Dugotrajni sudski sporovi najveći problem prilikom naplate potraživanja – Dugovanja po osnovu potraživanja iz godine u godinu bilježe konstantan rast. Mnogobrojni su problemi koji na to utiču. Prema dostupnim podacima iz 2016. godine, ukupan unutrašnji dug koje bh. firme potražuju od kupaca dostigao je iznos od nevjerovatnih 11,5 milijardi KM. Zanimljivo je, da je u odnosu na godinu ranije iznos dugovanja veći za 94 miliona maraka. Posmatrano po entitetima, na potraživanja firmi u FBiH otpada 7,473 milijarde KM, dok kompanije u RS potražuju od kupaca 3,943 milijarde KM.
Mirjana Vuković, direktorica firme Eos Matrix za Akta.ba je kazala, da su za njih, kao za kuću čiji “core business” predstavlja naplata potraživanja, najinteresantnija potraživanja koja dolaze iz finansijskog sektora u vidu loših kredita, tzv. NPL non-performing loans.
“Prve ozbiljne posljedice rasta loših kredita u BiH osjetile su se u 2009. godini, kada loši krediti dostižu razinu od šest posto od ukupnih kredita, dok u godinama prije krize takvi krediti na nivou BiH nisu prelazili tri posto. Danas loši krediti iznose 12 posto od ukupnog kreditnog portfelja i izravno utječu na smanjenu kreditnu aktivnost banaka i visoku stopu kamatne stope po kojoj se naši građani danas zadužuju”, rekla je Vuković.
Eos Matrix je sa operativnim radom počeo u februaru 2011. godine i u sljedećih par godina je uspješno otkupio nekoliko portfelja loših kredita od banaka. Međutim, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga iz 2014. je praktično onemogućio daljnju prodaju loših kredita u kojima su nositelji obaveza korisnici finansijskih usluga, odnosno fizička lica koja koriste ili su koristila finansijsku uslugu.
Prema navedenom Zakonu, ustupanje potraživanja banke iz ugovora o kreditu može se ustupiti drugoj banci ili finansijskoj organizaciji koja ima dozvolu Agencije za rad u skladu sa propisima. Banke koje prema navedenom Zakonu mogu otkupljivati loše kredite, nisu zainteresovane za preuzimanje tuđeg, novog nekvalitetnog portfelja radi prirode posla koji obavljaju i depozita koje moraju zaštititi.
Uz nedovoljnu kreditnu aktivnost, tako zarobljeni NPL je postao bolest bankarskog sektora, što opet najviše pogađa realni sektor, ali i same građane.
TRAJANJE SUDSKOG SPORA I DO DEVET MJESECI
Proces naplate potraživanja je sam po sebi vrlo složen jer zahtijeva individualni pristup svakom pojedinačnom predmetu. Često su, zbog nemogućnosti naplate vlastitih potraživanja, poslodavci ali i institucije u problemima sa plaćanjem svojih obaveza prema trećim licima.
Trajanje procesa naplate potraživanja određuju različiti faktori, kao što je npr. poslovanja firme, različite navike plaćanja, pogrešne zakonske regulative i slično.
Na dužinu trajanja procesa naplate posebno utječe i dužina trajanja sudskog postupka, koji od momenta podnošenja tužbe do dobijanja prvostepene presude u prosjeku traje do devet mjeseci, a period se razlikuje od entiteta do entiteta.
“Smatramo da Bosna i Hercegovina treba usvojiti postojeće europske principe i standarde u oblasti parničnog i izvršnog zakonodavstva koji su se u praksi pokazali kao dobri. Trenutna rješenja i mehanizmi dovode do preopterećenosti sudova koji ne mogu svoju zadaću obavljati efikasno i u razumnom roku. Mnoge kompanije u Bosni i Hercegovini su propale u proteklom periodu jer nisu uspjele dočekati okončanje dugotrajnih sudskih sporova u kojima su imale zarobljena“ogromna novčana sredstva”, govori Vuković.
Veliki problem primjetan je i u naplati komunalnih usluga. Jedan od primjera kako se pokušavaju smanjiti ta potraživanja je Vlada Kantona Sarajevo, koja je u martu mjesecu usvojila Akcioni plan mjera i aktivnosti na unapređenju naplate komunalnih usluga u Kantonu Sarajevo.
