Hamza Alić: Nakon četiri mjeseca odlučio sam se vratiti kraljici sportova – – Naučili smo da dajemo krv, suze i znoj, nakon toga se prisvajaju naše pobjede, odriču se naših poraza, a od ljudi koji u Bosni i Hercegovini mogu nešto promijeniti, mi, sportisti, dobivamo samo tapšanje po ramenu i prazne riječi podrške – rekao je u razgovoru za “Avaz” Hamza Alić, najuspješniji bh. bacač kugle u historiji.
Nakon ne baš dobrog nastupa na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru, gdje nije uspio izboriti plasman u finale, četiri mjeseca poslije, mnogi su se pitali gdje je i šta radi 37-godišnji sportista. U Riju se našao pred životnim izazovom – nastaviti ili završiti karijeru.
Ostvariti normu
Kako je rekao u razgovoru za naš list, krenuo je linijom manjeg otpora, ostavio se atletike i uplovio u političke vode. Na lokalnim izborima Zeničani su mu dali dovoljan broj glasova i postao je vijećnik SDA u Gradskom vijeću Zenica.
– Dat ću sve od sebe da pomognem našem narodu. Predan sam, svjestan da je volja svakog pojedinca bitna da se neke stvari počnu mijenjati nabolje. U politici treba djelovati timski i svi zajedno moramo raditi da bismo nešto pokrenuli, ali je to često borba s vjetrenjačama – kazao je Alić.
Ipak, nakon svega, bez jednog nije mogao… Poslije četiri mjeseca pauze i odluke o završetku karijere, odlučio je vratiti se onome što iskreno voli.
– Nisam trenirao od OI-ja, bio sam prazan, nezasićen, stalno sam razmišljao o takmičenjima, kugli. Uz dogovor predsjednika kluba i trenera, odlučio sam, nastavit ću da treniram i narednu sezonu. Pa, vidjet ćemo… – rekao je Alić.
Ove godine, trebale su se održati Mediteranske igre u Španiji, to mu je bio prioritet, ali je nedavno objavljeno da će se održati tek 2018.
– Nema veze, bit će međunarodnih mitinga, održat će se Balkansko, ali i Svjetsko prvenstvo u Londonu, za koje trebam ostvariti normu. Ako ispunim normu, to bi mi bio sedmi SP zaredom, što nikome iz BiH nije pošlo za rukom. Mislim da je osam rekord svih vremena kada je u pitanju svjetska atletika. No, da ne idem daleko, prioritet je da izborim nastup na SP-u u avgustu ove godine – kazao je Alić.
Istim putem
Kako je istaknuo, sport je za njega život. Drugačije nije mogao ni smio, život ga nije mazio, od odlaska iz Srebrenice pod četničkom paljbom do ovog trenutka, znao je da je atletika prilika koju, jednostavno, ne smije da propusti.
– Odricanje. To je put od prvog dana do danas. Ja sam 2002. bio pobjednik državnog seniroskog prvenstva, a 2016. sam isto to uradio. To dovoljno govori o tome koliko moja karijera traje. I pored sve apatije i nedaća, opet bih se opredijelio da se bavim sportom – kazao je Hamza.
Ja za deset godina…
– Za deset godina, sebe vidim na nekom poslu za koji znam da je siguran, imam normalan posao. Želio bih biti trener. Ali, ako ću ja za taj posoa dobiti 100 KM ili neću, ne vidim svrhu. Jer, neću imati način finansiranja kako bi moja porodica i ja imali neki lagodan život ako bih radio to što volim.
Moji sinovi teško da imaju budućnosti ovdje
Svjestan je Alić bh. realnosti. Ima dva sina, od šest i deset godina.
– Iskreno, teško ima budućnosti ovdje i za moje sinove. Možda je to jurišanje na vjetrenjače. U ovakvoj pat-poziciji mislim da nema sreće ovdje za njih. Uvijek sam bio optimističan, ali jednostavno, nema nekog napretka ni u jednom segmentu -zaključio je Alić.
E.Maslo
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
