Hoćemo li u deceniji pred nama sačuvati Zemlju ili je napustiti? – Kraj je dvadesetih godina. Na posao idete autom koji emituje nula ugljik dioksida, uredno ste platili svoj karbonski porez, za ručak ste pojeli meso uzgojeno u laboratoriji sa povrćem iz vertikalnih farmi. Odijevate se isključivo brendovima održive mode i konačno ste čuli vijest da je pomoću vještačke inteligencije pronađeno rješenje za antibiotsku rezistenciju. Bilo bi lako nastaviti sanjariti da smo, nakon što smo odgovorili izazovima naše, počeli da koloniziramo i ostale planete.
Januar u novoj deceniji skoro završava, iza nas su obećanja i kritikovanje vještačke inteligencije, milijardu uginulih životinja u požarima u Australiji, prijeteći koronavirus, lansiranje nekoliko komercijalnih raketa od strane privatnih kompanija, slučajno novootkrivena vrsta T-ćelija, najstariji udar asteroida na Zemlji i slično.
Vještačka inteligencija se pokazala uspješnom u dijagnosticiranju tumora dojke i mozga. Izgleda da ova tehnologija nije samo distopijanska priča o kontrolisanju ljudske vrste. Tačno je da, kako je izvršni direktor Googlea izjavio – ona zahtijeva regulative. Ovo je i svojevrsni paradoks, jer nakon Cambridge Analytica – Facebook skandala, Google iza sebe ima „Project Nightingale“ putem kojeg je imao pristup medicinskim podacima, imenima i adresama više od 50 miliona Amerikanca. Na isti način putem kojeg dobijate reklame na društvenim mrežama i sajtovima koje posjećujete, pacijenti su primijetili da dobijaju reklame ciljane za trenutnu bolest.
Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) se nakon otkrivanja „Božje čestice“ (Higgsovog bozona, možda nije prekvalifikovala u religijsku ustanovu, ali je predložila izgradnju još većeg, akceleratora za ispitivanje fundamentalnih koncepta fizike. Dok CERN razmišlja o 100 KM dugom akceleratoru, istraživači sa Stanforda ne žele više čekati u redu za sudaranje čestica.
Razvoj novih lijekova
Science journal je početkom januara objavio studiju u kojoj su potvrdili svoj razvoj „džepnog pakovanja akceleratora“. Elektroni se ubrzavaju putem infracrvenog svjetla i putuju duž kanala u silikonskom čipu, promjera polovine crvene krvne ćelije. Za njegovu primjenu treba unijeti samo malo kreativnosti, ali mene najviše raduje činjenica što je on inicijalno dizajniran za uništavanje malignih ćelija.
Regulative i etička pitanja se sudaraju i sa „Omikom“. Sufiks koji (ima za cilj kolektivno karakteriziranje i kvantificiranje skupa, koje se prevode u strukturu i funkcije organizma) je već sveprisutan, a Big Data, u ovom slučaju Big DNA će postati jednim od glavnih alata za biomedicinska istraživanja. The Global Alliance for Genomics and Health je procijenila da bi baza podataka mogla do 2025. godine brojati 60 miliona novih genoma, a tome namjerava doprinijeti i Kina do 2030. godine sa 100 miliona novih genoma.
Prvi put u novoj deceniji imamo i kompletno mapiran mozak vinske mušice tzv. „Konektom“, koji pokazuje 25,000 nervnih ćelija i 20 miliona veza između njih.
Odjeknula je i vijest o novootkrivenoj T-ćeliji sa specifičnim receptorom i njenom potencijalu u imunoterapiji. Zamislite kako će se kroz deset godina, nakon pohrane podataka o novim specifičnim strukturama, ubrzati proces i smanjiti cijena otkrivanja novih lijekova.
CAR-T terapija, se pokazala veoma efikasnom kod akutne limfoblastične leukemije, a Hrvatska je prva zemlja u regionu, koja je s početkom 2020. godine postala akreditirana za njenu primjenu. Zbog efikasnosti ispituje se i mogućnost proširivanja djelovanja ove terapije na solidne tumore, pomoću RNK vakcina.
Razvoj novih lijekova, naročito onih za rijetke bolesti, je poduhvat u koji se upušta mali broj kompanija. Cijena terapije je globalni problem i sa njim se suočavaju i stabilni zdravstveni sistemi poput Britanske zdravstvene službe – NHS. Krajem 2019, nakon četiri godine britanski NHS sklopio je ugovor o cijeni sa Vertexom, proizvođačem Orkambi lijeka za cističnu fibrozu. Terapija koja na godišnjem nivou iznosi 311,503 američkih dolara, daleko je od dostupnog. Do isteka patenta Vertex zadržava sva prava na cijenu, a upitno je kada će u ova terapija biti dostupna oboljeloj djeci u regionu.
