Prilikom vršenja svoje emisijske funkcije i drugih operacija, nakon pokrivanja troškova svoga poslovanja, centralne banke ostvaruju tzv. emisijski profit, koji se dijelom ili u cijelosti distribiura prema instituciji zaduženoj za državni proračun, i predstavlja prihode državnog proračuna.
Način distribucije profita treba se definirati zakonom, a u slučajevima kada ne postoje takva zakonska ili statutarna rješenja, distribuciju profita trebaju odrediti najviša tijela centralne banke isključivo na profesionalnoj osnovi. U novije vrijeme, raspodjela čistog profita centralnih banaka i modaliteti uglavnom se reguliraju zakonskim rješenjima, u kojima se preferira opcija da jedan dio čistog profita centralne banke bude raspodijeljen u opće (generalne) i druge rezerve centralne banke, u cilju jačanja kapitala i rezervi centralne banke, a drugi dio čistog profita se usmjerava prema državnom proračunu.
Zakonska rješenja se razlikuju od zemlje do zemlje. Kod pokrivanja eventualnih gubitaka, uobičajeno je rješenje da se višak rashoda nad prihodima pokriva iz rezervi centralne banke do raspoloživog iznosa, a ako ta sredstva nisu dovoljna za pokriće, onda postoji obveza državnog proračuna za pokrivanjem. Centralne banke trebaju prilikom obračuna čistog profita u bilansu uspjeha za jednu financijsku godinu posebno voditi računa o kategorijama realizirane i nerealizirane dobiti, jer se samo realizirana dobit može usmjeriti prema državnom proračunu. Nerealizirani dobici ili gubici se ostvaruju uglavnom na držanu financijsku imovinu mjerenu po fer vrijednosti, zbog promjene cijena, kao i zbog tečajnih razlika.
Kapital se uobičajeno definira kao ostatak imovine (sredstava) subjekta nakon odbitka svih njegovih obveza. Kapital i rezerve CBBiH na dan 31.12.2014. godine ukupno su iznosile 585,04 miliona KM. Prema Zakonu, ako CBBiH ostvari čisti profit u bilo kojoj godini, raspoređuje ga Upravno vijeće primjenjujući sljedeći redoslijed prioriteta:
– dio čistog profita izdvaja se na račun generalne rezerve CBBiH, tako da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od 5% ukupnog iznosa novčane pasive prikazane na računima CBBiH za kraj te financijske godine;
– ostatak čistog profita raspoređuje se tako da 40% Upravno vijeće raspoređuje svojom odlukom za povećanje kapitala i rezerve za generalne rezerve CBBiH, a 60% CBBiH uplaćuje na račun institucije zadužene za proračun BiH, u periodu od četiri mjeseca nakon završetka proračunske godine;
– čista nerealizirana dobit raspodjeljuje se na račun procijenjene vrijednosti rezervi, koji se vodi u bilansu stanja CBBiH.
CBBiH je svaku financijsku godinu poslovala sa pozitivnim financijskim rezultatom, i ostvarila ukupan čisti profit u iznosu od 921,88 miliona KM, od čega je 402,16 miliona KM distribuirano prema državnom proračunu, a ostatak je raspoređen u generalne rezerve CBBiH.
Iako centralnim bankama ostvarenje profita nije primarni cilj, nego monetarna stabilnost i sigurnost investiranja, ostvareni profiti i visina kapitala i rezervi CBBiH odražavaju njeno uspješno poslovanje, pa i u posljednjih pet godina, usprkos negativnim efektima globalne financijske krize, ali i razumna i oprezna rješenja u zakonskoj regulativi u dijelovima koji definiraju kapital i rezerve i raspodjelu dobiti. Generalno rečeno za sve centralne banke, adekvatan iznos kapitala i rezervi centralne banke može poslužiti kao tzv. amortizer za apsorbiranje i ublažavanje šokova u eventualno mogućim neočekivanim i nepredvidim događajima, koji mogu nastati van kontrole i utjecaja centralne banke.
manager.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
