPI), koja je provela istraživanje za BiH. „Vlast bi prije svega trebala pravovremeno i na zvaničnim web stranicama objavljivati budžetske dokumente, zatim izraditi Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta, te objavljivati Prijedlog budžeta koji sadrži sveobuhvatne informacije i podatke o rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji Vlade.“
OBS 2017. je također otkrio da većina zemalja nije bila u stanju pružiti značajne prilike javnosti za učešće u budžetskom procesu – kako po pitanju informiranja o odlukama o načinu na koji vlasti prikupljaju i dodjeljuju sredstva, tako i po pitanju mogućnosti da javnost vlasti drži odgovornima za implementaciju tih odluka. Ni jedna od 115 zemalja koje su učestvovale nije pružila mogućnost učešća koja bi se smatrala adekvatnom. Prosječan globalni rezultat je samo 12 poena od 100, gdje je 111 zemalja postiglo nizak rezultat (niži od 41). Bosna i Hercegovina je postigla rezultat 9 od 100 poena za mogućnosti koje vlasti pružaju javnosti za učešće u budžetskom procesu. Bez mogućnosti za aktivno učešće građana – posebno građana koji pripadaju marginaliziranim ili ranjivim grupama – budžetski sistemi mogu služiti samo interesima elita koje posjeduju moć.
Pored ocjenjivanja transparentnosti i učešća javnosti, OBS je također ocjenjivao i ulogu institucija koje pružaju formalni nadzor, poput vrhovnih tijela za reviziju i zakonodavnih tijela. Istraživanje je došlo do podataka da zakonodavna tijela samo 32 zemlje (28 posto) imaju adekvatne prakse nadzora, 47 zemalja (41 posto) imaju ograničene prakse nadzora, dok 36 zemalja (31 posto) imaju slabe prakse nadzora. Poređenja radi, OBS je ocjenio da 75 od 115 zemalja (65 posto) imaju osnovne uvjete potrebne da bi vrhovna tijela za reviziju pružila adekvatan nadzor. Nezavisne institucije za nadzor, koje imaju adekvatno finansiranje, ključne su za bolje planiranje i izvršavanje budžeta.
Kada se radi o formalnim institucijama za nadzor u Bosni i Hercegovini i njihovoj jačini, ocjena za zakonodavstvo iznosi 52 (u fazi planiranja/usvajanja) i 47 (u fazi izvršenja/revizije), te ono ima ograničen nadzor tokom budžetskog ciklusa, dok ocjena za Ured za reviziju iznosi 95, te Ured za reviziju pruža adekvatan nadzor.
„BiH trebala bi biti zabrinuta padom transparentnosti i minimalnim brojem prilika za učešće javnosti u budžetskom procesu, kao i ograničenim nadzornim praksama od strane zakonodavnih tijela“, rekla je Aleksandra Banović. „Situacija bi se brzo mogla poboljšati ukoliko bi vlast: osigurala da Prijedlog budžeta bude dostavljen parlamentu najmanje dva mjeseca prije početka budžetske godine; objavljivala sveobuhvatniji Prijedlog budžeta; pravovremeno i online objavljivala Kvartalne izvještaje o izvršenju budžeta; izradila Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta; testirala i osigurala mehanizme koji će omogućiti građanima i nositeljima izvršnih funkcija da razmijene mišljenja o državnom budžetu tokom izrade budžeta i nadzora njegove implementacije.“
„Ocjene transparentnosti u ovom ciklusu istraživanja pokazuju da sve vlade, bez obzira na region ili kulturu, mogu postati transparentnije“, rekao je Krafchik. “Velika većina svjetskih zemalja bi brzo poboljšala transparentnost ukoliko bi već postojeće dokumente učinila dostupnim javnosti. Većina zemalja koje ne objavljuju budžetske dokumente na svojim zvaničnim web-stranicama već imaju praksu objavljivanja različitih dokumenata, tako da bi objavljivanje svih potrebnih dokumenata bilo vrlo jednostavno.”
Punom tekstu izvještaja, uključujući preporuke i druge resurse, poput podataka specifičnih za svaku zemlju, možete pristupiti na
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
