FOTO+VIDEO: Sindikat ZDK o željezarcima, penzijama…

VIDEO+FOTO: Sindikat ZDK o željezarcima, penzijama… – Kantonalni odbor Saveza samostalnih sindikata Zeničko-dobojskog kantona i predstavnici svih granskih sindikata ovog kantona održali su vanrednu press konferenciju na kojoj su govorili o situaciji u Željezari i štrajku glađu njenih radnika. Na ovaj način posvetili su pažnju problemu radnika nekadašnjeg giganta koji je od prije šest dana zvanično u stečaju.

Zenicablog vam donosi snimak ove press konferencije i najzanimljivije fotografije sa skupa.

– Na ovaj način se solidarišemo sa radnicima Željezare i podržavamo njihove opravdane zahtjeve. Pozivamo najodgovornije ljude to jest predstavnike Vlade Federacije na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem da konačno izvrše dio datih obećanja radnicima Željezare. Ta obećanja su verificirana na 30-tak održanih sastanaka organiziranih od strane sindikata sa Federalnom vladom. Podsjetiću na obećanje premijera Novalića u Zenici od prije nepunih godinu dana kojim je rečeno da će se dio radnika Željezare zbrinuti kroz pružanje usluga ishrane radnika ArcelorMittala. Podsjećam i na obećanje federalnog ministra Nermina Džindića da je moguće da jedan takav dio Željezare snabdjeva hranom i potrebe, osim Mittala, i Rudnika mrkog uglja Zenica. Nažalost, Sindikat i radnici Željezare su konačno shvatili da je ovo bacanje prašine u oči, da od te nove firme nema ništa i da je cilj Vlade Federacije BiH da kroz stečajni postupak se riješi evidentiranih obaveza u iznosu od 50,4 miliona KM koje Vlada FBiH po osnovu uloženog u konzorcij BH Steela unijela čisteći kreditne obaveze prema Kuvajtu, kazao je Mirnes Isaković, predsjednik KO SSS ZDK.

– U suprotnom, smatraćemo odgovornim premijera Novalića za bilo kakve nastale posljedice koje mogu biti pogubne kada je u pitanju zdravlje radnika Željezare koji su u štrajku glađu, poručio je Isaković.

Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK, je ustvrdio da nakon 30 održanih sastanaka sa predstavnicima Vlade FBiH, suštinski zahtjevi i suštinski zaključci nisu realizovani. Zbog toga se radnici Željezare i nalaze u situaciji u kojoj su danas.

– Zbog čega je Željezara Zenica specifična? Radnici drugih firmi imaju sličnih problema. Vladu FBiH uporno pozivamo da se uključe u rješavanje problema. Vlada duguje Željezari Zenica 50,4 miliona KM po osnovu formiranja BH Steela. Tada je dug države Bosne i Hercegovine prema državi Kuvajt po osnovu kreditnog zaduženja prije rata kompenziran na teret imovine Željezare koja j, ustvari, pretvorena u osnivački ulog Kuvajćana u novoosnovanu firmu BH Steel. Vlada Federacije je 2012. godine zadužila Vijeće za privatizaciju Federacije BiH da utvrdi da li je to potraživanje Željezare prema Vladi osnovano. Agencija za privatizaciju je angažovala revizorsku kuću koja je nakon uvida u odgovarajuću finansijsku dokumentaciju utvrdila da je to potraživanje ŽZ prema FBiH – osnovano. Osnovni zahtjev radnika Željezare je “Vratite naše pare”. I time smo sve probleme riješili, rekao je Mujkanović dodavši da radnici Željezare ne traže nikakvu humanitarnu pomoć, niti sadaku, već ono što je vlasništvo Firme.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTONALNI ODBOR ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Zenica, 23.01.2018. godine

SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine već dugo vremena je na razne načine upozoravao Vladu FBiH da se ne slaže sa određenim odredbama prijedloga Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, smatrajući da se njime u veoma nezavidan položaj dovode svi budući penzioneri.

Savez samostalnih sindikata ukazivao je i još jednom ukazuje na težak materijalni položaj sadašnjih penzionera, i podržava zahtjeve njihovih udruženja za povećanje penzija. Pri tome, Savez samostalnih sindikata je mišljenja da postoji niz načina za povećanje penzija, što smo kroz socijalni dijalog   predlagali Vladi FBiH. Ovdje prije svega mislimo na suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, povećanje broja zaposlenih, poštivanje zakonskih obaveza uplate doprinose prema Fondu PIO, povećanje plaća radnika, obezbjeđenje sredstava iz koncesija na prirodna bogatstva iz kojih bi se trebali finansirati različiti socijalni fondovi pa tako i Fond PIO.

