Obećanje u politici kod nas je odavno fluidna kategorija pa zvaničnici bez obzira na težinu izrečenog ne mare što gaze svoje riječi.
Bio je početak augusta kada je ministar finansija u Vladi Federacije BiH Toni Kraljević (HDZ) poručio da je opredjeljenje vlasti do kraja kalendarskog ljeta u parlamentarnu proceduru uputiti fiskalne zakone. Slično je na predizbornom skupu u Bihaću najavio predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, kazavši da će zakoni u proceduru biti upućeni do kraja septembra. Tada je poručeno da Vlada intenzivno radi na setu zakonskih rješenja, no ta intenzivnost se u praksi ne primjećuje.
Ljeto je kalendarski prošlo, a iz Vlade FBiH nema nikakvih naznaka da bi ovi, vjerovatno ključni zakonski prijedlozi uskoro mogli u Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Jer i kada jednom ovaj paket zakonskih rješenja jednom i dođe u parlamentarnu proceduru, proces usvajanja kroz amandmane i brojne rasprave će trajati ko zna koliko.
U međuvremenu se radnicima obećavala minimalna plata od 1000 KM, odnosno nagovještavalo da bi to trebalo biti usvojeno, ali ništa bez posebnog zakona o minimalnoj plati. Prije svega vlast se mora pozabaviti zakonom o fiskalizaciji, što uključuje online fiskalizaciju, no trenutno iz Vlade FBiH nema bijelog dima za ova rješenja.
Ključna stranka, koja ove zakone još odugovlači je HDZ, ali ni stranke Trojke barem javno ne pokazuju pritisak da se ovo pitanje stavi u proceduru.
Istina, aktuelna vlast je do izglasavanja minimalne plate od 1000 KM omogućila poslodavcima da u periodu od šest mjeseci u toku godine mogu isplatiti jednogratnu pomoć do iznosa 2.700 KM bez oporezivanja, ali je ta na dobrovoljnoj osnovi i ne rješava problem sistematski.
Fiskalni zakoni su generalno jedna od najkrupnijih tema kojima se trebala baviti i bivša i aktuelna vlast. Najavljuju se skoro deceniju, a cilj je rasteretiti privredu, poboljšati standard radnika, a opet zadržati fiskalnu stabilnost.
Šta je suština izmjena zakona?
Suštinska ideja zakona je da proširi oporezivu bazu, rastereti privredu i smanji oporezivu osnovicu. U startu je predloženo da bi se novim zakonom porez plaćao, osim na platu i na topli obrok, prijevoz i regres. Cilj je da se proširenjem oporezive baze suzbije siva ekonomija, s obzirom da brojni poslodavci upravo u tom segmentu traže rupe i zakonu.
U tom prvobitnom prijedlogu navedeno je da bi se izdvajanja za doprinose smanjila sa 41,5 na 33 posto. Također, ideja je da se izmjenama zakona napravi gradacija, tako da bi se niže plate oporezivale manje. U prvom prijedlogu neoporezivi dio bi bila plata do 700 KM, iznad toga bi se oporezivalo po različitim stopama, u zavisnosti od iznosa plate. Porezni razrezi bi bili postavljeni od 800 do 1.200, od 1.200 do 1.500 i iznad 1.500 KM.
Međutim, to su sve bili prvobitni prijedlozi, gdje vlast, sindikati i poslodavci nisu pronalazili zajedničko rješenje.
U međuvremenu je svijet preživio tektonske promjene, od koronavirusa, nekoliko ratova koji su uzburkali cijeli svijet pa i samu privredu. Radne snage je sve manje, cijena rada je viša i danas u odnosu na 2015. i 2016. godinu ne vrijede ista pravila.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
