Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja. Od tada je proslo 23 godine, a ekoloska situacija u svijetu se nije poboljsala naprotiv ne pridrzavanjem dogovora iz Stokholma 1972.godine, dogovora iz Kjota i Arhujske konvencije iz 1998.godine kao i Rimskog dogovora dolazi do narusavanja prirodne ravnoteze koja definitivno vodi planetu Zemlju u propast.
Bilo je jos niz skupova svjetskih lidera na kojima se jos uglavnom deklarativno svi zalazu za smanjenje emisije staklenickih gasova a u stvarnosti razvojem prljavih tehnologija, prekomjernim iskoristavanjem prirodnih resursa kao i upotrebom fosilnih goriva dolazi do sve izrazajnije pojave efekta staklene baste, usljed cega dolazi do globalnog zagrijavanja nase planete. Ukoliko se nastavi ovaj trend i prosjecna godisnja temperatura se poveca za 2 stepena celzijusa to ce imati za posljedicu ubrzano topljenje ledenjaka, sto ce neminovno dovesti do podizanja nivoa mora. U ovom slucaju su najugrozeniji primorski gradovi ali i neke Pacificke zemlje kao i Holandija ciji se znatan dio teritorije nalazi ispod sadasnjeg nivoa mora. Promjena klime ce neminovno izazvati pojavu ciklona, uragana, velikih susnih ili kisovitih perioda.
Da ekologija globalno ima veliku ulogu znak je dodjele Nobelove nagrade za mir 2004.godine Vangari Matai profesorici iz Kenije koja je osnovala udruzenje /Zeleni pojas/, udruzenje zena koje su shvatajuci vaznost suma u svojoj zemlji Keniji dosada zasadile 30 miliona sadnica drveca. Poznati americki politicar All Gore /dobitnik Nobelove nagrade/, u dusi ekolog, u svojoj knjizi /Zemlja u ravnotezi/ kaze da bismo ostvarili prelazak na novu ekonomiju odrzivosti moramo znati kakve ce ucinke nase odluke imati na buduce narastaje koji ce s njima zivjeti. U tome mozemo mnogo nauciti od naroda Irokeza, koji zahtjevaju od svojih plemenskih vijeca da razmotre posljedice svojih odluka na sedmi narastaj poslije njih. Proslogodisnje poplave i klizista su opomena politicarima BiH da ekologiji posvete duznu paznju jer prema ispitivanju Univerziteta Yell i Kolumbija, odnos nasih politicara prema ekologiji i principu odrzivog razvoja svrstava drzavu BiH na 173. mjesto uz Zambiju, Irak….
U cilju podizanja ekoloske svijesti clanovi OTPORA su plakatirali srediste Zenice adekvatnim plakatama
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
