HeidelbergCement će otvoriti pogon u Zenici – Generalni direktor Tvornice cementa Kakanj Branimir Muidža u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o uspješnoj privatizaciji Tvornice, redovnim platama radnika i suradnji sa Sindiktom, godišnjoj proizvodnji cementa, domaćim kadrovima u njemačkoj grupaciji HeidelbergCement, zaštiti okoliša, proširenju poslovanja u Hrvatskoj…
ONASA: Kada je osnovana Tvornica cementa Kakanj, kad je i uz koju cijenu prešla u većinsko vlasništvo kompanije HeidelbergCement?
MUIDŽA: Tvornica cementa Kakanj d.d Kakanj utemeljena je 1978. godine. U julu 2000. godine, u okviru pilot projekta velike privatizacije, većinski udio od 51 posto u kakanjskoj cementari za 55 milion KM kupila je njemačka grupacija HeidelbergCement, jedan od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu, koji zapošljava oko 45.000 ljudi. Ovaj svjetski gigant se obavezao da će u kakanjsku cementaru i povezane djelatnosti do kraja 2010. godine uložiti 95,95 miliona KM. Do kraja 2010. godine u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti, odnosno proizvodnju betona, uloženo je više od 120 miliona KM, čime su investicijske obaveze ne samo ispunjene nego i premašene. Tvornica cementa Kakanj i danas važi za najbolji projekat privatizacije u Bosni i Hercegovini. Danas je Tvornica cementa Kakanj primjer veoma uspješne privatizacije, uspješne tranzicije, koristi najmoderniju dostupnu tehnologiju, te je primjer uspješnog preduzeća koje posluje po najvišim evropskim i svjetskim standardima kvalitete, zaštite okoliša i zaštite na radu. Sa vremenske distance od 15 godina nakon privatizacije može se zaključiti da je Tvornica cementa Kakanj došla u prave ruke vezavši se za jakog, ozbiljnog i transparentnog strateškog partnera; a na dobrobit države, radnika, javnosti, dioničara i poslovnih partnera.
ONASA: Koliko danas radnika upošljava kakanjska cementara te koliki je udio domaćih radnika, a koliki “stranaca”?
MUIDŽA: Svi radnici Tvornice u BiH su domaći ljudi. Politika HeidelbergCementa je da svoje poslovanje zasniva na znanju i iskustvu domaćih ljudi, i ova vodeća svjetska grupacija u proizvodnji građevinskih materijala sve principe poslovanja koje primjenjuje u naprednim evropskim zemljama primjenjuje i u BiH. Jedini stranac sam ja, međutim obzirom da sam posljednjih 15 godina u BiH, ne osjećam se strancem. Plate su redovne, a ukupna primanja znatno iznad prosjeka Federacije BiH. Ovom prilikom bih istakao da je suradnja sa sindikatom Tvornice cementa Kakanj na veoma zavidnom nivou, te da Uprava Tvornice daje punu podršku sindikatu kroz kreditiranje nabavke ogrijeva i zimnice za zaposlenike. Također pomažemo i zaposlenicima koji usljed zdravstvene situacije imaju potrebu za dodatnim finansiranjem. Pored toga, ono što moram posebno istaći su redovne profesionalne obuke koje su na raspolaganju svim zaposlenicima.
ONASA: Da li kompanija HeidelbergCement u dogledno vrijeme razmišlja o pokretnju proizvodnje ili pogona u nekom mjestu u BiH?
MUIDŽA: HeidelbergCement koristi svaku dobru priliku da investira u širenje poslovanja u Bosni i Hercegovini. Pored proizvodnje cementa, tokom proteklih godina investirali smo u širenje proizvodnje betona. U cilju održavanja kontinuiteta isporuke visokokvalitetnog betona na važne infrastrukturne projekte u ovom momentu radimo na akviziciji dodatnih pogona u Sarajevu i Zenici. Na ovaj način još više ćemo se približiti kupcima i omogućiti svim zainteresovanim pristup vrhunskim markama betona koje proizvodi naša kćerka kompanija TBG BH.
ONASA: Gdje se osim u Kaknju u BiH još nalazi glavna sirovina za proizvodnju cementa?
MUIDŽA: Za proizvodnju cementa neophodno je obezbijediti kvalitetnu krečnjačku sirovinu koja treba biti što bliže pogonima proizvodnje kako bi se što je moguće više smanjio obim transporta, odnosno što više smanjio uticaj na okoliš. Za potrebe Tvornice cementa Kakanj dobili smo koncesiju i nakon značajnih investiranja 2005. godine otvorili svoj kamenolom u blizini Kaknja, Trenutno koristimo sirovinu iz našeg kamenoloma i iz kamenoloma Hidrogradnje koji je također smješten nadomak Kaknja.
