Potvrdio je to u razgovoru za Fenu federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača navodeći da najviše djece u hraniteljskim porodicama, njih 78, ima u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su evidentirane 74 hraniteljske porodice.
“Zatim slijedi Tuzlanski kanton u kojem je 77 djece smješteno u hraniteljske porodice, a registrirano je 114 hraniteljskih porodica. U Kantonu Sarajevo imamo 65 djece hranitelja i 67 hraniteljskih porodica, a u Srednjebosanskom kantonu imamo 17 djece u hraniteljskim porodicama, a registrirano je 14 hraniteljskih porodica. U Zapadno – hercegovačkom kantonu registrirano je 14 djece, te 12 hraniteljskih porodica, dok u Hercegovačko – neretvanskom kantonu ima 11 hraniteljskih porodica, ali nema evidentirane hraniteljske djece. U Unsko – sanskom kantonu imamo sedmero djece u hraniteljskim porodicama, a u tom je kantonu evidentirano sedam hranitejskih porodica”, rekao je Drljača.
Smještaj u porodično okruženje
Dodao je da u Posavskom, Bosanskopodrinjskom i Kantonu 10 nema registriranih hraniteljskih porodica niti djece hranjenika.
Od marta 2018. godine u primjeni je Zakon o hraniteljstvu, koji je omogućio djeci koja su privremeno ili trajno lišena roditeljskog staranja, zaštitu odnosno smještaj u porodično okruženje.
“Kada je u pitanju primjena Zakona, sigurni smo da je doprinio boljoj zaštiti, rastu i razvoju djeteta u porodičnom okuženju, a to je bila i naša osnovna ideja vodilja, jer se radi o socijalno krajnje osjetljivom dijelu populacije o kojoj moramo i trebamo brinuti. Također, u proteklom periodu razvijena je mreža servisa za pružanje usluga smještaja djece u hraniteljske porodice na području cijele Federacije BiH”, kaže Drljača.
Na osnovu raspoloživih podataka iz jedinstvenog informacionog sistema, navodi da je prosjek hraniteljske naknade u tradicionalnom hraniteljstvu 149 KM, a prosjek hraniteljske naknade u specijaliziranom hraniteljstvu je 288 KM. Prosjek naknade za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu je 293 KM, a prosjek naknade za izdržavanje hranjenika u specijaliziranom hraniteljstvu je 480 KM.
“Sudeći prema podatku da do sada Ministarstvo nije zaprimilo niti jednu primjedbu na visinu iznosa naknada, vjerujemo da su hranitelji i hraniteljske porodice zadovoljne sredstvima koja dobijaju. Naravno, svi bi voljeli da je ekonomska situacija bolja i da su te naknade veće. Ono što sa sigurnošću mogu garantirati je da će ovo ministarstvo i u narednom periodu raditi sve što je u njegovoj nadležnosti kako bi socijalno najosjetljivije kategorije stanovništva imale adekvatnu zakonsku zaštitu i pažnju“, istakao je Drljača.
S obzirom da jedna od bitnih zakonskih odredbi definira i obaveznu edukaciju hranitelja s ciljem unapređenja hraniteljstva, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike sa kantonalnim ministarstvima i centrima za socijalni rad, odnosno certificiranim edukatorima u oblasti hraniteljstva, kontinuirano organizira edukacije hranitelja kojim je obuhvaćena većina hraniteljskih porodica. Od početka primjene Zakona o hraniteljstvu organizirano je više od 60 edukacija u ovoj oblasti.
Primjena Zakona
Zakonom je utvrđeno hraniteljstvo prema potrebama hranjenika u okviru kojeg je definisano tradicionalno hraniteljstvo, specijalizovano hraniteljstvo, hitno hraniteljstvo i povremeno hraniteljstvo, kao i hraniteljstvo prema statusu u okviru kojeg je definisano nesrodničko i srodničko hraniteljstvo.
“Na osnovu raspoloživih podataka s edukacija o hraniteljstvu koje je realiziralo ovo Ministarstvo u proteklom periodu može se konstatovati da je najviše zastupljeno tradicionalno srodničko hraniteljstvo, a povremeno hraniteljstvo najmanje. Naime, kroz provedene edukacije, evidentirano je oko 65 posto hraniteljskih porodica koje su pohađale edukaciju za tradicionalno srodničko hraniteljstvo”, konstatovao je Drljača govoreći o primjeni Zakona o hraniteljstvu FBiH.
Autor: N1
