Crkva sv. Josipa u Zenici izgrađena je 1939. na temeljima stare kamene crkve koja seže još iz 1870. Crkva se nalazi u radničkom gradu, većina vjernika je iz radničkih obitelji, stoga ne čudi što je pod zaštitom sv. Josipa.
Projekt obnove svetišta crkve Sv. Josipa prošao je selekciju te će biti na izložbi Collegium Artisticum 2024. u Sarajevu. Izložba predstavlja najznačajniju smotru urbanizma, arhitekture i dizajna u Bosni i Hercegovini. Selekciju za izložbu, žiriranje radova i dodjelu nagrada za 2024. godinu vršit će tročlana stručna internacionalna komisija. Projekt je izradila dipl. ing. arh. Josipa Škrobo, magistrica struke i viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
Crkva sv. Josipa u Zenici izgrađena je 1939. na temeljima stare kamene crkve koja seže još iz 1870. Crkva se nalazi u radničkom gradu, većina vjernika je iz radničkih obitelji, stoga ne čudi što je pod zaštitom sv. Josipa.
Duga povijest ove zajednice obvezuje na traženje inspiracije u tradiciji i zato su svi detalji rađeni kao suvremena interpretacija motiva tradicionalnog tetoviranja katolika u Bosni. Običaj tetoviranja kod katolika zadržao se kroz dugu povijest, a razne forme „križića s krugovima“, kao najčešćim motivima, prepoznaju se u elementima arhitekture i motivima na vezu.
Tradicionalni i neizostavni element u sakralnoj arhitekturi bila je apsida i formiranje svoda u obliku polukupole iznad polukružnog prezbiterija, predstavljajući otvorenost, a upotpunjen je i rasvjetom koja odaje dojam zvjezdanog neba.
Elementi su posebno dizajnirani i karakterizira ih dvojnost materijala, bijeli kamen predstavlja trajnost i čistoću, a zlato predstavlja plemenitost i uzvišenost. Sastoje se iz četverodijelnog postamenta, oblikovani prema različitim namjenama i simbolikama, u jednostavnom izrazu, oslobođeni svega suvišnog, stvarajući atmosferu prozračnosti, otmjenosti i dostojanstva.
Arhitektica, Josipa Škrobo, stvorila je svečani prostor u kojemu vlada harmonija svjetlosti i sjena. To je himna uzvišene radosti, koja traži odgovor na pitanje: Može li čovjek stajati na ovom čistom svetom mjestu?
U čisti hram uzvišene svečanosti likovni umjetnici unijeli su boju i ritam kojima je prostor otvoren čovjeku. Mozaik Golgota (Blaženka Salavarda) oživljava središnji dio crkve te vezom pojedinih kamenčića u živu cjelinu slike potiču na komunikaciju pojedinca i zajednice. Medaljon na krstionici Krštenja na Jordanu (Mile Blažević), snagom izričaja upućuje na otajstvenost obreda krštenja.
Prozračnost prostora, svijetlo, bijeli kamen i likovnost, pobuđuju jedinstven duhovni i estetski doživljaj vedrine i optimizma.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
