Piše: Sead Lužić
Do sada se niko ozbiljnije nije bavio historijatom Stare džamije u Orahovici kod Zenice. Džamija je, zbog svog očiglednog značaja, na listi zaštićenih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine od 07.09.2011. godine, kao jedan od ukupno devet zaštićenih spomenika na području Zenice.
Ovdje je bitno napomenuti da je džamija danas u izuzetno oronulom stanju i prijeti joj urušavanje, te ovim putem apelujem i na nadležne da učine sve što je potrebno da se ovaj vrijedni nacionalni spomenik spasi.
U samoj odluci Komisije nije navedeno kada je izgrađena džamija, već se navodi slijedeće:
“Objekat je smješten u selu Orahovica, zaselak Kovačevići, Općina Zenica. Lociran je izdvojeno od stabenog dijela naselja. Objekat se nalazi u sredini groblja značajne površine (i nadgrobnih spomenika-nišana značajne starosti a koji do sada nisu u cjelini istraženi). Teren na kojem se nalazi sam objekat je u blagom nagibu”.
S obzirom na evidentan nedostatak podataka, nameće se potreba da se dođe do izvora koji će nam malo rasvijetliti problematiku datiranja izgradnje džamije.
Pogrešan je podatak koji je dugo vremena kružio među mještanima da je džamija sagrađena 1936. godine. Naime, radi se o restauraciji džamije koja se završila 1937. godine, koja je i tada bila u oronulom stanju, što je evidentirano u listu “Jugoslovenska pošta” u broju 2544. od 11. oktobra 1937. godine:
“U petak, 22. ovog mjeseca biće u selu Orahovici svečano otvorenje džamije, čije je restauriranje ovih dana dovršeno. Džamija je bila sklona padu, ali je sada tako popravljena da daje utisak posve nove zgrade.
Restauracija je izvršena prilozima samih mještana, kao i novčanom pomoći Vakufske direkcije iz Sarajeva.
Otvorenju džamije prisustvovaće, pored naroda, izaslanici Vakufa iz Sarajeva i Zenice.”
Zvaničan podatak o postojanju stare džamije, ali i mekteba za područje Orahovice nalazi se na popisu stanovništva od 22. aprila 1895. godine. Tu je u Orahovici, na području Babića evidentiran mekteb, a na području Kovačevića stara džamija, koja se i danas nalazi na istoj lokaciji.
Stare geografske karte također su dobar izvor za određivanje starosti džamije.
– Znamo da je austrijska vojska u 18. stoljeću odlučila izraditi tačne i detaljne karte, pa su s tim poslom krenuli 1763. godine. Prostor BiH obuhvaćen je Trećim vojnim mjerenjem koje je urađeno u periodu između 1869. i 1887. godine.
– 1872. godine, šest godina prije aneksije BiH od strane Austro-Ugarske monarhije, sarajevski paša je dozvolio austrijskim oficirima (astronomu Robertu i Heinrichu Sterneku, te kartografima i geometrima Millinkovich i Gyurkovich), putovanja kroz BiH i geodetsko-astronomska mjerenja. U odobrenju se navodi da imenovani austrijski oficiri imaju pravo slobodno putovati po cijeloj teritoriji BiH, i izvoditi sva potrebna mjerenja. Posao je bio izuzetno težak, posebno na visokim planinama prekrivenim snijegom, zbog slabog snabdijevanja hranom, oboljevanja od tifusa, magle, kiša, napada na osoblje, itd. Na tim poslovima nekoliko oficira je izgubilo život.
Prema izvještaju Vojno-geografskog instituta u Beču radovi na mapiranju u BiH su počeli 1880. godine na sjeveru BiH uz rijeku Savu, da bi se produžili do kraja 1884. godine. Rezultati ovog posla mogu se opisati citatom:
„Time je završeno jedno djelo, za koje u povijesti kartografije nema sličnog primjera, djelo koje je izazvalo zasluženo divljenje u svim državama, koje trebaju naći rješenje za slične zadatke“ koji je naveo, 1989. godine, kartograf, vojni geograf i profesor Vincenz Haardt von Hartenthurn u knjizi o trećem državnom mjerenju na teritoriji Austro-Ugarske.
(Varija Schmidt, Slobodanka Ključanin: “Sustavna geodetska izmjera Austro-Ugarske monarhije sa naglaskom na katastarsku izmjeru u Bosni i Hercegovini”, str. 7. i 8.)