Jedna od mogućih varijanti povećanja osnovice za PIO bilo je i proširenje dejstva Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH na sve poslodavce,  na što Vlada FBiH i pored obećanja nije pristala. Time bi se povećala osnovica za obračun doprinosa za PIO. Osnovica za obračun doprinosa za PIO bi bila povećana i kroz povećanje najniže plaće. Međutim, takav zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH Vlada FBiH smatrala je i smatra društveno opasnim.

Nažalost, vlast u kontinuitetu nema sluha za naše zahtjeve pa je tako isključila socijalne partnere iz socijalnog dijaloga o prijedlogu zakona o PIO, smatrajući da isti ne treba da budu niti konsultovani oko novog zakona, dodvoravajući se pri tom Udruženju penzionera FBiH u pokušaju da napravi vještački konflikt između ove dvije grupacije.

Treba istaći i ključnu činjenicu da Vlada Federacije BiH nikad nije odgovorila na naš zahtjev da se javnosti napokon predstavi komparacija izračuna i visine penzije po starom i novom zakonu, što upućuje na jasan zaključak.

S tim u vezi, Savez samostalnih sindikata BiH je svoje primjedbe na tekst prijedloga zakona o PIO u vidu amandmana dostavio Vladi FBiH, predsjednicima svih političkih partija koje participiraju u Parlamentu FBiH, predsjedavajućim oba doma Parlamenta FBiH i svim klubovima političkih partija.

Također, Savez samostalnih sindikata BiH ponovno je uputio zahtjev Premijeru vlade FBiH i resornom ministru rada i socijalne politike za hitan sastanak sa predstavnicima Saveza sindikata na kojem bi predstavili naše opravdane primjedbe i usaglasili stavove, čime bi se otklonila nepravda prema novim penzionerima.

Obrazloženje:

U cilju otklanjanja bilo kakvih nejasnoća, u donjem tekstu  ističemo ključne sindikalne zahtjeve u pogledu prijedloga novog zakona o PIO, sa obrazloženjem i primjerima: 

1. Opći uslov za sticanje prava na penziju treba da ostane 40 godina penzionog staža, neovisno od godina starosti, a ne 40 godina staža osiguranja, kako se predlaže, s tim da  se posebni staž (vrijeme provedeno u odbrani zemlje), vrednuje sa 1 bodom po godini, a ne 0,5 bodova,
2. Da se briše član 143. u prijedlogu zakona koji predviđa drastično umanjenje penzija kod prijevremene penzije, ili da se  ovo umanjenje barem ublaži zbog radnika koji su prinuđeni otići u prijevremenu penziju zbog izuzetno teških uslova rada ili zdravstvenog stanja (kao u članu 137. važećeg zakona, koji je važio do 31.12.2015.),
3. Da se lični koeficijent radnicima iz realnog sektora određuje na osnovu prosječne plaće realnog sektora, a ostalim radnicima na osnovu njihovog prosjeka plaća.

