Deset minuta vježbanja dnevno poboljšava pamćenje – Samo deset minuta blage fizičke aktivnosti dovoljno je da pojača moždanu povezanost i pomogne mozgu da napravi razliku između sličnih sjećanja, navodi se u najnovijoj studiji iz ove oblasti.
Naučnici sa Univerziteta u Kaliforniji, koji proučavaju moždanu aktivnost, otkrili su da se povezanost između dijelova mozga odgovornih za formiranje i skladištenje memorije povećala nakon kratkog intervala laganih vježbi – kao što su desetominutna šetnja, joga ili tai či.
Ovi nalazi mogu da ukažu na jednostavna i djelotvorna sredstva za usporavanje ili otklanjanje gubitka sjećanja i slabljenja kognitivnih funkcija kod ljudi koji su stariji ili imaju smanjene fizičke sposobnosti.
Naučnici su zatražili od 36 zdravih dobrovoljaca, u ranim dvadesetim godinama, da urade desetominutne lagane vježbe, prije nego što su procijenili njihovu sposobnost pamćenja. Pomenuti dobrovoljci zatim su ponovo uradili test pamćenja, ali ovaj put bez fizičkog vježbanja.
Isti eksperiment ponovljen je na 16 dobrovoljaca, od kojih su neki preduzeli istu vrstu vježbanja dok su ostali odmarali, a istraživači su im skenirali mozak da bi pratili njegovu aktivnost.
U mozgovima onih koji su vježbali, naučnici su otkrili povećanu komunikaciju između hipokampusa – regije važne za skladištenje memorije – i kortikalnih moždanih regija, zaduženih za jasno prisećanje detalja.
„Ovaj zadatak s pamćenjem zaista je bio vrlo izazovan“, kaže Majkl Jasa, neuronaučnik sa Univerziteta u Kaliforniji iz Irvina i jedan od lidera projekta.
Učesnicima su prvo pokazane slike objekata iz svakodnevnog života – u rasponu od brokolija do korpi za piknik – i kasnije su testirani na to koliko su dobro upamtili ove slike.
„Vrlo smo lukavo koristili slične predmete da bismo vidjeli hoće li učesnici zapamtiti da li je to bila baš ova korpa za piknik naspram one korpe za piknik“, kaže Jasa.
On navodi da i večernja šetnja može biti od velike koristi po naš proces pamćenja, dodajući da će učestalost i tačna količina vježbanja zavisiti od starosnog doba osobe, njenog nivoa mobilnosti, mogućeg invaliditeta i drugih faktora vezanih za način života.
Mišel Vos, neuronaučnica sa Univerziteta u Ajovi, opisala je nalaze kao „intrigantne“.
„Moždane regije koje su ovdje uključene takođe su regije za koje se misli da igraju veliku ulogu u pogoršavanju pamćenja tokom starenja. […] Bilo bi vrlo uzbudljivo vidjeti ovu vrstu eksperimenta na starijim osobama“, kaže ona.
Kako se navodi u radu, njegovi autori planiraju da nastave istraživanje i iskoriste isti metod da bi vidjeli kakve će posljedice lagano fizičko vježbanje imati na kognitivne sposobnosti starijih ljudi, tokom dužeg vremenskog perioda.
Ohrabreni ovim rezultatima, Jasa i njegov tim promijenili su sopstvene navike u laboratoriji.
„Trudim se da s vremena na vrijeme održavam hodajuće sastanke i trudimo se da na svakih nekoliko sati ustanemo i odemo u finu desetominutnu šetnju. Sudeći po mom iskustvu, ne samo da je grupa produktivnija, već smo i srećniji“, zaključuje Jasa.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
