FOTO: Prvi elektronski medij u gradu – Ko su bili prvi novinari Radio Zenice – Dvadesetog juna navršila se 51 godina od početka rada Radio Zenice. O ovom mediju prije četiri mjesec sarajevski novinar i publicist Raif Čehajić objavio je knjigu pod nazivom „Radio Zenica: 50 godina globalnog medija“, koja se može nabaviti u zeničkoj „EN-knjižari“. Povodom ovog velikog jubileja prvog elektronskog medija u Zenici, u tri nastavka donosimo odlomke iz te knjige, a danas objavljujemo drugi dio.
Kao što smo pisali u prošlom tekstu, Radio Zenica, čiji je glavni i odgovorni urednik bio Milutin Krstić, započela je emitovanje programa u okviru Novinskog, radio-difuznog i propagandnog preduzeća „Naša riječ“, čiji direktor je bio dugogodišnji i iskusni novinar Milivoje Đurić.
FOTOSI: milivoje-djuric: Milivoje Đurić, direktor „Naše riječi“
milutin-krstić: Milutin Krsić, glavni i odgovorni urednik Radio Zenice
Redakciju su činili tadašnji novinari lista „Naša riječ“: Ivica Milešić, Vlastimir Jović, Boško Urošević, Milorad Vukotić, Đorđe Vranješević, Vili Hubač i još neki, a sekretarica je bila Dušanka Vučković. Ovoj ekipi uskoro se pridružilo još nekoliko mladih novinara koji su pravili program u početku u trajanju od četiri sata dnevno a potom nešto duže u dva bloka: Jutarnji, od šest do sedam sati, i Popodnevni, od 15,30 do 19,30 sati. Kasnije će trajanje programa proširiti na 10 sati pokrivajući i informacijama i dometom predajnika područje i nešto šire od ove općine. Bio je to prvi elektronski medij utemeljen na savremenoj tehnologiji i modernom poimanju novinarstva.
Prvim spikerima Vesni Princ i Željku Urbanu pridružili su se i Krunoslav Marinović, Lejla Bajrambašić Talić i Desanka Čutura, a snimateljima i ton majstorima Vojislavu Manojloviću, Josipu Kovačeviću i Salihu Hamziću novopridošli Enes Begičević i Tomislav Kašljević. Prvi muzički urednik je bio akademski slikar Stjepan Totić, potom Vladimir Mijatović a kasnije Radomir Iličić.
FOTOS: zgrada-radija: Zgrada „Naše riječi“ u kojoj je bila smještena i Radio Zenica
Preduzeće „Naša riječ“, u okviru koje je djelovala i Radio Zenica, blagovremeno je usvojilo precizne programe i planove rada i razvoja, uključujući i osnovne smjernice za razvoj u srednjoročnom periodu. Uređivačka koncepcija se zasnivala na tadašnjim ukupnim društvenim opredjeljenjima – da se putem raznovrsnih emisija i sadržaja radnim ljudima i građanima pruže informacije o svemu onome što se zbiva u njihovoj radnoj i životnoj sredini kako bi oni mogli nesmetano i blagovremeno ostvarivati svoju samoupravljačku funkciju.
Već u prvoj godini rada Radio Zenica se pokazala i dokazala veoma uspješnim medijem, zadovoljavajući u cjelosti potrebe Zeničana za informacijama. U prvoj deceniji rada menadžment je odlučio da ojača kadrovsku bazu prijemom novinara sa završenim fakultetom, koji će u narednom periodu voditi glavnu riječ u razvoju i modernizaciji ovog medija. Prvi među njima bio je Marijan Džambo, koji je ujedno bio i zenički stipendist, a potom su na rad primljeni: Medina Delibašić, Rasim Borčak, profesor Željko Škuljević, Hajdar Plakalo, pa Radojka Đogatović, Nadija Šertović, Ivica Tomić, Antun Mrkonjić, Senada Mahalbašić i dr.
Ojačan mladim kadrovima, Radio je veoma brzo postao rado slušan u srednjoj Bosni, jer je imao raznovrstan program i zanimljiv sadržaj emisija. Profesionalnim pristupom poslu, novinari su uspjeli privuči veliki broj slušalaca ne samo u Zenici nego i susjednim gradovima: Zavidovićima, Žepču, Busovači, Kaknju, Visokom pa i Travniku, što je obavezivalo Redakciju da iz ovih mjesta angažuje i stalne dopisnike. To je i učinjeno pa je iz Zavidovića redovno izvještavao Nikola Pisker, koji će koju godinu kasnije postati stalni član Redakcije u Zenici, iz Novog Travnika Ismet Lisica, Travnika Mustafa Gafić, Viteza Jozo Bilić, Busovače Zoran Jović, a iz Kaknja Vladimir Fridl (kasnije je prešao u Redakciju u Zenicu) i Mato Komšo, a iz Žepča Memnun Hulusija.
Osim „Vijesti“ i „Dnevnika“, emitovane su i govorne emisije iz raznih oblasti: privrede, politike, kulture, sporta i drugog, a zabavno-muzički i sportski program Radio Zenice postali su najslušaniji u regiji. Uskoro je uveden i Večernji program, koji je privukao još više slušalaca. U govornim emisijama su gostovali ugledni političari, privrednici, kulturni i sportski radnici, te poznate zvijezde tadašnje estrade.
