U 2023. godini smo, nažalost, ostali bez mnogih poznatih bh. i regionalnih ličnosti koje su dale značajan doprinos umjetnosti, nogometu, nauci itd.
Vijest da je preminuo legendarni glumac Saša Petrović nas je sve ostavila bez riječi. Nemoguće je zamisliti glumačku scenu u kojoj on ne postoji. Između ostalog ćemo ga pamtiti po ulozi u kultnoj “Audiciji”, predstavi “Sjećaš li se Dolly Bell?” te filmovima “Teško je biti fin”, “Ničija zemlja”, “Ovo malo duše”, “Nafaka”…”U ovim vremenima, kada se mržnja ponovo budi, nestaju dobri ljudi. Sa Sašom je nestao još jedan osmijeh. Saša Petrović je bio spoj energije, razigranosti, duhovitosti i osjećanja. Kamerni teatar 55 je bio privilegovan što je imao takvog glumca u svom ansamblu”, poručile su njegove kolege iz spomenutog teatra.
Odlazak legendarnog Mirsada Tuke je također nenadoknadiv gubitak za bh. umjetničku scenu. U njegovoj biografiji se izdvajaju predstave “Hasanaginica”, “Sjećaš li se Dolly Bell?”, “Žaba”, “Tri sestre”… Tu su i filmovi “Žaba”, “Nafaka”, “Remake”, “Underground” i drugi.
Iako se dugo borio s opakom bolešću, ni u jednom trenutku nije skidao osmijeh s lica niti gubio nadu u bolje sutra. Njegova prijateljica, prvakinja Drame Sarajevskog ratnog teatra Selma Alispahić je tada za Klix.ba navela:
“Mirsad Tuka je dostojanstveno živio, dostojanstveno je i otišao boreći se do posljednjeg daha za ljepotu života. Bio je čudesan glumac i predivan partner na sceni, svaka uloga je za njega bila svečanost, kao i za nas koji smo imali časti igrati s njim. Mirsad je moj drug iz djetinjstva, zajedno smo rasli u teatru i zajedno smo rasli kroz život, uvijek podrška i s puno ljubavi. Očajna sam zbog odlaska dragog čovjeka i kolege, ali ponosna na činjenicu da mi je obogatio život. Mirno plovi, dragi druže, nekim drugim morima.”
Ostali smo i bez Žarka Lauševića. Iznimnu popularnost donijela mu je uloga u televizijskoj seriji “Sivi dom”. Uslijedile su Lauševićeve uloge koje je sve ostvario u uglavnom srbijanskim filmovima: “Šmeker”, “Dogodilo se na današnji dan”, “Braća po materi”, “Boj na Kosovu”, “Kaži zašto me ostavi”, “Bolje od bekstva”…
Postao je jedan od najpriznatijih glumaca u svim republikama i pokrajinama bivše SFRJ. U knjizi “Godina prođe, dan nikad” opisao šta se događalo u kobnoj noći kada je iz samoodbrane ubio dvojicu mladića.
Srbijanska glumica Jelena Čvorović Paunović, koja je prepoznatljiva po specifičnoj boji glasa, nas je također napustila u 2023. Mnogi je pamte po ulogama Žakline u seriji “Srećni ljudi” te Kasandre u “Porodičnom blagu”. Glumila je i Tankosavu u “Beloj lađi”. Otišla je i srbijanska glumica Ljiljana Sedlar. Publika je najviše pamti po ulozi Dude Pavlović u kultnoj seriji “Bolji život”.
Bh. književnost je pretrpjela velike gubitke. Istaknuti bh. i crnogorski književnik Marko Vešović je izgubio bitku za život.
On je jedan od najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom. Upravo iz tog perioda izdvaja se i knjiga “Poljska konjica” koja govorio o granatiranju glavnog grada BiH i svim ratnim strahotama koje su građani proživljavali.
“Poezija ‘Poljska konjica’, posvećena jednoj ubijenoj sarajevskoj djevojčici, prijateljici pjesnikove kćeri, ostat će kao blistavi spomenik jednoj jezivoj pomrčini rođenoj u glavama provincijalne balkanske inteligencije na koncu dvadesetog stoljeća”, navedeno je u opisu knjige.
Hrvatska književnica Dubravka Ugrešić je izgubila bitku s bolešću. Najpoznatija je po romanu “Štefica Cvek u raljama života” po kojem je hrvatski režiser Rajko Grlić 1984. godine snimio film “U raljama života”.
Kada je riječ o očuvanju bosanskog jezika, akademik Senahid Halilović ima iznimno važnu ulogu. On je 1991. objavio “Bosanski jezik”, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.
Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika. Nažalost, i Halilović je među onima koji su nas nakon teške bolesti napustili u 2023.
Bh. javnost je iznenadila i vijest da je preminuo legendarni Dževad Karahasan. Radio je kao dramaturg u teatrima u Zenici, Salzburgu i Sarajevu. Bio je urednik časopisa “Odjek” i “Izraz”. Predavao je na univerzitetima u Sarajevu, Gottingenu, Salzburgu, Berlinu, Grazu, Baselu i Klagenfurtu. Neki od njegovih romana i teorijskih i kritičkih studija su: “Stidna žitja”, “Stid nedjeljom”, “Šahrijarov prsten”, “Kazalište i kritika”, “Model u dramaturgiji”, “Dnevnik melankolije”…
Dobitnik je više međunarodnih nagrada – Herderove nagrade za književnost, Goetheove nagrade, evropske nagrade za esej Charles Veillon, Leipziške književne nagrade za evropsko razumijevanje, nagrade Vilenica, medalje Društva Heinrich Heine, Goetheove medalje… Klix.ba je u saradnji s medijskom grupacijom Styria (Kleine Zeitung, Die Presse i Die Furche) predstavio kratki dokumentarni film posvećen Karahasanu. Režirao ga je Davorin Sekulić.
