– Ako se poredimo sa susjednim Tuzlanskim i Kantonom Sarajevo, to je malo, ali ako uporedimo brojke koje smo imali prije dva mjeseca, onda je to osjetan skok zaraženih. Ono što je najvažnije jeste da je situacija pod kontrolom. Imamo veći broj oboljelih, ali zdravstveni kapaciteti su takvi da još uvijek možemo odgovoriti zadatku. Krizni štab Ministarstva zdravstva u startu je obavio svoju ulogu. Naš osnovni zadatak bio je da usporimo brzinu širenja virusa kako bismo dali vremena zdravstvenim ustanovama, policiji, inspekciji i građanstvu da se prilagode i da u novim uvjetima počnu obavljati svoje zadatke – istaknuo je Jupić.

Posao osnivača i menadžmenta ustanova

Kaže kako zdravstveni radnici na području ovog kantona, kako na primarnom, tako i na sekundarnom nivou, vode lavovsku borbu sa virusom.

– Imamo veoma “kratku klupu”. Mi smo u borbu sa virusom ušli deficitarni i sa zdravstvenim kadrom i sa kapacitetima, ali i pored svega imamo prilično dobre rezultate. U pandemiju smo ušli sa osam infektologa i 12 anesteziologa. U međuvremenu ostali smo bez tri infektologa, dva su na bolovanju, a trećem je radno-pravni status, zbog penzionisanja, riješen na takav način da smo ga, mogu slobodno reći, izgubili. Oni koji rade su premoreni, jer nije se lako nositi sa velikim brojem pacijenata u situaciji kakva jeste sa ovako oskudnim kadrom.

Dodaje da će Ministarstvo zdravstva učiniti sve da stimuliše one koji izraze želju da se odluče na specijalizacije za infektologe, epidemiologe…

– To, nažalost do sada nisu bile atraktivne specijalizacije i ljekari se za to nisu previše jagmili. Možda će se nešto promijeniti nakon pandemije. U svakom slučaju, Ministarstvo će primarno specijalizacije, koje se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu, porodičnu medicinu, pedijatre, infektologe i epidemiologe nastojati favorizirati, iako bi o tome više trebali povesti računa oni kojima je to po zakonu posao, a to su osnivači i menadžment ustanova.

Iako su na početku pandemije imali nekoliko žarišta, u Maglaju, a potom i u Tešnju, Jupić kaže kako je sada na području kantona širenje virusa ravnomjerno.

– Ono što se u međuvremenu u Tešnju promijenilo jeste da je uz značajnu aktivnost i dobru volju Kriznog štaba Ministarstva zdravstva te lokalne zajednice, mislim na zdravstveni sektor bolnice u tom gradu i općinske strukture, dio bolnice pretvoren u covid bolnicu tako da pacijenti imaju prilično dobre uvjete boravka i liječenja.

U kontaktu je dodaje, sa Rasimom Skomorcem, direktorom Kantonalne bolnice Zenica, koji se bori sa zarazom koronavirusa.

– Skomorac se osjeća bolje, a ja mu želim što brži povratak na posao, i u bolnicu, i u Krizni štab.

Ministar se osvrnuo i na penzionisanje prim. dr. Ednana Drljevića, načelnika Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica. Kaže, da mu je žao što nije bilo više sluha da se takav stručnjak još neko vrijeme u punom kapacitetu zadrži u Zeničko-dobojskom kantonu.

– Mislim da su se prijateljski razišli. Drljević će raditi u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”. Ostao je član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva ZDK i zajedno sa profesorom Prnjavorcem i dalje kordinira covid bolnicom u Tešnju.

Imamo još oko 1.000 testova na dvije bolnice

Istaknuo i još uvijek evidentan problem malog broja testiranja.

– Mi smo na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ograničeni na 50 testiranja dnevno, što je za naš kanton vrlo malo. Tu je još i kapacitet od oko 45 naših PCR laboratorija. Uz sve to, imamo i problem nedostatka testova. Tražili smo da nam testove ustupe, ili KCUS, ili Univerzitetski klinički centar Tuzla. Do sada smo obratili na ukupno 20 adresa. Nadam se da će nam bar sa jedne adrese odgovoriti pozitivno kako bismo spriječili širenje zaraze. Testovi koje je dobio KCUS bili su predviđeni i za kantone koji nemaju PCR laboratorije, a to su ZDK, USK i SBK. U međuvremenu, opremili smo naše PCR laboratorije da rade u manjem kapacitetu. Iz svih donacija dobili smo samo 5.400 testova. Imamo još oko 1.000 na dvije bolnice.

Govoreći o preminulima od COVID-19, Jupić je istakao da ZDK svake godine u sezoni gripe ima oko 35 smrtnih slučajeva.

– Pandemija već traje šest mjeseci, a gripa svake godine oko mjesec i po maksimalno. Naravno, uz veliki žal za svakim izgubljenim životom, ovo je vrlo dobar rezultat kojim možemo biti zadovoljni. Uzmemo li u obzir ukupan broj smrtnih slučajeva od početka godine do sada, on je manji nego prethodnih godina kada nismo imali pandemiju. I to je brojka sa kojom možemo biti zadovoljni, a ona govori o kvalitetnom pristupu tretiranja COVID-19, ali i ostalih oboljenja – zaključio je Jupić.