Samo u Općinskom sudu u Sarajevu nalazi se oko 640.000 neriješenih tužbi za naplatu komunalnih usluga, a iznos koji se sudski naplaćuje iznosi oko 200 miliona KM. Formiranje svake pojedinačne tužbe na sudu i njeno administriranje bez obzira na utuženi iznos košta 90 KM.
Eos Matrix je predložio i svoju inicijativu za sudjelovanje u realizaciji mjera iz ovog plana, spremni su bili pomoći komunalnim poduzećima da naplate svoja potraživanja i kroz to da poboljšaju svoju financijsku sliku ali i nivo usluge koji pružaju građanima i pravnim subjektima koji na vrijeme izvršavaju svoje obveze. Vuković kaže da postoje određeni kontakti sa rukovodstvima nekih od javnih poduzeća u Kantonu Sarajevo kojima je jako stalo da rješavaju nagomilana nenaplaćena potraživanja.
“Naravno, poznato je da javna poduzeća mogu surađivati sa privatnim subjektima samo na osnovu transparentne i zakonite procedure javnih nabavki. Mi smo toga svjesni i spremni smo da kao europski lider na tržištu usluga naplate potraživanja ponudimo svoje usluge u proceduri javnih nabavki i da dobijemo posao naplate potraživanja za javna poduzeća u Kantonu Sarajevo“, kaže Vuković.
MNOGOBROJNI RAZLOZI NEPLAĆANJA
Razlozi neplaćanja ili kašnjenja pri plaćanju zaduženja su mnogobrojni. To često znaju biti faktori koji su često izvan kontrole dužnika kao, na primjer gubitak posla, bolest, nesređeni porodični odnosi, ali i faktori koji se mogu staviti dužniku u odgovornost kao što su prevelika kreditna zaduženost i nedostatak discipline u plaćanju svojih obaveza.
Poseban naglasak se stavlja i na nedostatak finansijske pismenosti kod dijela građana, koja podrazumijeva nepoznavanje osnovih elementa dužnikove odgovornosti, prava i obaveza prema povjeriocu.
Usluge naplate potraživanja su vrlo tražene kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.
Sva relevantna istraživanja poput ”European Payment Practices” koju svake godine radi EOS grupa, pokazuju da saradnja sa kompanijama čija je osnovna djelatnost naplata potraživanja, smanjuje rizike nelikvidnosti. Istraživanje pokazuje da je u 2016. godini u Evropi osam posto od ukupnih poslovnih prihoda osigurano i vraćeno u ekonomski ciklus zahvaljujući naplati potraživanja.
Prema rezultatima istraživanja ”European Payment Practices” 2017, u kojem je anketirano 3200 evropskih kompanija, u Evropi 19 posto korisnika usluga plaća svoje račune sa zakašnjenjem, a tri posto ne plaća nikako. Rezultirajući gubitak prihoda može imati ozbiljne posljedice gdje 17 posto od ukupnih kompanija dolazi u opasnost od bankrota.
U anketiranim kompanijama u Evropi, njih čak 41 posto stalno sarađuje sa kompanijama koje pružaju uslugu naplate potraživanja. Rezultati prošlogodišnjeg evropskog istraživanja su pokazali da je uz pomoć naplate potraživanja oporavljeno osam posto neplaćenih prihoda kompanija.
U Bosni i Hercegovini najveću potrebu za efikasnom naplatom potraživanja imaju banke i ostatak finansijskog sektora. Novi zakoni o bankama u oba entiteta, u skladu sa Pismom namjere iz juna 2016.godine upućenom MMF-u od organa Vlasti BiH, predviđaju i rješavanje problema loših kredita.
U dijelu pisma namjere koje obrađuje poglavlje ”Očuvanje stabilnog finansijskog sistema i pružanje podrške za kreditni rast”, navedeno je i da će se podržati kupovina i prodaja loših kredita, te da će se navedene transakcije izuzeti iz PDV sistema, što bi kompanijama specijaliziranim za naplatu potraživanja omogućilo još veći angažman i doprinos ekonomiji društva.
U istočnoj Evropi, većinskim dijelom su kompanije iz Rumunije one koje imaju najbolju korist od saradnje sa kompanijama koje pružaju uslugu naplate potraživanja. U Hrvatskoj i Češkoj naplata potraživanja je vratila više od 10 posto prihoda kompanijama.
I.M.
akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
