Internet do neprepoznatljivosti izmijenio klasične medije- Ankete, koje se sprovode među ispitanicima u zemljama Evopske unije, već godinama pokazuju kako opada povjerenje građana u nacionalne medijske kuće i da ulogu informativnih servisa sve više preuzimaju platforme društvenih mreža kakve su Facebook i Twitter. Ovakvi podaci ne smiju nikoga čuditi jer je s razvojem informatičkih tehnologija dostupnost informacije, naročito ako se komunikacijski proces bazira na rasprostranjenosti društvenih mreža, gotovo poništen, što znači da je vrijeme između odvijanja nekog događaja u stvarnosti i njegove “virtuelizacije” na društvenim mrežama, faktički svedeno na minimum.
Ipak, gubitak povjerenja u nacionalne medije, koji u zemljama Evropske unije trebaju zadovoljiti visoke standarde objektivnog informiranja, pokazuju da se novinarstvo kreće u jednom sasvim novom smjeru, kaže novinar i politički analitičar Zekerijah Smajić objašnjavajući rezultate anketa činjenicom da se u današnje vrijeme brzina plasiranja informacija uzima kao najvažniji kvalitet u radu medijskih kuća, podsjećajući kako je većina nacionalnih medijskih kuća, pa i onih u zemljama Evropske unije, opterećena nepotrebnim birokratizmom.
Konkurentnost, slušanost, gledanost ključni parametri
“Mnogo je razloga koji ‘kvare’ sliku o tradicionalnim masmedijima generalno, a posebno o nacionalnim, odnosno javnim radiotelevizijama. Glavni ‘krivac’ je internet, koji je u nepojmljivo kratkom roku globalizirao sve komercijalne medije izazivajući tako nemilosrdnu konkurenciju informacija i drugih medijskih sadržaja. Kakvoća nekog medija svakim danom sve se više mjeri brzinom kojom se medijski sadržaji distribuiraju od mjesta događaja do konzumenta. Sve se više pažnje pridaje medijskim tehnologijama kojima se sadržaji kreiraju, načinu prezentacije medijskih sadržaja, kompetencijama autora i društvenim stavovima uredništva.
Po svim navedenim kriterijima, komercijalni mediji su u prednosti u odnosu na javne – nacionalne medije jer imaju fleksibilniju poslovno-uredničku politiku, neuporedivo su brži i prilagodiljiviji vremenu i okolnostima u kojima djeluju, a tržišna orijentacija ne dopušta im ni trenutak pasivnosti. Nasuprot njima, u javnim – nacionalnim medijima riječ konkurentnost je marginalizirana, kadrovska struktura mentalno je birokratizirana, a radni učinak, kvalitet medijskog proizvoda i gledanost, slušanost ili čitanost nisu ključni kriteriji za pozicioniranje u upravljačko-radnoj hijerarhiji i materijalizaciji ljudskih resursa u tim medijima”, kaže Smajić.
U BiH situacija teška
Novinar i književnik Mile Stojić kaže da je tačna konstatacija kako je prodor interneta u sve društvene sfere, pa tako i u sferu medijskog izvještavanja, izmijenio izgled klasičnog novinarstva gotovo do neprepoznatljivosti, ali kada govori o radu nacionalnih i javnih medijskih servisa u BiH, onda ističe kako rade u izuzetno teškim materijalnim uvjetima i bez jasne uredničke politike.
“Ja ne znam što su to u nas nacionalni mediji, jer mi takvih u našoj zemlji i nemamo. Ako mislite na javni servis, on se guši pod utjecajem političkih snaga, koje teže podjeli zemlje. Svi printani mediji su privatni i oni slijede samo interese svojih vlasnika, tako da im ljudi sve manje vjeruju. Ali, u Njemačkoj, naprimjer, rastu tiraži printanih medija, poput Die Zeita, koji su stekli ugled dugogodišnjih objektivnih glasila. Mi smo takve medije ugasili i tako ukinuli javno mnijenje.”
Mobilnije prenošenje informacija
Gubitak povjerenja u nacionalne medijske kuće simptom je koji pokazuje da se konzumenti vijesti okreću drugačijoj vrsti medijskih sadržaja i kako olako zanemarivanje ozbiljnih, provjerenih i analiziranih vijesti može prouzrokovati opći pad novinarskih standarda, kaže univerzitetska profesorica i dugogodišnja novinarka bh. lista Slobodna Bosna Adisa Bašić.
“Ako ljudi gube povjerenje u nacionalne medijske kuće koje zadovoljavaju profesionalne standarde, to znači da se vjerovatno okreću bržim, mobilnijim, manje konzervativnim, ali i manje pouzdanim medijima. Možda je uzrok sveprisutna ovisnost o brzini, kojoj dajemo prednost u odnosu na analitičnost, studioznost, provjerenost. Kao Pavlovljevom psu pocure nam sline na svaku svježu objavu, brzina stvara osjećaj da smo živi, da u nečemu zaista učestvujemo. Proteklih desetak godina drastično je promijenjeno shvatanje šta je vijest. Od izmišljene potrebe za proizvodnjom uvijek novih vijesti gube se kriteriji i svaka beznačajnost proizvodi se u događaj.”