ONASA: Koliko Vaša kompanija godišnje proizvede i proda cementa, gdje ga i po kojoj cijeni plasirate?
MUIDŽA: Nakon višegodišnjeg investiranja, proširili smo kapacitete tako da sada Tvornica cementa Kakanj može proizvesti više od 800.000 tona cementa. Naša rekordna proizvodnja bila je 2008. godine kada smo postigli prodaju od 772.00 tona. Međutim, odmah poslije toga nastupila je svjetska ekonomska kriza koja je imala veoma teške posljedice koje se i danas osjete u BiH. Posljednjih nekoliko godina uspijevamo plasirati u prosjeku oko 420.000 tona uglavnom na bosanskohercegovačko tržište. Dio cementa, između 13 i 14 posto, izvozimo u susjednu Hrvatsku. Cijena svake robe, pa tako i naše prati tržišne prilike, odnos ponude i potražnje, kvalitetu, a ponosni smo smo što je Tvornica cementa Kakanj dobitnik priznanja “Best Buy Award“ za najbolji omjer cijene i kvalitete.
ONASA: Koliko je na rukovodnim mjestima u cementari domaćih kadrova, koliko Cementara trenutno upošljava radnika i da li u dogledno vrijeme imate namjeru zaposliti nove?
MUIDŽA: Tvornica cementa Kakanj zajedno sa povezanim djelatnostima, odnosno betonarama, te osobljem u Hrvatskoj, zapošljava nešto manje od 300 ljudi. U pogonima u Kaknju trenutno radi oko 215 radnika, svi iz Bosne i Hercegovine. Svi naši rukovodni kadrovi u Bosni i Hercegovini su osim mene, koji sam u BiH već 15 godina, domaći, potiču iz lokalne zajednice. Politika HeidelbergCement grupacije je da u lokalne pogone zapošljava ljude iz lokalne zajednice jer oni najbolje poznaju okolnosti te zajednice i te zemlje. Dakle, iste principe primjenjujemo i u BiH. Kada se radi o novim zapošljavanjima, to ćemo raditi prema ukazanoj potrebi, odnosno, sa novim investicijama u proširenje povezanih djelatnosti otvarat će se i mogućnosti novog zapošljavanja.
ONASA: Koje je korake Cementara od 2.000 godine poduzela na zaštiti okoliša jer je svojevremeno Kakanj bio jedan od najzagađenijih bh. gradova , ali se čini da se danas situacija znatno promijenila?
MUIDŽA: Prije svega, istakao bih da je Kakanj industrijski grad u kojem se više od jednog vijeka radi eksploatacija uglja, a od sredine prošlog vijeka tu je Termoelektrana. Dakle, sveukupnost industrijske pozadine kombinovana sa vremenskim uslovima kakve možemo vidjeti i ovih dana, uzrokovali su visoke koncentracije polutanata u zraku. U proteklih nekoliko godina kakanjska industrija, uključujući i Rudnik mrkog uglja i Termoelektranu, počela je sa određenim investicijama kako bi se što više smanjio uticaj na okoliš, gdje svakako prednjači Tvornica cementa Kakanj koja već 15 godina kontinuirano ulaže u nove tehnologije kojima se u svim segmentima smanjuje uticaj na okolinu. Tvornica cementa Kakanj danas je moderna evropska tvornica u kojoj se proizvodnja odvija u skladu sa najstrožijim evropskim standardima kvalitete i zaštite okoliša, a i zaštite na radu. Svojim radom i zalaganjem na pitanjima zaštite okoliša stekli smo povjerenje većine građana naše lokalne i šire zajednice. Poređenja radi, prije modernizacije, emisije prašine su u prosjeku iznosile više od 150 mg/m3, a danas su znatno manje od zakonskog limita EU i BIH, odnosno mnogo manje od 50 mg/m3. Prije svega, moram kazati da je modernizacija svakog postrojenja donijela značajna ekološka poboljšanja, jer je sva oprema rađena prema BAT standardima, odnosno standardima najbolje dostupne tehnike. Naravno, tu je novi vrećasti filter i novi sistem otprašivanja peći i hladnjaka čija je vrijednost više od sedam miliona KM. Vrećasti otprašivači ugrađeni su i na silosima klinkera, te je urađena modernizacija otprašivanja ispod silosa klinkera, a ova dva projekta koštala su oko 1,2 miliona KM. Da bi smanjili sekundarne emisije uradili smo i modernizaciju depo hale te nabavili i industrijske usisivače. Iako su stari motori i reduktori mogli raditi još barem deset godina, mi smo odlučili da ih zamijenimo novim kako bi smanjili nivo buke. Također smo zamijenili i drobilicu, pa nova ima mnogo manje emisije buke i veći kapacitet, pa nema potrebe da radi noću, što je veoma bitno s aspekta