Danas je održana konferencija ” Izazovi u sistemu infrastrukture kvaliteta u BiH” koju je organizirala Privredna komora FBiH.
Konferencija je okupila predstavnike tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, te privrednih društava iz različitih privrednih grana, uključujući prehrambenu industriju, metalski sektor i građevinarstvo, s ciljem da iznesu svoja iskustva i poteškoće sa kojima se suočavaju zbog stanja infrastrukture kvaliteta u BiH, te da se kroz zajedničku diskusiju definišu prijedlozi i smjernice za dalje djelovanje u ovoj oblasti.
Izgradnja infrastrukture kvaliteta zahtijeva značajne pomake u usklađivanju domaćih propisa sa važećim standardima EU, kao i donošenje strategije razvoja sistema infrastrukture kvaliteta na nivou BiH, istaknuto je na konferenciji, međutim, ova pitanja su već duže vrijeme na čekanju, a posljedice trpe privrednici, ali i krajnji potrošači.
Upravo je infrastruktura kvaliteta jedan od najbitnijih elemenata poslovnog ambijenta, a njen osnovni zadatak je pružanje usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrola tržišta. Uticaj infrastrukture kvaliteta na razvoj, proizvodnju i certificiranje finalnog proizvoda je fundamentalan, a samim tim je od ogromnog značaja za razvoj i konkurentnost kompanija, posebno izvozno orijentisanih.
“Po zahtjevima opće bezbijednosti proizvoda koji se plasiraju na tržište EU, BiH je kao i sve druge zemlje obavezna da na tržište plasira sigurne, tačnije bezbjedne proizvode po krajnje korisnike pa se samim tim nameće i potreba za ispitivanjem namještaja. Ono što mi radimo je ustvari ispitivanje sigurnosti namještaja, dječijih igrališta i opreme za dječija igrališta prema bh standardima koji su ništa drugo do preuzimanje EU standarda. Znači, ne govorimo ovdje o duplim aršinima i duplim ispitivanjima već je to jedna evropska procedura koja se mora ispoštovati da bi kupac u Evropi ili u BiH i bilo kojoj drugoj zemlji znao da koristi odnosno kupuje siguran proizvod.”, izjavio je Senad Pašalić, direktor zeničke razvojne agencije ZEDA.
Pašalić pojašnjava da domaća certificirajuća tijela koja djeluju u BiH nisu na listama takozvane Nando baze, koja je baza EU na kojoj se nalaze sva inspekcijska i certificirajuća nazorna tijela koja garantuju da sve ono što ulazi na tržište EU, bilo kakav proizvod, odgovara zahtjevima i tehničkim propisima, standardima i uslovima EU.
Učestvujući u diskusiji, predstavnici privrednih društava naglasili su da nepostojanje odgovarajućeg sistema infrastrukture kvaliteta negativno utiče na konkurentnost bh. preduzeća, kako na domaćem tako na stranim tržištima, dok u isto vrijeme neusklađenost domaćih propisa sa međunarodnim standardima dovodi finalne potrošače na domaćem tržištu u nepovoljan položaj. Proizvodi plasirani na bh. tržište ne podliježu tehničkim zahtjevima i procedurama kontrole kvaliteta koji važe na tržištu EU, te je iz tog razloga na naše tržište moguće plasirati proizvode neodgovarajuće kvalitete, te čak proizvode opasne po potrošače.
S druge strane, proizvođači koji žele izvoziti svoje proizvode na strana tržišta izloženi su dodatnim troškovima jer su često primorani da certificiranje proizvoda vrše u drugim državama. Također, zbog dodatnih troškova certificiranja i održavanja certifikacije, bh. firme postaju nekonkurentne i na domaćem tržištu u odnosu na druge lokalne firme koje ne usklađuju svoje proizvode sa standardima. Uz to, nepostojanje strategije razvoja infrastrukture kvaliteta na državnom nivou onemogućava korištenje EU fondova za razvoj domaćih laboratorija za certificiranje proizvoda.
