FOTO: BiH Exploreri na planini Visočica- Trideset zaljubljenika u prirodu u organizaciji planinarske grupe BiH Exploreri jučer je realizovala prelijepu planinarsku turu na planinu Visočica.
Konvoj vozila (kombi i automobili iz Zenice, Doboj-Istoka, Tešnja, Doboja), u jutarnjim satima stigli su na lokaciju ispod planine Visočica gdje su ostavili vozila i krenuli na uspon.
Vođa grupe Amel Skopljak pripremio je zanimljivu kružnu turu dugu 15 kilometara. Izvršili smo uspon na vrh Parić ( 1941 mnv), vrh Đelelaš (1907 mnv), sa kojeg se odlično vidi selo Lukomir, i vrh Vito (1960 mnv).
Raspoloženje je bilo odlično kod svih. Uživali smo u prelijepom danu i u odličnom društvu prijatelja. Naš dobri Marsel Jozić je zabilježio prelijepe trenutke boravka na Visočici svojim dronom.
Mirsad i Abdulah su bili pravi čuvari ekipe, i bili su na raspolaganju svim učesnicima ove prelijepe planinarske ture.
Uživali smo na prelijepim lokacijama Visočice, a posebno nam je drago što smo posjetili i lokaciju gdje se nalazi prelijepo planinarsko skrovište Bivak. Kretali smo se grebenom Visočice i onda se spustili do prelijepih stečaka koji svjedoče o bogatoj historiji naše domovine Bosne i Hercegovine.
Do automobila smo se uspjeli vratiti prije mraka. Poslije nekoliko sati vožnje većina nas je stigla svojim kućama.
NEŠTO O PLANINI VISOČICA
Prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne čini planina Visočica. Sa istočne strane od Treskavice odvojena je rijekom Ljutom, sa juga i jugozapada rijekom Neretvom od Prenja, a sa zapada i sjevera kanjonom rijeke Rakitnice od Bjelašnice.
Najviši vrh planine Visočica je Džamija od 1.967 metara nadmorske visine. Vrh je po narodnom predanju dobio ime po tome što su nekada stočari svake godine krajem ljeta na vrhu zidali od kriški sira džamijsku munaru u znak zahvalnosti za mnogobrojne bujne pašnjake koje im je pružila planina Visočica.
Nekada je na Visočici bilo mnogo ovčara kojih je danas veoma malo. I pored toga, za razliku od drugih planina ovdje je ljetno stočarstvo sačuvano u svom izvornom obliku. Ovdje se mogu nabaviti najukusniji mliječni proizvodi.
Da su ovi krajevi naseljavani i stotinama godina unazad svjedoče brojne nekropole s stećcima. Na nadmorskoj visini od 1.691 metar, kod Velikog jezera, nalazi se nekropola Poljice s 49 stećaka koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na obroncima planine nalaze se tipična planinska sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi, Sinanovići, Bjelimići. U ovim selima stanovnici su veoma gostoprimljivi. Trebate li prenoćiti, neće biti problema, a nećete ostati ni gladni ni žedni. Visočica se ne može pohvaliti bogatstvom voda i jakih izvora, ali vode u njima nikad ne presuše.To su tipična planinska sela na nadmorskoj visini od 1150 m do 1300 m. Ova sela su u agresiji na BiH ( 1992-1995. god. ) bila potpuno uništena a danas su ponovo obnovljena.
Pod južnim obroncima planine nalazi se veći broj sela kao što su Luka, Ježeprasina, Odžaci ( Bjelimići ), Gradeljina, Svijenča, Argud i jugozapadno Dužani, Blaca, Dudle, Grušća i Prebilje. I ova sela su planinska i nalaze se na nadmorskoj visini od 950 m do 1150 m.
Zbog svoje zabačenosti i udaljenosti od Sarajeva, Visočica je u prošlosti bila malo posjećivana. Izgradnjom novih puteva postala je dostupna mnogim ljubiteljima prirode, pa je svake godine sve posjećenija planina, jer pruža brojne mogućnosti tokom cijele godine, od planinarenja i skijanja do vožnje brdskim biciklom. S jedne strane obrasla je pašnjacima, a s druge gustom borovom šumom.
Bogati i nepregledni pašnjaci, bogate šume i živopisni kanjoni njeni su najveći ukrasi tokom ljeta, a bijeli sniježni vrhovi planinare odstavljaju bez daha tokom zime. Sve ovo možete vidjeti kao na dlanu, čista priroda u svom punom sjaju.
Osim najvišeg vrha Džamija, na Visočici se nalaze i nešto niži vrhovi Veliki Ljeljen (1.963 metra), Mali Ljeljen (1.860 metara), Vito (1.960 metara), Subar (1.820 metara), Veliko brdo (1.884 metra) i Drstva (1.808 metara).
Južno od Sinanovića nalazi se Puzim (1776 mnv) jedan od najmarkantnijih vrhova Visočice, malo izdvojen od ostalog dijela masiva Visočice i privlači pažnju svojim strmim liticama koje su interesantne alpinistima. Prostor oko vrha Puzima je miniran, pa tamo ne treba ići bez vodiča.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