smanjenja buke. Potpuno ekološka investicija vrijedna 14 miliona KM je i izgradnja novog silosa klinkera, a primarna svrha ove investicije je eliminacija sekundarne emisije prašine. Ove i sljedeće godine instaliramo i nove vrećaste filtere što će još više poboljšati zaštitu okoliša od prašine. Zaštitili smo i tlo izgradnjom skladišta za zapaljive tečnosti. Tako je 2009 godine završen projekat recirkulacije tehnološke vode, tako da tehnološku vodu ne vraćamo u rijeku Bosnu nego voda kruži u zatvorenom sistemu. Također smo ugradili i skupljače ulja čime smo spriječili svaku i najmanju mogućnost eventualnog oticanja ulja, masti i sličnih materija u kanalizacijski sistem. Svoja obećanja redovno ispunjavamo, tako da su stanovnici naše lokalne zajednice Doboj i općine Kakanj u proteklih deset godina u Tvornici cementa Kakanj stekli dobrog komšiju i partnera za sve projekte koji se odnose na zaštitu okoliša, poboljšanje infrastrukture i poboljšanje životnih uvjeta općenito. Naši susjedi su svjedoci ozbiljnosti svih mjera koje provodimo po pitanju zaštite životne sredine, i iskreno vjerujem da će nam dati punu podršku u procesu dobivanja dozvola za naše buduće projekte
ONASA: Koliki je, po Vašem mišljenju udio Cementare u razvojnim konceptima Kaknja koji danas slovi kao jedna od najperspektivnijih općina u FBiH, a možda i u BiH?
MUIDŽA: Kakanj je općina koja tradicionalno ima jaku industriju i velike mogućnosti razvoja. Otkako je nastupila svjetska ekonomska kriza svjedoci smo da je na našim prostorima nastupila i neka vrsta letargije i nemoći. Međutim, Kakanjske lokalne vlasti na čelu sa vrlo agilnim načelnikom općine su odlučile da zasuču rukave i urade sve što je u njihovoj moći da podstiču razvoj u općini i da privuku nove investitore. U kratkom vremenskom periodu izgrađena je fabrika madraca, gradi se fabrika peleta, počinju radovi na izgradnji fabrike za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, otvorena je solarna energana. Sama Općina također realizira brojne projekte kao što su novi Dom kulture, nova zgrada policijske stanice, Muzej Kaknja, Gradska galerija likovne umjetnosti, Muzička škola, nova zgrada Općine, hemodijalizni centar, igralište za košarku sa dječjim parkom itd Tvornica cementa Kakanj sve ove godine nastoji pružiti što je više moguće podrške lokalnoj zajednici u svim segmentima življenja. Iskreno vjerujem da su principi na kojima se zasniva poslovanje Tvornice cementa Kakanj, a koje smo preuzeli od naše matične kompanije HeidelbergCementa, imali pozitivan uticaj na razvijanje poduzetništva i realizaciju projekata u lokalnoj zajednici, a građani Kaknja su to i prepoznali pa su nam ove godine uručili najviše priznanje “Grb Općine Kakanj“, na šta smo izuzetno ponosni i na čemu smo jako zahvalni.
ONASA: Tvornica cementa Kakanj je proširila svoje poslovanje i na područje susjedne Hrvatske. Možete li podrobnije objasniti o kakvim se poslovima radi?
MUIDŽA: Tvornica cementa Kakanj trenutno u Hrvatskoj ima sedam pogona za proizvodnju betona i kompaniju za prodaju cementa iz BiH i Mađarske. Ovo ulaganje smo napravili 2010. godine jer na ovaj način jačamo našu tržišnu poziciju te obezbjeđujemo dodatni plasman kakanjskog cementa na tržište susjedne Hrvatske. Sve naše betonare u Hrvatskoj imaju sigurnu opskrbu visokokvalitetnim kakanjskim cementom koji im služi kao osnova za proizvodnju kvalitetnih marki transportnog betona. Uložili smo značajna sredstva da certificiramo naše proizvode za izvoz u EU, tako da već nekoliko godina proizvodimo u skladu sa normama Evropske unije. Prije nekoliko godina ispunili smo i sve uslove za dobijanje CE znaka, tako da ispunjavamo sve uslove proizvodnje kao i tvornice u EU. Naši vlasnici su u fazi realizacije značajne transakcije odnosno akvizicije Cemex-ovih pogona u regiji, od kojih su najznačajnije u Hrvatskoj, a vrijednost transakcije je 500 miliona KM. Želimo ojačati poziciju tržišnog lidera i u regiji jugoistočne Evrope, pa nam je u tom smislu ovo itekako važan poslovni iskorak.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
