Kako do istine o vakcinama

Šta mediji pišu o vakcinama

Tokom 2017. godine registrirani obuhvati cijepljenjem iznosili su 69 posto za tri doze kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize i bolest koje izaziva Hib bakterija, odnosno 64 posto za prvu dozu cjepiva protiv morbila, zaušnjaka i rubeole u Federaciji. Ovaj broj je malo bolji u Republici Srpskoj i iznosi 83,7 posto za prvu i 86,4 za drugu dozu MRP vakcine.

No da bi kompletna populacija bila zaštićena, stepen imunizacije mora biti iznad 95 posto, što, kako kažu iz Službe za epidemiologiju, nije slučaj niti u jednom od kantona Federacije BiH.

Činjenica je da iz Evropskog centra za prevenciju bolesti navode da Evropi prjeti 47 zaraznih oboljenja među kojima su i male boginje, odnosno morbili. I dalje, brojni su naslovi u online medijima i na društvenim mrežama kojima se poziva na bojkot vakcinisanja.

Stručnjaci smatraju da je širenje informacija o vakcinama od strane nestručnih osoba samo jedan od razloga zbog kojih je došlo do smanjene imunizacije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u zemljama širom svijeta.

“Internet postaje sve uticajniji izvor informisanja, a ne postoje standardizirani pregledi kvaliteta informacija web stranica koji prenose informacije o cjepivima,” kažu iz Službe za epidemiologiju uz pojašnjenje da Svjetska zdravstvena organizacija kroz odjel Mreže o sigurnosti cjepiva pokušava uspostaviti standarde za kvalitet informacija o zdravstvenim pitanjima.

Pored nestručnih informacija, postoji i problem u kojem se medijski prostor daje osobama koje se protive vakcinaciji, smatra Jelena Kalinić, novinarka koja piše o nauci. Kalinić kaže kako mediji već godinama ignorišu važnost teme ili s druge strane daju prostora antivakcionom pokretu koji pravi paniku među stanovništvom.

“Stav medija je da se eksperti ućutkuju, a daje glas emotivnosti i bučnosti. Mediji griješe jer pokušavaju napraviti lažno ‘balansirane’ tekstove praveći pro i kontra diskurs, suprotstavljajući ekspertima osobe koje nisu stručne da govore o problematici, ali su sposobne da ponekad i hinjenom emotivnošću naprave paniku,” kaže Kalinić.

Sa ovim stavom slaže se i Tijana Cvjetićanin sa portala Raskrikavanje, koja kaže da je veoma strašan način na koji online portali pišu o vakcinama i drugim zdravstvenim temama. S druge strane, ozbiljniji mediji se uglavnom ne bave širenjem dezinformacija, smatra Cvjetićanin. “Ali su skloni nečemu što se naziva ‘false balance’ – ideja da se u svakoj kontraverznoj temi mora ispoštovati pravilo dvije strane, čak i kada jedna strana nema nikakve kompetencije za temu o kojoj govori,” kaže Cvjetićanin.

Nauka jednoglasna

Ono što Kalinić i Cvjetićanin naglašavaju jeste da u suštini ne postoji kontroverza oko vakcinacije.

“Nauka je jednoglasna oko toga da su vakcine sigurne i efikasne. Nema nikakvih ozbiljnih studija, niti predstavnika/ca naučne zajednice, koje bi osporile da su vakcine bezbjedne i da rade ono zbog čega su napravljene – štite ljude od zaraznih bolesti koje su ranije odnosile milione života, uglavnom dječijih,” pojašnjava Cvjetićanin.

Cvjetićanin koja je nedavno za Raskrikavanje radila na analizi medijskog pisanja o vezi između autizma i vakcina kaže da se iz komentara na takve analize vidi da se ljudi drže onoga u šta su i ranije vjerovali:

“Moj utisak je da većina njih ni ne čita dalje od naslova i uvoda. Ako u njemu naiđe na osporavanje neke od ‘istina o vakcinama’ u koju je prethodno povjerovao/la, tu će se uglavnom zaustaviti. Ako ga i pročita, ‘otpisaće’ sve što je u njemu napisano iako se radi o povjerljivim činjenicama, jer se te činjenice ne uklapaju u ono što već godinama gleda, sluša i čita po Facebook grupama i anonimnim portalima.”

Koji su pravi izvori?

U raširenom medijskom prostoru veoma je lako doći do teorije prema kojoj autizam nastaje od posljedice vakcinacije, još je lakše pratiti naloge na društvenim mrežama u kojima se te tvrdnje šire. Na koji način onda zabrinuti roditelji mogu doći do ispravnih informacija koje će im pomoći da razuvjere svoje sumnje i donesu odluku?

“Svako ko je zabrinut oko pitanja vakcinacije treba da se obrati za informacije svom odjelu za zdravstvenu zaštitu. Zvaničnici za javno zdravstvo u brojnim zemljama imaju publikacije i web stranice na kojima možete pronaći brojne informacije o vakcinama,” kaže O’Connor.

Iz Službe za epidemiologiju kažu kako je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH dio Mreže o sigurnosti cjepiva. “Zdravstveni djelatnici se i dalje smatraju najpouzdanijim izvorom informacija o cjepljenju za pacijente,” navode.

Pištoljević i Cvjetićanin također smatraju da je se za ispravno informisanje o pitanju vakcinacije najbolje obratiti medicinskom stručnom osoblju, čitati zvanične dokumente, naučne studije, za koje se obje slažu da su ustvari izvori koji su najmanje prisutni u javnom diskursu.

“Sada smo već došli do situacije da nam je potrebno novo ‘masovno opismenjavanje stanovništva’ u koje bi se morali uključiti svi ozbiljni mediji, zajedno sa obrazovnim i zdravstvenim institucijama i ljudima iz struke – i to na način na koji bi zaista došli do ljudi,” pojašnjava Cvjetićanin.

Medijsko pisanje samo jedan od problema zbog kojeg je došlo do smanjenja stope imunizacije, pitanja sigurnosti vakcina, stručnost osoblja, nepovjerenje u zdravstveni sistem, nefunkcionalnost zdravstvenih institucija su također uzročnici zbog kojeg je stepen vakcinisanja u Bosni i Hercegovini ispod propisanih 95 posto.

slobodnaevropa.org