Drvoprerađivači prisiljeni da uvoze drvo iako ga ima i u BiH: Zbog gubitka novca ne mogu povećati plate – Drvoprerađivači u BiH već godinama apeluju na vlasti da donesu zakone kojma će se zaštiti šume i destimulisati izvoz sirovog drveta, jer bismo u budućnosti mogli ostati bez njega. Vlasnici firmi koje se bave proizvodnjom namještaja ne mogu osigurati sirovinu u našoj zemlji pa su prisiljeni da je uvoze.
Proizvodi šumarstva čine blizu 14,1 posto izvoza drvne industrije, što je prema mišljenju drvoprerađivača visok procent. Najviše se izvozi u EU, Kinu i Egipat. Tome doprinosi što nemamo zakona o šumama pa se one bez ikakve kontrole sijeku, a sirovina izvozi.
Iz Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH ranije su uputili apel Vladi FBiH da što prije donese Kriterije za raspodjelu sirovine, da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH donese ekonomske mjere koje će destimulisati izvoz proizvoda šumarstva i da se promociji drvne industrije i organizovanom nastupu na međunarodnim sajmovima posveti još veća pažnja. Isto su učinili ovih dana i u Udruženju proizvođača namještaja BiH.
“Za proizvođače namještaja bi puno značilo da se zabrani izvoz trupaca iz BiH. Tu prije svega mislimo na tvrdo drvo (bukva, hrast, jasen i orah) od kojeg se radi masivni namještaj za izvoz. Proizvođači namještaja imaju problem osiguravanja drveta kao osnovne sirovine za rad te su prinuđeni da uvoze drvo iz susjednih zemalja ili drugih tržišta. To direktno utječe na povećanje troškova proizvodnje, što ih u konačnici čini manje konkurentnim na tržištu”, rekao nam je Amir Medić iz Udruženja proizvođača namještaja.
Istakao je kako je nužno donijeti odluku o raspodjeli sirovine, gdje će se preferirati proizvođači koji rade više faze obrade drveta, a da u tu kategoriji spadaju proizvođači namještaja koji rade najviše faze prerade drveta.
“Treba prije svega zaštititi šumu kao jedan od najvećih resursa u BiH, smanjiti bespravnu sječu i omogućiti snabdijevanje drvetom za sve korisnike po prioritetu stepena obrade drveta. Takav pristup bi osigurao da se zaštiti šuma kao resurs, da se domaćinski odnosimo prema tom sektoru te omogući osiguranje potrebnih količina drveta korisnicima po prioritetu stepena obrade, što bi za posljedicu imalo razvoj sektora proizvodnje namještaja uz nove investicije i zapošljavanja”, rekao je Medić.
Predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTKBiH Suhad Ećo upozorio je kako kupci bh. namještaja u inozemstvu sve više traže certificirano drvo, a da u cijeloj BiH takvo drvo prodaje samo jedno kantonalno preduzeće. Zbog toga firme koje se bave proizvodnjom namještaja ne mogu zaključivati dugoročne ugovore sa stranim kupcima, jer ne mogu garantovati da će dobiti sirovinu.
“Proizvođači namještaja su preko Udruženja proizvođača namještaja pokrenuli pitanje regulisanja osiguranja drveta u BiH. Proizvođači namještaja iz BiH su se etablirali kao veoma kvalitetni i pouzdani na tržištu EU i proizvode stolice i druge vrste namještaja za najveće kupce iz EU. Sektor proizvodnje namještaja je u ekspanziji, što treba iskoristiti za povećanje proizvodnje i veći plasman na inozemno tržište. To podrazumijeva nova ulaganja u opremu i kadar te nova zapošljavanja”, rekao je Medić.
Drvna industrija je jedna od najperspektivnijih grana industrije BiH koja svake godine bilježi rast izvoza, ali se suočava s brojnim problemima, a podrška organa vlasti na svim nivoima je zanemarljiva.
“Veliki problem predstavlja nedostatak stručne radne snage, nesigurnost u osiguranju sirovine, velika opterećenja kompanija doprinosima koje moraju plaćati po osnovu novih zakonskih propisa, tako da nema prostora za povećanje plata i stimulacije koje su bitne za zadržavanje radnika i zapošljavanje novih. Također, da bi kompanije bile konkurentnije na inozemnom tržištu, neophodno je da inoviraju postrojenja, ali nema podsticaja ni povoljnih kreditnih linija za nabavku nove opreme”, upozorili su ranije iz Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTKBiH.
Drvna industrija u našoj zemlji zapošljava blizu 30.000 ljudi.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