Amir Vilašević, menadžer prodaje i izvoza u kompaniji mesne industrije “Madi”, iz Tešnja, kaže da je meritum problema u indistriji hrane i bilo kojoj drugoj industriji BiH, samo državno uređenje i da je podrška države jako mala prema i velikim i malim proizvođačima.
“Imamo kampanje koje se bave promocijom domaćih proizvoda ali imamo s druge strane problem jer domaći proizvod nije zaštićen i neće biti zaštićen ukoliko država ne radi ništa na tome da zabrani ili ograniči uvoz proizvoda manjeg kvaliteta.” , kaže Vilašević.
Vilašević naglašava da sama činjenica da je BiH kao mala zemlja uspjela dobiti licencu za zahtjevno EU tržište govori mnogo o kvalitetu bh proizvoda.
“Mi moramo kod sebe probuditi svijest poštivanja i provođenja regulativa kako postojećih tako i onih koje ćemo u smjeru EU uvoditi.”, zaključuje Vilašević.
Obzirom na poseban značaj tržišta EU i zemalja CEFTA-e kao najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera bh. privrede, BiH mora izgraditi sistem infrastrukture kvaliteta usklađen sa EU standardima, koji će omogućiti našim kompanijama da lakše izvoze na ta tržišta i biti priznat u evropskim okvirima. U suprotnom, ukoliko BiH hitno ne krene u izgradnju takvog sistema, prijeti opasnost gubitka tržišta zemalja okruženja (Srbije, Crne Gore i dr.), jer su ove zemlje već značajno izgradile kapacitete sistema infrastrukture kvaliteta po evropskim principima, te će vrlo brzo na ovim tržištima pred naše kompanije biti postavljeni isti oni zahtjevi kao i u EU.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je sistem infrastrukture kvaliteta u BiH jako loše razvijen i umjesto da olakša poslovanje više otežava i predstavlja barijeru domaćim kompanijama, zbog čega industrijski sektor trpi značajne posljedice.
“BiH je upravo zbog nerazvijene infrastrukture kvaliteta nezaštićeno tržište od nekvalitetnih i nesigurnih proizvoda iz inostranstva. Ne treba štititi samo tržište već i građane BiH od nekvalitetnih proizvoda a BiH nema efikasan obrambeni mehanizam da se zaštiti od uvoza nekvalitetnih roba.”, dodaje Jašarspahić.
Jašarspahić također napominje da Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti infrastrukture kvaliteta u BiH već postoji te da je potrebno da ga Vijeće ministara BiH u potpunosti implementira a da će se njegova implementacija direktno odraziti u segmentu preuzimanja direktiva EU što bi, kao rezultat, značajno doprinjelo poslovnom ambijentu u BiH.
Na konferenciji je zaključeno i kako je radi izgradnje sistema infrastrukture kvaliteta neophodno donijeti strategiju infrastrukture kvaliteta na nivou BiH, preuzeti direktive novog pristupa EU na nivou Vijeća ministara BiH, kao i potpisivanje ACAA sporazuma (Sporazum o ocjenjivanju usaglašenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda – eng. Agreement on Conformity Assessment and Acceptance of Industrial Products) sa EU u određenim oblastima metalne i elektro industrije. Također je istaknut značaj pružanja informacija privrednom sektoru o važećim standardima kroz baze podataka odnosno edukacije, te aktivnog učešća preduzeća u radu tehničkih komiteta Instituta za standardizaciju BiH.
“Neophodno je donijeti Strategiju o infrastrukturi kvaliteta na nivou BiH jer je BiH jedinstveno tržište i samo ga se kao takvog može i posmatrati. Usvojeno je nekoliko direktiva do 2010 godine i nakon toga se ne dešava ništa. U međuvremenu entitetska ministarstva i institucije pokušavaju da igraju ulogu uređenja infrastrukture kvaliteta samo na jednom dijelu teritorije BiH. Ipak, ne trebamo se vaditi na kompleksnost BiH, ta kompleksnost jeste sadržana u dva entiteta ali to nije problematično ukoliko se u potpunosti ispoštuju.”, zaključuje Jašarspahić.
N.K.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