1. Prema odredbama važećeg Zakona o PIO, radnik ispunjava uslove za punu penziju kad navrši 40 penzionog staža, neovisno od godina starosti. Obzirom da se u penzioni staž računa i tzv. posebni staž, odnosno vrijeme provedeno u odbrani zemlje u dvostrukom trajanju, radnik je mogao ostvariti pravo na punu penziju sa 34 godine efektivnog rada i 3 godine vojske (3×2=6 godina posebnog staža), neovisno od godina starosti. Međutim, prema novom zakonu, opći uslov za ostvarivanje prava na punu penziju je 40 godina staža osiguranja, dakle samo efektivnog staža, odnosno vremena koje je provedeno u radnom odnosu za koje su uplaćeni doprinosi. Mogućnost ostvarenja prava na penziju po osnovu penzionog staža po novom zakonu i dalje postoji, ali pod daleko nepovoljnijim uslovima. Tako je novim zakonom propisano da osiguranik izuzetno može ostavriti pravo na penziju sa 40 godina penzionog staža, ali uz minimalno 62 godine starosti. Dakle, oba ova uslova moraju biti kumulativno ispunjena. Primjera radi, radnik koji je tri godine proveo u ratu, i koji ima 34 godine efektivnog radnog staža, ima ukupno 40 godina penzionog staža sa posebnim stažom (ratni staž u dvostrukom trajanju). Međutim, ovaj radnik neće imati 40, nego 37 ličnih bodova, iz razloga što se svaka godina posebnog staža vrednuje sa 0,5 bodova (6 god. x 0,5=3 boda). Dakle, iako bi radnik za 40 godina penzionog staža trebao imati 40 ličnih bodova, imaće 3 boda manje ako bude “koristio” posebni (armijski) staž, što direktno negativno i trajno utiče na visinu njegove penzije. S druge strane, ako ovaj radnik istovremeno ima 62 godine starosti (što je drugi kumulativni uslov), penzija mu se u umanjuje za još dodatnih 12% , ili cca 4% za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije 65 godina starosti. Pod pretpostavkom da je radnik iz gornjeg primjera tokom svog cijelog radnog vijeka imao plaću 630 KM, što je prosjek za prerađivački sektor, isti bi prema novom zakonu ostvario penziju u visini od 337,86 KM (37 ličnih bodova x lični koef. 0,74 x 14 KM, minus 12%) . Čak i sa 40 godina staža osiguranja, ovaj radnik bi po novom zakonu ostvario pravo na penziju u visini 415,05 KM (40 ličnih bodova x lični koef. 0,74 x 14 KM). Prema odredbama važećeg zakona, radnik iz gornjeg primjera bi sa 40 godina penzionog staža imao pravo na zagarantovanu penziju u iznosu od 434,90 KM, što je skoro 91 KM više u odnosu na prvi primjer, odnosno 14 KM više u odnosu na drugi primjer.

2. Nadalje, neprihvatljiva su drastična umanjenja penzione osnovice kod prijevremene penzije, skoro 4% za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije 65 godina starosti. Obzirom da veliki broj metalaca radi u teškim uslovima gdje ne mogu dočekati punu penziju sa 40 godina staža osiguranja, ovo je izrazito nepovoljno rješenje. Podsjećamo da je prema važećem zakonu (član 137. koji je važio do 31.12.2015.) ovo umanjenje bilo daleko manje (1% za muškarce, 0,5% za žene po godini ranijeg odlaska u penziju). Ova je odredba novog zakona posebno je nepovoljna za žene. Npr. ako bi žena otišla u prijevremenu penziju sa 55 godina i 6 mjeseci starosti uz 30 godina staža osiguranja, što je minimum, njena bi penzija bi bila umanjena za 38%, koje umanjenje ostaje trajno. Recimo da je žena osiguranik iz ovog primjera tokom cijelog radnog vijeka imala plaću u iznosu 1100 KM. Njena penzija bi sa 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina staža osiguranja prema novom zakonu osiguranja iznosila 336,98 KM, što je desetak maraka iznad najniže penzije.

3. Vezano za visinu penzija budućih penzionera, iste će ovisiti od plaća radnika, koje su u industriji značajno ispod prosjeka u Federaciji BiH. Međutim, vezivanje ličnog koeficijenta za prosječnu plaću u FBiH, koja je veća od prosjeka realnog sektora jer u istoj učestvuje i značajan broj budžetski finansiranih radnika (posebno u administraciji, kao i javnim preduzećima sa daleko većim plaćama), može dovesti do apsurdne situacije da će se rastom prosječne plaće u Federaciji BiH praktično smanjivati lični koeficijent radnika iz realnog sektora sa manjim plaćama, ako njihove plaće budu stagnirale. To je nepošteno i nepravedno rješenje. Ovaj problem će posebno doći do izražaja ukoliko bude usvojen Zakon o porezu na dohodak u predloženom obliku. U tom smislu bi trebalo utvrditi da se lični koeficijent za izračun penzije radnicima iz realnog sektora utvrđuje na osnovu prosjeka plaće realnog (industrijskog) sektora, prema podacima Zavoda za statistiku, a ostalim radnicima na osnovu njihovog prosjeka plaća.

 KANTONALNI ODBOR SSS BiH ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

POGLEDAJTE VIDEI SNIMAK PRESS KONFERENCIJE SINDIKATA

Zenicablog foto & video///Oslobođenje