Prva decenija rada
U prvoj deceniji rada Radio Zenica je u potpunosti uspjela ostvariti ukupne zacrtane planove i nakon tri-četiri godine rada preći na 10-dnevno emitovanje vlastitog programa. Tako je za 10 godina uspješnog postojanja i rada emitovala oko milion i po sati programa i bila je jedna od najmodernijih radio stanica u Bosni i Hercegovini. Ne samo po dužini trajanja programa već i po strukturi sadržaja emisija, zenički Radio, u odnosu na druge lokalne radio stanice u BiH, pokazao je da mnogo brže napreduje.
Povodom prve decenija postojanja i rada Radio Zenica, 20. juna 1979. godine „Naša riječ“, u okviru koje je djelovao Radio, u sportskoj dvorani na Bilmištu organizovala je veliku kulturno-zabavno manifestaciju pod nazivom „Zlatni mikrofon“. Na ovoj priredbi učestvovali su pjevači-amateri i instrumentalni solisti, ali i poznati pjevači narodne muzike Beba Selimović i Aca Trandafilović, kao i harminikaš Ratomir Petković, te orkestar KUD Rudnika „Rudar“, a poseban gost večeri bio je glumac Miralem Zupčević. U nizu manifestacija organizovanih tim povodom 7. juna 1979. godine održan je i nezaboravni četverosatni rok koncert na kome su nastupili poznati jugoslavenski i bosanskohercegovački sastavi i muzičari: „Yu grupa“ i „Riblja čorba“ iz Beograda, zatim „Vatreni poljubac“ i „Formula 4“ iz Sarajeva kao i zenički „Bomovci“ i „Ragbisti“, te kantautor Nedžad Čamdžić Džadžo.
FOTOS: slike/1979-rock: YU grupa u Zenici
Obilježavanje 10-godišnijice postojanja i rada Radio Zenice bila je prilika da se utemelji nagrada Zlatna značka Radio Zenice, koju je dodijeljena radnicima koji su svojim radom doprinijeli uspješnijem razvoju ovog medija. Za desetogodišnji uspješan rad Zlatnu značku Radio Zenici dobili su: Džemal Rošić, glavni urednik Radio Zenice; Vesna Princ Turudić i Željko Urban, prvi spikeri; zatim novinari Vladimir Fridl i Miroslav Kutni; potom Radomir Iličić, muzički urednik, kao i Salih Hamzić, snimatelj i ton majstor. Nagrada je dodijeljena i Azri Kulenović, daktilografkinji; Mehmedu Aliefendiću, telefonisti; Ferijali Stevanović, višoj komercijalistici i Rajku Klariću, dugogodišnjem radijskom reporteru.
Tada je preduzeće „Naša riječ“ imalo 32 zaposlena (12 novinara) a već 1979. čak 74, od čega je 26 novinara.
Nova vrsta zabave
Ovaj period rada Radio Zenice ostao je u sjećanjima mnogih Zeničana, prije svega zbog činjenice što to nije bila samo radio stanica; ona je bila i više od toga. Osim što je u to vrijeme bila najslušaniji radio u srednjoj Bosni, Radio je uspješno realizovao mnoge projekte čija implementacija je garantovala zanimljivu zabavu mladima, ali i kreaciju neke nove vrste zabave: poput rok koncerata, po čemu je ovaj radio bio poznat i u Bosni i Hercegovini.
Još tada je, prateći rad naprednih radio stanica, shvaćeno da je – osim redovno završenog školovanja novinara – potrebno i njihovo stalno stručno usavršavanje i saradnja sa nekim od poznatijih jugoslavenskih medija, pa su u tim procesima osavremenjavanja programa, posebno Jutarnjeg i Muzičko-zabavnog, dva voditelja programa Marijan Džambo i Josip Dujmović te ton majstor Salih Hamzić proveli desetak dana na specijalizaciji u beogradskom radiju „Studio B“.
Uvođenje prvih kontakt emisija
Godine 1978. Radio Zenica na svojim talasima pokreće prvu kontakt emisiju u jednom jutarnjem programu u Bosni i Hercegovini. Emisija je trajala od 5,30 do 9,00 sati animirajući slušaoce na postavljanje pitanja, davanje sugestija i drugih prijedloga iz različitih oblasti života. Ona je za kratko vrijeme postala popularna, a njen autor Josip Dujmović za nju je dobio Godišnju novinarsku nagradu. U ovaj projekat od 1980. godine uključili su se i: Marijan Džambo, Dijana Šoko i Jovo Dragičević.
FOTOS: josip-marijan-jovo: Voditelji Jutarnjeg programa: Josip Dujmović, Marijan Džambo i Jovo Dragičević
Kadrovski, finansijski i prostorno ojačana, Radio Zenica je i 1980-ih godina bila jedna od vodećih lokalnih radio stanica, uključivši se redovno u mrežu Zajedničkog talasa Radija Bosne i Hercegovine.
U te prve dvije decenije rada na Radio Zenici – zahvaljujući talentu, znanju i ambicioznošću – stasalo je, ili potvrdilo raniji stečeni renome, nekoliko vrhunskih novinara, menadžera i producenata koji će, i na ovom mediju, ali i u Bosni i Hercegovini, pa i van nje, postati vrlo uspješni i poznati. Među njima posebno su se isticali: Pane Škrbić, Tomislav Kašljević, Josip Dujmović, prof. Željko Škuljević, Sulejman Vlajčić, Medina Delibašić, Sergije Pricip, Ademir Jerković, Bogoljub Ilić, Rasim Borčak, Marijan Džambo, Ankica Posavljak, Zlata Šehić i još neki.
* * * *
Zanimljivo je pogledati šta o knjizi Raifa Čehajića „Radio Zenica: 50 godina globalnog medija“ piše kritika.
Fotos: Iz recencija o knjizi
(U sljedećem nastavku: Dinamične i inovativne osamdesete godine)
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
