Državna televizija: BHRT smanjio broj zaposlenih na 875 – Članovi Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dali su saglasnost na ratifikaciju amandmana na Ugovor o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke koji se tiče distribucije električne energije u BiH.
Na današnjoj sjednici Komisije odgođeno je izjašnjavanje o Prijedlogu izvještaja o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018.-2021.), ali je usvojen zaključak kojim se traži razjašnjenje između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s entitetskim nadležnim ministarstvima u vezi s korištenjem IPARD sredstava.
Članica Komisije iz Kluba Srba Doma naroda Dušanka Majkić (SNSD) problematizirala je to pitanje naglašavajući da bi se trebao organizirati sastanak svih nadležnih kako bi se adekvatno riješilo pitanje korištenja IPARD sredstava i na taj način olakšalo i budžetima.
Razmatrani su danas i materijali Uprаvnоg оdbоrа BHRТ-а i to Izvještaj o finasijskom poslovanju BHRT-a za 2019. godinu koji nije prihvaćen te Programski i Finansijski plan BHRT-a za 2020. godinu koji je primljen k znanju iako sjednici nije prisustvovao predsjednik Upravnog odbora BHRT-a koji je predlagač tih dokumenata. Parlamentarna skupština BiH osnivač je državne televizije, a Upravi odbor imenuje parlament.
Izvještaj i planove stoga je predstavio generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović koji je kazao da je godina pri kraju, a da se razmatra tek plan za ovu godinu koja je, kaže, bila svima izazov pa i javnim RTV sistemu zbog pandemije koronavirusa.
Napomenuo je da su ovoj situaciji smanjeni prihodi, ali su uspjeli funkcionirati te su se prilagodili okviru za kakav nisu znali da će biti u ovoj godini jer su u kratkom vremenu morali uvesti obrazovni i školski program.
Ocijenio je direktor da je to bila i dobra stvar te da su odgovorili na ovu krizu i svojoj funkciji, a organizirali su i rad u timovima kako bi se osiguralo da je uvijek jedan tim na raspolaganju.
“Smanjili smo rad i u drugim aktivnostima dajući prioritet obrazovnom i informativnom programu. Ne znamo kako će biti u 2021. godini, ali ćemo na osnovu saznanja iz ove godine izraditi plan. No, prihodi su veoma pali i sve utiče na pad naplate RTV takse – pojasnio je Karamehmedović.
Uspjeli su, napominje nakon nekoliko godina uknjižiti imovinu BHRT-a iako ona još uvijek nije u računovodstvenim bilansima. U pitanju je etažiranje zgrade i druge površine koju su naslijedili od TVSA što će povećati imovinu kada sudski vještak završi posao.
Član Komisije iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić pitao je postoji li neki način da se osigura samoodrživost javnog servisa te je postavio pitanje plaćanja cijene kablovskim operaterima i da li postoji mogućnost da se od tog iznosa plaća i RTV javnim servisima.
Karamehmedović je kazao da su prema važećim zakonima i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) sva tri javna servisa dužni dati signal bez nadoknade, a kablovski operateri su dužni da ih stave u svoju ponudu i da budu prisutni u kabel operaterima.
“Ako bi se nametnula obaveza izdvajanja i tog novca to bi bio način rješenja nekih pitanja. Kada građani uzmu neki od kablovskih operatera dio tog novca ide na sve druge TV kuće u ponudi pa i ove koje emitiraju realityje i TV serije, a mi smo dužni da proizvodimo informativni, obrazovni i zabavni program i raditi po pravilima koji ne važe na druge”, pojasnio je.
Izrazio je nadu će se neke stvari promijeniti uskoro budući da je pitanje javnih RTV sistema jedan od 14 uvjeta koje je Evropska komsiija stavila pred BiH kako bi naredne godine država mogla dobiti kandidatski statsu za članstvo u Evropskj uniji, a to je nešto za šta se, kaže Karamehmedović, svi zalažu.
Na pitanje koliko je zaposlenih u toj medijskoj kući, Karamehmedović je kazao da je po dolasku ovog menadžmenta bilo 950 zaposlenih, a sada ih je 875. Smanjen je broj uposlenih i troškovi su stavljeni pod kontrolu, ali još uvijek je problem naplata RTV takse.
“Mi dajemo usluge i Federalnoj televiziji (FTV), a sva imovina je na nama i to utiče na broj zaposlenih. Kada ne bismo radili sve to za dva RTV servisa bilo bi prostora da se broj zaposlenika još smanji. Također, po odlasku uposlenika u penziju nastojimo da taj broj upotpunimo s postojećim uposlenicima, a ne da primimo nove ljude. No, ove godine primljen je jedan broj novinara i programskog osoblja kako bi se nacionalno izbalansirao program”, naglasio je Karamehmedović.
Članovi Komisije problematizirali su naplatu RTV takse i proces digitalizacije koji ide sporo, a istaknuto je i da kada se završi digitalizacija javni RTV servisi će imati vlasništvo nad infrastrukturom i privatni mediji će to moći iznajmljivati, ali je proces digitalizacije zaustavljen.
Majkić je podsjetila da Parlamentarna skupština BiH ima najveću odgovornost za izmjene zakona kojima bi se unaprijedio rad javnog servisa, ali ocjenjuje da nema političke volje za to. No, Miletić je naglasio da se mora riješiti ovo pitanje, a ne da se ide u to da se cijeli sistem uruši.
Komisija se nije izjašnjavala o Finansijskom planu Državne regulatorne komisije za električnu energiju za 2021. godinu, ali je k znanju primljena Informacija o projektu “Tehnička podrška javnim medijskim servisima na zapadnom Balkanu” te je usvojen zaključak da rukovodilac ovog projekta dodatno informira Komisiju.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
