Općenito, Evropljani su prilično dobri u jezicima: oko 65 posto stanovništva kontinenta može govoriti barem jedan drugi jezik osim svog materinjeg. Za usporedbu, samo oko 20 posto odraslih u SAD-u to može.
Postoje značajne varijacije među regijama. Nordijske zemlje ističu se u dvojezičnosti, dok se južna Evropa muči malo više.
Možda nije iznenađujuće da se čini da zemlje u kojima je engleski materinji jezik nisu zainteresirane za učenje stranog jezika, jer samo 50 posto Iraca govori drugi jezik, a najlošiji rezultat u Evropi pripisuje se Ujedinjenom Kraljevstvu, i to vrlo malo 34 posto.
Kako ljudi postaju dvojezični (ili višejezični)?
Tečno govoriti nekoliko jezika je vještina koja se često hvali u profesionalnom svijetu. To je također odličan način za učenje o različitim kulturama i mogućnost komunikacije s ljudima iz cijelog svijeta, piše euronews.com.
Postoje dva glavna načina na koja ljudi postaju dvojezični: ili rođenjem u dvojezičnoj obitelji ili učenjem drugog jezika u školi – ili čak kasnije u životu, na primjer, tijekom putovanja.
Stručnjaci se slažu u tome da što se prije nauči strani jezik, lakše ga je savladati. Dvije su glavne tehnike koje roditeljima preporučuju stručnjaci za jezični razvoj:
Prvi je podučavanje jezika manjine kod kuće. Uzmimo za primjer dvoje njemačkih roditelja koji odgajaju svoju djecu u Švedskoj. Kod kuće bi govorili samo njemački, a dopustili bi svojoj djeci da tečno govore švedski tako što bi bili izloženi tom jeziku svugdje izvan svoje kuće.
Druga uobičajena tehnika zove se ‘jedna osoba-jedan jezik‘. Uzmimo Poljakinju i tatu Slovaka koji zajedno odgajaju dijete u Mađarskoj. Majka će s djetetom govoriti samo poljski, a otac samo slovački. Većinu vremena u takvim situacijama roditelji će imati drugi jezik za obraćanje jedno drugome, bilo jezik zemlje u kojoj žive, engleski ili jedan od jezika partnera.
Možda ste čuli aksiom da dvojezična djeca imaju kašnjenje u govoru. Pa, djelomično je točno: djeca koja od rođenja uče dva jezika (ili više) stječu jednaku količinu ukupnog vokabulara kao i njihovi jednojezični vršnjaci u istoj dobi, ali broj riječi koje znaju podijeljen je na dva jezika.
Kada govore samo jedan, može se činiti da im nedostaje ono što se smatra normalnom količinom vokabulara za njihovu dob, što bi bio slučaj da znaju samo jedan jezik. Taj nesrazmjer brzo nestaje kako dijete nastavlja rasti.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
