Nakon održane press konferencije Vlade FBiH, upravo na temu minimalne plate, dosta je razjašnjenih dilema ali je i dalje dosta nedoumica.
Bunt poslodavaca iz realnog sektora je znatno kompleksniji od onoga što se prikazuje i sigurno da ima postora da se postavi pitanje da li Vlada FBiH očekuje kroz ovu mjeru na teret poslodavaca staviti i dugove “onih velikih” dužnika koji su pod njenom kontrolom anulirajući tako svoju odgovornost?
BUDŽET FBiH JOŠ NEPOZNAT
Dok je već usvojena Odluka o minimalnoj plati u FBiH, Vlada FBiH još nije usaglasila budžet za 2025. godinu.
Podsjećamo, premijer Vlade FBiH, Nermin Nikšić je najavljivanje otkaza i bankrote ocijenio paušalnim podacima za koje ne postoje utemeljeni argumenti.
Takođe, spočitao je odsutstvo stvarne volje da se zadrže radnici argumentirajući zloupotrebe određenih privrednika.
KO ĆE VRAĆATI DUGOVE?
Nije nikakva tajna da javna preduzeća pod kontrolom Vlade FBiH duguju ogromne iznose na ime poreza i doprinosa.
Da li je govor o ekonomskim reformama opravdan i realan u slučaju kada su najveći dužnici poreskih obaveza zapravo oni pod samom Vladom?
Da li su ekonomske reforme uopće moguće u slučaju kada “stubovi” privrede pod okriljem Vlade ne izmiruju svoje obaveze?
I na kraju, ostaje ključno pitanje: Ko će zapravo vraćati najveće dugove poreskih obveznika?
Ako za primjer uzmemo samo III kvartal 2024. godine, čak 5.109 privrednih subjekata u FBiH imalo je dug po osnovu poreza, doprinosa, taksa i drugih naknada veći od 50.000 KM
Na vrhu te liste su “državne firme”.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, najveći dug imaju “Željeznice FBiH”, koji je 30. septembra iznosio 161.753.582 KM i manji je za oko 2,6 miliona KM u odnosu na kraj drugog tromjesečja.
Na drugom mjestu je Rudnik mrkog uglja “Kreka” sa dugom od 159.935.035 KM i veći je za oko 1,5 miliona KM.
Treći najveći dužnik po istom osnovu je rudnik “Zenica” sa dugom od 140.639.449 KM (više za oko 2,6 miliona KM), a među najvećim dužnicima je i rudnik “Breza” čiji je saldo duga na kraju septembra iznosio 125.617.832 KM i nije se mijenjao.
“Veliki broj poslodavaca, ovdje izuzimam časne izuzetke, pokazao potpuno odsutstvo želje da iskoriste mogućnost neoporezive isplate više od 400 KM mjesečno za svoje radnike, odnosno za prvih šest mjeseci, prema prvoj Uredbi nešto više od 2.500 KM, prema drugoj Uredbi nešto više od 2.750 KM svakom svom radniku”, izjavio je premijer Nikšić i dodao: “Prema drugoj Uredbi, poslodavci su bili dužni prijavljivati isplate pomoći Poreznoj upravi. Za posljednjih šest mjeseci, od mogućih 1,5 milijardi KM pomoći koliko su poslodavci mogli isplatiti, neoporezivo svojim radnicima, isplatili su 144 miliona KM, što je negdje oko 9,6 posto”, specificirao je premijer.
Kad su “državne firme” u pitanju, istakao je da je trećina njih isplatila ovu pomoć radnicima.
Među njima su i Željeznice FBiH kao najveći poreski dužnik.
“Radnicima Željeznica FBiH dana 10.01. 2024. godine isplaćena je plaća za decembar 2023. godine i I tranša finansijske pomoći od šest (januar-juni 2024. godine), u skladu sa Uredbom Vlade FBiH”, naveli su tada u saopćenju.
TANKA LINIJA OD SUFICITA DO DEFICITA
U 2023. godinu Vlada Federacije ušla je sa suficitom od 200 miliona KM.
Ipak, 2023. godinu završili su u deficitu od 536 miliona 377 hiljada.
Pokazao je to izvještaj Ureda za reviziju institucija u FBiH. Od suficita do minusa od preko pola milijarde maraka, za samo 12 mjeseci.
Iz Ureda za reviziju dalje su tada naveli da ne mogu potvrditi da je prošlogodišnji rebalans budžeta vršen na osnovu relevantnih pokazatelja u skladu sa Zakonom o budžetima, imajući u vidu značajna odstupanja u realizaciji planiranih prihoda i rashoda.
ARGUMENTI SA SVIH STRANA
Za sve reakcije koje su uslijedile na tu ovu temu, posmatrane iz specificiranih uglova, postojali su argumenti.
Tako je Akta.ba izvijestila i o stavovima malih biznisa, ali i stav sindikata.
Istražili smo i koliki će biti doprinosi na novi iznos minimalne plate te donijeli i stav knjigovođa na ovu temu.
Iz Privredne komore FBiH su istakli kako će se tek znati koji je zajednički stav s kojim će privrednici “izaći” pred Vladu.
Iako je bilo reakcija i od strane niskoakumulativne grane privrede, premijer je istakao da za njih ne dolazi do promjena u ovoj godini, jer će nastaviti primjenjivati postojeće zakonske odredbe.
PREUZIMA LI VLADA ODGOVORNOST ZA UPRAVLJANJE JAVNIM SREDSTVIMA?
Cijela BiH je u fazi ozbiljnih ekonomskih izazova, što svakako pojedinačno važi i za pripadajuće entitete.
Poznato je da javni novac ne ide uvijek u korist javnog dobra i građana, što je jedan od razloga zašto je otpor poduzenika na plaćanje poreza velik.
Ako se uzme u obzir činjenica da plate u javnom sektoru kontinuirano rastu i da baš nikada i ni pod kojim dešavanjima nisu ugrožene te da se vozni parkovi Vlade redovno obnavljaju, postavlja se pitanje uzajamnog poštovanja ali i povjerenja.
Povjerenja da će uplaćeni porezi “otići” tamo gdje treba i unaprijeđivati sve sektore koji su za kvalitetan život građana neophodni.
“Što prije stvorimo pretpostavke za donošenje Zakona o fiskalizaciji i paralelno s tim i zakone o doprinosima i minimalnoj plati i dohotku i početak njihove primjene, prestaje potreba za ovom Odlukom Vlade FBiH koja je na snazi.”, pojasnio je Nikšić.
Na koji način će Vlada svojim primjerom graditi mentalitet kolektivne odgovornosti u kojoj plaćanje poreza nije “teret za poslodavce ili finansiranje političara” nego plaćanje za “opće dobro” svih kroz institucije zdravstva, sigurnosti, obrazovanja, socijalne pomoći i td. ostaje da se vidi.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