Na jednoj takvoj karti pod nazivom “General Karte von Bosnien ind Hercegovina” ucrtana je i stara džamija u Orahovici. Kartu je izradio tadašnji Vojno-geografski institut u Beču, a podatke za kartu je prikupljala Geodetska direkcija između 1881. i 1884. godine, čime možemo na posredan način zaključiti definitivno postojanje Stare džamije u Orahovici i u ovom periodu između 1881. i 1884. godine.
– S obzirom na činjenicu da se Orahovica spominje u kontekstu sibjan-mekteba školske 1882/1883. godine, možemo i kroz to na posredan način zaključiti da je stara džamija u Orahovici i tada postojala.
Ovdje bih naveo sistematski pregled sibjan-mekteba sa brojem talebe (učenika) i mu’allima (učitelja) u Bosni i Hercegovini po nekim naseljenim mjestima, kotarevima i okruzima na početku 1882/1883. godine.( “Stanje muslimanskih škola u Bosni i Hercegovini na početku 1882/1883. školske godine”, Novi Muallim, 5. oktobar 2001. godine, str.134 – 137.)
– Tako se u tom periodu spominje i Orahovica sa jednim mu’allimom i jednim sibjan-mektebom sa 150 učenika (talebe). Po meni je taj mekteb najvjerovatnije bio vezan za Staru džamiju. Poređenja radi, Zenica je tada imala 4 sibjan-mekteba, 5 mu’allima i 215 učenika ukupno, što jasno govori o značaju i veličini ovog sibjan-mekteba u Orahovici.
– Jedno spominjanje Orahovičke (stare) džamije se nalazi u proračnu vakufa iz 1913. godine.
Naime, u knjizi Saliha Jalimama “Prošlost Zenice do 1941. godine – glavni tokovi društvenog razvoja” izdatoj u Zenici 1996. godine, na str. 86. i 87. se između ostalog kaže:
“Zanimljiv i vrijedan dokument istorije Zenice do pred sami Prvi svjetski rat je i proračun vakufa iz 1913. godine, gdje se na jednom mjestu nalazi sve ono dragocjeno po čemu se mogu ustanoviti ekonomske vrijednosti tada prisutne. Tako je npr. vakuf Osman Čelebijin u Zenici posjedovao pekaru, kuću, te uživao zakupninu od greblja i haremluka. Ukupna svota je 338 kruna”.
– Jalimam tu još navodi podatke i prihode od vakufa hadži Omerage Silajdžije, potom od vakufa Sultan Ahmedove džamije, Sejmenske džamije, vakufa hadži Saliha Tarabara, te dalje navodi:
“Na teritoriji zeničke opštine evidentirani su sljedeći vakufi: Briznička džamija, Brnjice džamija, Gora džamija, Gračanica džamija, Gradišće džamija, Jalinska džamija, Janjička džamija, Klopče džamija, Kočeva džamija, Kovačička džamija, Lokvine džamija, Mošćanica džamija, Nemila džamija, Orahovička džamija, Osman-Čelebi džamija, Pojske džamija, Putovići džamija, Ričička džamija, Sejmenska džamija, Seočka džamija, vakuf Silajdžija hadži Omeraga u Zenici, Starinska džamija, Sultan Fatih Mehmed u Vranduku, Šerička džamija, vakuf Tarabar hadži Salih iz Zenice, Tetovska džamija, Viduška džamija, vakuf mekteb u Gornjoj Zenici. Ukupno 30 vakufa i prihod je bio 7.459 kruna, a rashod 5.715 kruna. Višak je bio 1.744 krune. Od ukupno 51 kotara u Bosni i Hercegovini Zenica je bila na 22. mjestu”.
-S obzirom da je 1878. godine došlo do prodora austrougarskih okupacionih snaga u Bosnu i Hercegovinu, i da je u narednih nekoliko godina usljed tih šokantnih okolnosti prestala izgradnja novih sakralnih objekata, možemo zaključiti da je Stara džamija u Orahovici, kao najvrjedniji arhitektonski objekat tog kraja definitivno postojala nedugo nakon prodora Austro-Ugarske.
Nije sasvim jasno da li je izgrađena prilikom prikupljanja podataka Geodetske direkcije iz Beča između 1881. i 1884. godine, ili je njena izgradnja počela neposredno prije 1878. godine, što će svakako biti predmet narednih istraživanja na ovu temu.
Piše: Sead Lužić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