Preminuo je i bh. karikaturista Hasan Fazlić. Od 1973. do 1992. godine radio je u dnevnom listu “Oslobođenje”, a upravo se ovo razdoblje smatra njegovim najuspješnijim stvaralačkim periodom.
U 2023. je umro i Aleksandar Saša Bukvić, umjetnik i bivši vlasnik kultne sarajevske slastičarne Jadranka. U aprilu 1982. godine je sa Sejom Čizmićem, Biljanom Gavranović, Sadkom Hadžihasanovićem i Narcisom Kantardžićem, a kojima će se kasnije pridružiti Kemal Hadžić, osnovao likovnu grupu Zvono, čiji se rad smatra pionirskim na planu konceptualne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Danas jedina nagrada koja se dodjeljuje mladim umjetnicima/ama u Bosni i Hercegovini, a čiji je pokretač za BiH Centar savremene umjetnosti (SCCA) nosi naziv Zvono i u zemljama u kojima se dodjeljuje ime dobija po pojedincima ili umjetničkim grupama koji su u vlastitim sredinama pravili pomake na umjetničkoj sceni.
Pretrpjeli smo veliki gubitak i na polju nauke. Umro je Ismet Dizdarević, prvi doktor psiholoških nauka u BiH. Objavio je više od 200 naučnih i stručnih radova. Bio je potpredsjednik i predsjednik Društva psihologa Bosne i Hercegovine te predsjednik Saveza udruženja za profesionalnu orijentaciju Jugoslavije. Dobio je nagradu Veselin Masleša i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.
Ljubitelje sporta, ali i one koji ga ne prate je rastužila informacija o odlasku Miroslava Ćire Blaževića. Nadimak “trener svih trenera” je dobio nakon osvajanja bronze sa Hrvatskom na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. U igračkoj karijeri, koja je prema njegovom sopstvenom priznanju bila prosječna, nastupao je za Travnik, zagrebačke Dinamo i Lokomotivu, Sarajevo Rijeku te švicarske Sion i Moutier.
Blaževiću je karcinom prvi put dijagnosticiran 2011. godine. Dva puta ga je pobijedio, ali se treći put vratio, a “trener svih trenera” je izgubio najveću životnu bitku.
Kada govorimo o političarima, Beriz Belkić, jedan od istaknutih članova Stranke za BiH, je umro od posljedica moždanog udara. On je od 1996. bio ministar rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica, a potom od 1998. i premijer Vlade Kantona Sarajevo. Osam mjeseci tokom 2002. godine bio je i član Predsjedništva BiH.
Na općim izborima 2000. godine izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a svoj mandat u ovom tijelu nastavlja i nakon izbora 2006. i 2010. godine.
Što se tiče bh. muzičke scene, kako mlađim, tako i starijim generacijama je u lijepom sjećanju ostala grupa Seven Up. Damir Pašić Dadi, nekadašnji član spomenute grupe, se prošle godine hrabro borio protiv raka pankreasa. Ni u jednom trenutku nije skidao osmijeh s lica. Napustio nas je u 46. godini.
Umro je i Vlado Pravdić, nekadašnji klavijaturista Bijelog dugmeta. Svirao je na njihova prva dva albuma “Kad bi’ bio Bijelo dugme” i “Šta bi dao da si na mom mjestu” prije nego što je u jesen 1976. otišao na obavezno odsluženje vojnog roka u JNA.
Na njegovom mjestu tada ga je zamijenio Laza Ristovski. Vratio se u Bijelo dugme 1978., čiji član je bio sve do 1987. godine, kada se povlači iz muzike. Pravdić se pridružio ostatku Bijelog dugmeta na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. Neko vrijeme je živio u Sjedinjenim Američkim Državama, a onda se preselio u Split.
Istaknuti bh. kompozitor Asim Horozić je otišao na bolje mjesto nakon problema s plućima. Komponovao je opere “Hasanaginica”, “Zmaj od Bosne”, “Derviš i smrt”, dječiju operu “Aska i vuk” itd. Komponovao je i koncertni stav za klarinet i orkestar “Kapija”, posvećen stradanju tuzlanske mladosti 25. maja 1995. godine.
Poslije duge i teške bolesti je preminuo i svestrani umjetnik Alija Hafizović Haf, koji se bavio ilustracijama, slikarstvom, karikaturom, grafičkim dizajniranjem, komponovanjem i pisanjem tekstova za pjesme. Također je bio i režiser pozorišnih djela, pisac priča i humoreski, radiodrama i televizijskih drama. Napisao je stihove za neslužbenu himnu bh. prijestonice “Sarajevo, ljubavi moja”, koju je otpjevao Kemal Monteno.
Hrvatski pjevač i bubnjar Jasmin Stavros je umro od raka kostiju. Sarađivao je s Josipom Lisac, Arsenom Dedićem, Duškom Lokinom, Mišom Kovačem, Ivicom Šerfezijem, Nedom Ukraden, Ljupkom Dimitrovskom i brojnim drugim muzičarima. Završio je privatnu jazz akademiju Stanley Spector u New Yorku. Kao jedan od najboljih studenata je uspio dobiti zelenu kartu za ostanak u Americi, ali se ipak odlučio vratiti u Hrvatsku.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
