Međunarodni dan žena, 8. marta, posebna je prilika kojom žene diljem svijeta danas slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.
Dan žena ne služi samo kao podsjetnik stalne borbe za ravnopravnost s kojom se veliki broj žena suočava posvuda.
Kada se žene na svim kontinentima, često podjeljenje nacionalnim granicama te etničkim, jezičkim, ekonomskim i političkim razlikama, okupe kako bi proslavile taj dan, one se mogu osvrnuti na tradiciju, koja predstavlja decenije borbe za ravnopravnost, pravdu, mir i razvoj.
Međunarodni dan žena je priča o običnim ženama kreatorkama povijesti; ukorjenjena u stoljećima staroj borbi žena da sudjeluju u društvu na ravnopravnoj osnovi s muškarcima.
Prvi Dan žena obilježen je 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. marta 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. marta postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
U mnogim državama ženama se danas uobičajeno uz čestitku daruje cvijeće.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
