Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIh iznijela je prilično porazne podatke koji govore da građani BiH izdvajaju ogromna novčana sredstva za lijekove. Tačnije, u periodu od 2009. do 2014. godine, dakle za pet godina, građani BiH su za lijekove dali 31. 114.639.878 – gotovo pola milijarde godišnje. Nije li to ogromna cifra?
Međutim, ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da od ove cifre, skoro dva posto godišnje se izdvaja na lijekove koji su namijenjeni za smirenje i antidepresive.
Je li to govori da smo depresivna nacija?
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, s obzirom na svoj djelokrug rada i zakonom propisanu nadležnost, raspolaže podacima o lijekovima inozemnih proizvođača koji su uvezeni u BiH i o lijekovima domaćih proizvođača koje su proizveli i pustili u promet u BiH.
Na osnovu ovih izvještaja, promet anksiolitika, u koje spadaju i benzodiazepini, poznatiji kao lijekovi za smirenje, “apaurin”, “bosaurin”, “bensedin”, “leksilium”, “xanax”, “helex”, “xalol” i drugi, od 2009. do 2014. godine iznosio je nevjerovatne 57.472.092 KM! Za isti period na antidepresive potrošeno je 49.067.186 maraka.
– Budući da se svake godine registrira sve veći broj generičkih paralela, odnosno lijekova s istom supstancom i istom količinom supstance drugog proizvođača, njihovim dolaskom na tržište dolazi do snižavanja cijene lijekova. Kada se potrošnja ovih lijekova izrazi u jedinici za izražavanje potrošnje, koja je, između ostalog, nezavisna od cijene lijeka, dolazimo do zaključka da se u posmatranom periodu potrošnja ovih lijekova, ustvari, povećavala. Više se povećavala potrošnja antidepresiva nego potrošnja anksiolitika – kazali su nam iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Fondovi osiguranja
Iz grupe lijekova za smirenje, najveću potrošnju su imali “diazepam”, “bromazepam” i “alprazolam”, a iz grupe antidepresiva “paroksetin”, “sertralin” i “fluoksetin”. – Agencija, s obzirom na svoj djelokrug rada, ne raspolaže podacima o broju lijekova pa ni antidepresiva izdatih na recept. Ovim podacima raspolažu fondovi zdravstvenog osiguranja.
Koliko godišnje trošimo na lijekove
2009. – 467.154.671,81 KM
2010. – 526.147.606,05 KM
2011. – 511.854.605,78 KM
2012. – 551.033.056,48 KM
2013. – 526.773.698,35 KM
2014. – 531.676.242,35 KM
Dakle, evidentno je da građani iz svojih džepova izdvajaju ogromna novčana sredstva za lijekove. Znamo da je zdravlje ‘najskuplje’ ali, da li država mogla umanjiti ove troškove i pomoći građanima da lakše dođu do svog zdravlja?
novi.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