Svjetska zdravstvena organizacija ulaže napore za smanjenje broja žena oboljelih od karcinoma dojke, pa sada biosimilar trastuzumab, koji se nalazi na njihovoj listi, dostupniji cijenom za 65 posto.
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu je već počela rasprava o egzistencijalnim pitanjima sa kojima se moramo izboriti u nastupajućoj deceniji. Pored klimatskih promjena, podjednako ozbiljan problem je borba protiv „superbakterije“. Tome svjedoči činjenica da je od 2000. godine odobreno samo 12 antibiotika. Antibiotska rezistencija je i dalje jedna od najvećih prijetnji, u rijekama širom svijeta su već zabilježeni nivoi antibiotika koji se smatraju opasnim, a ako trend nastavi do 2050. godine ova situacija bi mogla prouzrokovati deset miliona smrti.
Farmaceutska industrija se ne može sama izboriti da isprati ovaj trend, razvoj lijeka je dugotrajan i skup, čak i velike kompanije poput Novartisa i Astra Zenece odustaju od istraživanja, zbog neisplativosti ovakvih projekata.
Nove misije na Mars
Dok pokušavamo naći rješenje za našu planetu, van gravitacionog polja svemirskoj utrci se priključuju i privatne kompanije Space X, Blue Origin, Virgin Galactic, Boeing itd.
Sve smo bliže početnoj sceni iz Valerijan i carstvo hiljadu planeta, kada na Međunarodnu svemirsku stanicu pristižu astronauti skoro svih zemalja, a Kina u 2022. godini ponovo planira lansiranje svoje svemirske stanice.
Ove godine očekuju nas četiri misije na Mars od strane NASA-e, Evropske svemirske agencije u saradnji sa Roskosmosom, Kineske nacionalne svemirske agencije, kao i svemirske agencije Ujedinjenih Arapskih Emirata u saradnji sa Japanom. Prvi put nakon 1976. godine Kineska nacionalna svemirska agencija namjerava ispitivati uzorak sa Mjeseca, a istraživanju svemira priključuje se i Indija sa svojim solarnim orbiterom.
Sve dok ne koloniziramo ostale planete mikrogravitacija nam može služiti kao idealno okruženje za neka biomedicinska ispitivanja. U svemirskim laboratorijama ćelije mogu rasti u obliku trodimenzionalnih slojeva i na taj način imitirati tkivo, za razliku od Zemlje, gdje na dnu posude formiraju dvodimenzionalne slojeve. Sve više kompanija poput Angiexa razmišlja o ispitivanju hemoterapeutskih agenasa van Zemlje.
Ako planirate skoro putovanje van naše planete, uzmite u obzir da jedan od najvećih problema sa kojim se astronauti suočavaju gubitak koštane mase i atrofija mišića. Sa Dragon Space X kapsulom, koja se nakon osam misija uspješno vratila, stigao je i „super miš“, čiji su geni modificirani tako da utiču na povećanje mišićne mase. Super mišićavi glodar će naučnicima dalje poslužiti za bolje razumijevanje gubitka koštanje i mišićne mase u kosmosu.
Na Međunarodnoj svemirskoj stanici moguće je uzgajati biljke, ali prvi put u 2019. godini uzgojeno je i meso, upotrebom 3D bioprintera. Kompanija Future Meat Technologies predviđa da bi se laboratorijski uzgojeno meso moglo naći u prodaji već 2022. godine. Pored naših jelovnika, moguće je da ćemo u bliskoj budućnosti i nositi odijevne predmete od kože i prirodnih materijala također uzgojenih u laboratoriji. Prvi put 2017. godine je u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku predstavljena „Zoa“ majica, dobijena pomoću 3D bioprintinga, kompanija Modern Meadow, nastavila je sa razvojem biomaterijala za proizvodnju odjeće.
Možda zvuči previše senzacionalistički, ali ako slušamo eksperte, planeta će nas nastaviti kažnjavati još oštrije. Dodajte tome i borbu sa tumorima i rezistencijom na antibiotike. Iako broj istraživanja bilježi eksponencijalni rast, vremenski okvir koji imamo za pronalazak ključnih rješenja nam ne ide u prilog.
Vjerujem da ćemo za deset godina ipak imati odgovor na ključno pitanje: „Sačuvati planetu ili otići sa nje?”
Izvor: Al Jazeera
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
