EU pokrenula online anketu o ukidanju ljetnog računanja vremena

EU pokrenula online anketu o ukidanju ljetnog računanja vremena – Europska komisija želi prikupiti mišljenja europskih građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena, pa su postavili i online anketu o tome.

Zbog brojnih zahtjeva građana, Europskog parlamenta i određenih država članica EU-a, Europska komisija je odlučila ispitati funkcioniranje ljetnog računanja vremena u EU-u i procijeniti treba li ga mijenjati. U tom kontekstu Komisiju zanimaju mišljenja europskih građana, dionika i država članica o ljetnom računanju vremena unutar Europske unije i o njegovim mogućim promjenama, poručuju iz Komisije.

U svrhe ispitivanja javnog mnijenja na svoje su Internetske stranice postavili upitnik na svim službenim jezicima EU u kojem mogu sudjelovati svi njezini stanovnici. Osim odgovora na pitanja o ljetnom računanju vremena koje je postavila Komisija, anketni upitnik omogućava i postavljanje dodatnih dokumenata koji bi mogli pomoći u donošenju odluke o eventualnom ukidanju upitno korisne prakse pomicanja sata dva puta godišnje.

Online anketni upitnik je postavljen na ovoj adresi, no otkako se tamo pojavio iskusili smo poteškoće s pristupom, pa očekujte da ga možda nećete odmah moći ispuniti.

U našoj anketi, primjerice, čitatelji su se velikom većinom izjasnili za ukidanje ljetnog računanja vremena.

EU detaljno o praksi ljetnog računanja vremena

Zbog ljetnog računanja vremena u EU-u kazaljke na satu pomiču se dvaput godišnje kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana te bolje iskoristilo danje svjetlo.

Većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.

Trenutačno je direktivom EU propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. Tijekom godina provedeno je više studija za procjenu učinaka ljetnog računanja vremena u EU-u. Prikupljeni podaci izrodili su sljedeće zaključke:

• Unutarnje tržište: dopuštanjem neusklađenih promjena računanja vremena među državama članicama nanijela bi se velika šteta unutarnjem tržištu.
• Energetika: Iako je bila jedan od glavnih argumenata za uvođenje ljetnog računanja vremena, istraživanja pokazuju da je ukupna ušteda energije koja se njime ostvaruje zanemariva.
• Zdravlje: Procjenjuje se da su učinci ljetnog računanja vremena pozitivni zbog više vremena za rekreaciju na otvorenom. S druge strane, sudeći prema rezultatima kronobioloških istraživanja, njegov bi učinak na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo. Iz podataka o ukupnim učincima na zdravlje još se ne mogu izvući jednoznačni zaključci.
• Sigurnost na cestama: O utjecaju ljetnog računanja vremena na broj nesreća u cestovnom prometu i dalje nema jasnih dokaza. Nedostatak sna zbog pomicanja sata u proljeće u načelu bi mogao povećati rizik od nesreća. S druge strane, smatra se da dulje danje svjetlo za ljetnih večeri pozitivno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Ipak, u usporedbi s drugim faktorima, učinak ljetnog računanja vremena općenito se teško može izravno povezati s brojem nesreća.
• Poljoprivreda: Nekadašnja zabrinutost zbog remećenja bioritma životinja i promjene rasporeda mužnje zbog pomicanja sata uvelike je uklonjena primjenom nove opreme, umjetnog osvjetljenja i automatiziranih tehnologija. Dodatni sat danjeg svjetla ljeti može biti i prednost jer omogućuje više vremena za poslove na otvorenom, kao što su rad u polju i žetva.

Daljnji koraci

Nakon provođenja konzultacija sa svim zainteresiranim stranama Europska Komisija će morati donijeti konačnu odluku i kreirati zajednička pravila u ovom području, jer su ona presudna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga, odluka može biti samo prihvaćanje jedne od ovih opcija:

1. zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u ili
2. ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata; to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena (ili neko drugo).

bug.hr