Izvoz organskih proizvoda iz BiH se udvostručio, najveći potrošači Njemačka i Italija

“Na taj način bi se zaštitili certificirani organski proizvođači, a bitno je naglasiti da je organska proizvodnja poboljšana usvajanjem ovog zakona, ali ono na čemu još treba raditi jeste i formiranje registra na osnovu kojeg bisamo imali podatke koliko organskih proizvođača postoji”, kazao je Herceg.

Potrebni značajniji poticaji

Sagovornik je istakao da je 2012. godine bilo zabilježeno 170 operatera u organskoj proizvodnji i da se polako i u ovoj godini taj trend vraća. Dodao je da se udvostručila organska proizvodnja i da bi naša država mogla biti zemlja u kojoj bi taj sektor imao dobru budućnost zbog svih resursa kojima raspolaže.

“BiH je uvijek pratila svjetski trend u organskoj proizvodnji, a on se uvijek kretao između 10 i 20 posto, međutim, bitno je naglasiti da se ta proizvodnja u BiH povećava i preko 20 posto. Potražnja je velika i bilježimo veliki porast, ali kada uporedimo s tržištem EU, mi u BiH proizvodimo tek 0,02 posto na površinama pod organskom proizvodnjom, a to znači da je blizu 1.000 hektara zemljišta pod organskom proizvodnjom”, istakao je.

Herceg je naglasio kako se u BiH još ne realizuju projekti koji bi unaprijedili organsku proizvodnju i da je osim nedostatka registra potrebno ovu oblast sistemski riješiti kako se ona ne bi zasnivala samo na nevladinim organizacijama i udruženjima.

“Federalno, ali i određena kantonalna ministarstva poljoprivrede izdvajaju poticaje za ovu oblast, međutim, ona nisu dovoljna, jer se većina tih sredstava potroši na certifikaciju. Kao primjer navodim činjenicu da svaki farmer mora platiti certifikaciju 1.000 KM iako ima pola hektara zemljišta i nema ekonomsku opravdanost za to. A opet, s druge strane, bez certificiranja i vođenja nadzora ta organska poljoprivreda se ne priznaje”, pojasnio je.

Organski proizvodi se najviše izvoze u skandinavske zemlje

Kazao je da je ove godine za organsku proizvodnju iz budžeta Federacije BiH izdvojeno 80 hiljada KM, što je, kako nam je naveo, malo i za certifikaciju.

“To znači da se iz budžeta Federacije BiH izdvaja blizu 2,5 posto sredstava za razvoj organske proizvodnje. Mi iz udruženja smo tražili da se izdvoji milion KM za ovu oblast kako bismo mogli raditi na razvoju i promociji organske proizvodnje”, istakao je.

Herceg je naveo kako se najviše organskih proizvoda iz BiH izvozi u Skandinavske zemlje, a da su i dalje najveći potrošači Njemačka i Italija. Riječ je o ljekovitom bilju, šumskim proizvodima i gljivama, a od toga plastenička proizvodnja zauzima 20 posto.

“Kada je riječ o organskom povrću i voću, velika je potražnja i nije upitna cijena, ali je upitan kvalitet. A da bismo osposobili naše poljoprivredne proizvođače, mi u njih moramo uložiti i osigurati ambijent za organsku proizvodnju, a s druge strane, imamo resurse i obučene ljude, međutim, još nemamo na području Federacije znak za organsku proizvodnju”, naglasio je.

To znači da svi organski proizvođači moraju na svojim prodajnim mjestima izložiti certifikat kako bi na taj način kupci bili uvjereni da je riječ o organskim proizvodima.

Sagovornik je dodao i to da se Regulativom 834 za organsku proizvodnju iz EU propisuje da svaki proizvođač koji se odlučuje za certifikaciju mora ispunjavati propisane uslove.

“Kada se pokrene proces certifikacije, organizacije koje se tim bave, a kojih u našoj državi ima šest, vrše certifikaciju i proizvođaču izdaju potvrdu za pristup organskoj proizvodnji. Nakon toga, inspekcija vrši nadzor, kontroliše rad i kvalitet izdaje se certifikacijska potvrda, a nakon godinu ili više kada se pokrene biznis i certifikat”, ispričao nam je sagovornik.
Mladi sve više zainteresovani za organsku proizvodnju

Ukupan izvoz se povećava i velika je potražnja, trenutno radimo jedan projekt sa Češkom, Slovačkom i Mađarskomu kojem su i Srbija, BiH i Moldavija, gdje radimo na iskustvima i uvođenju mladih u organski sektor, budući da je ta napredna poljoprivredna proizvodnja i održiva.

Organska proizvodnja zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku manipulaciju gajenih biljaka i zbog toga su svi organski proizvodi zdravi i kvalitetni. Herceg je istakao da je Savez udruženja organskih proizvođača FBiH formirao Centar za razvoj i podršku organskim proizvođačima i putem sajmova edukuju građane na koji način mogu prepoznati organske proizvode.

“Također je bitno napomenuti da ne postoji velika razlika u cijenama između organskih i komercijalnih proizvoda. Ukoliko proizvođač direktno kupcima nudi svoje proizvode ne postoje velike marže te su cijene više za 30, a u nekim kulturama i 50 posto. S druge strane, u trgovačkim centrima marže su velike te tu dolazi do veće razlike u cijenama”, rekao je.

Ono što ohrabruje, kako je istakao Herceg, jeste i velika zainteresovanost mladih ljudi za ovu proizvodnju, a s obzirom na to da je riječ o održivoj oblasti može se reći da će ovo biti proizvodnja budućnosti.

“Trenutno radimo na projektu u kojem uzimamo iskustva iz Mađarske, Češke i Slovačke, a obučavamo proizvođače iz Srbije, Moldavije i BiH. Bitno je da imamo mlade ljude i da ih kvalitetno obučimo kako bi se što bolje razvijala organska proizvodnja. Prema svjetskim istraživanjima potražnja za organskom proizvodnjom će rasti i do 20 godina i mladi su to prepoznali. I dalje ćemo nastojati organsku proizvodnju podići na viši nivo, jer građani zaslužuju da jedu kvalitetne proizvode”, zaključio je Herceg.