Pogrešna kadrovska politika
Kada govori o stanju u masovnim medijima u BiH, Smajić dijeli Stojićeve stavove akcentirajući njihovu nesposobnost da se prilagode prilikama vremena i dugogodišnju pogrešno i štetno vođenu politiku kadrovskog odabira novinarskog personala.
“Povjerenje javnosti u takozvane masmedije generalno je u konstantnom padu. Tako je i kod nas jer ni po tom pitanju naša zemlja odavno nije, niti može biti, pod staklenim zvonom sakrivenim negdje izvan komunikološkog ‘globalnog sela’. Povjerenje u tradicionalne masmedije kod nas prvenstveno slabi zbog inkompetentnosti, površnosti, neautoritativnosti i tehnološke zaostalosti, a sve je to posljedica društvenopolitičkog konteksta i loše kadrovske selekcije, koja nije slučajna već je odraz političkog mentorstva nad takvim medijima. U takvoj hijerarhiji interesa odanost i posluh su najvažniji. Treba, međutim, ovom prilikom podsjetiti da slabljenju utjecaja tradicionalnih masmedija u našoj zemlji značajno doprinosi i fenomen pod kojim podrazumijevam regionalizaciju globalnih medija kao što su Al Jazeera i CNN kroz svoje ovdašnje afilacije Al Jazeera Balkans i N1. Oba ova medija, ma koliko se trudili da budu različiti, imaju identičan cilj – biti brži, biti kompetentniji, biti utjecajniji, biti prvi. Za sada su, izgleda, finansijski stabilni, imaju top-tehnologiju i sve navedene želje im se, izgleda, za sada ostvaruju, dok utjecaj tradicionalnih masmedija proporcionalno pada”, kaže Smajić.
‘Kraj’ tradicionalnog novinarstva
Razloge zbog kojih, kako navode ankete i istraživanja, tradicionalno novinarstvo gubi bitku sa društvenim mrežama, koje preuzimaju njihovu društvenu ulogu i postaju dominantne informativne platforme, sagovornici Al Jazeere različito komentarišu. Za Smajića i Bašić to je negativna socijalno-medijska pojava koja srozava novinarske standarde i otvara prostor da se informiranjem javnosti bave ljudi upitnog znanja i kompetencija i sumnjivih namjera.
“Neke od glavnih razloga za sunovrat tradicionalnih medija već smo spomenuli. Ekspanzija društvenih mreža je fenomen koji gotovo dnevnom dinamikom otkriva nove mogućnosti, forme i sadržaje koji su donedavno bili naučna fantastika. Tradicionalno novinarstvo u takvom IT okruženju i u vremenu multimedijalnih kanala komunikacije gubi svaki smisao jer novinar više nije ona jedinka koja je završila novinarsku školu, koja je zaposlena u mediju i koja radi za platu, već to može biti, i danas jeste, svako onaj ko ima informaciju i ko takvu informaciju prvi objavi, za platu ili besplatno. Iako je takvu definiciju novinara i novinarstva prihvatilo i Vijeće Evrope u Strasbourgu, rizici po istinu kao temelj profesionalnog žurnalizma danas postaju sve veći i nije ih nimalo lako otkloniti ili umanjiti. To je, međutim, posebna tema i zahtijeva detaljniju elaboraciju”, kaže Smajić.
“U takvoj atmosferi profesionalno novinarstvo može gubiti trku jer ono ipak traži ulaganje vremena, pameti, novca. Kad se informišemo putem društvenih mreža (a mnogo portala je slično), u istoj ravni su rat, protesti, privredni kriminal, slika nečijeg kućnog ljubimca, djeteta, uspjelog ručka. Nahranjena je naša glad za brzinom i novošću, a kakav je sadržaj postaje nam svejedno. Otupljujemo, sve nam je jednako (ne)važno. Površno novinarstvo koje servisira našu ovisnost svakako nam ne čini uslugu, drži nas omamljenima i pasivnima”, zaključuje Bašić.
Objektivna informacija i suvisao komentar
Međutim, Mile Stojić ima sasvim drugačije mišljenje, a njegovo shvatanje internetskog komuniciranja podrazumijeva spremnost na jedan sasvim novi vid slobode – slobode vlastitog izbora i javnog djelovanja, koje podrazumijevaju proaktivnije prožimanje onoga koji prikuplja i distribuira informacije s potencijalnim konzumentima njegovog novinarskog rada.
“Prolazi vrijeme štampe, a Gutenbergovu galaksiju zamijenila je Gatesova. Elektronski mediji jesu brži od tiskanih, ali ljude zanima i mišljenje, komentar, stav. Internet jest džungla, ali ipak još jedino mjesto gdje čovjek može naći objektivnu informaciju i suvisao komentar, pod uvjetom da zna što traži”, nedvosmislen je Stojić.
Mnogo je razloga zašto nacionalni mediji i javni servisi ostaju bez čitalaca i gledalaca, ali jednostavnim jezikom i razumljivom argumentacijom objasniti činjenicu da Facebook i Twitter postaju informativne platforme i da svaki korisnik društvenih mreža relativno lako postaje “novinar” veoma je teško. To je fenomen koji obesmišljava rad tradicionalnih medija i korjenito mijenja način prenošenja informacija jer dokida uobičajenu sponu koja se uspostavlja između onoga koji prikuplja informacije, a zatim ih, profesionalno “obrađene”, prenosi potencijalnim konzumentima.
Izvor: Al Jazeera
Piše: Jasmin Agić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
