Zlato, od davnina simbol bogatstva i moći, i danas zauzima centralno mjesto u globalnoj ekonomiji. Njegova vrijednost kao sigurnog utočišta u vremenima ekonomske nesigurnosti čini ga ključnim elementom nacionalnih rezervi. Osim što služi kao osnova za monetarne politike, zlato igra vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama. Istražili smo koje zemlje drže primat u svijetu po količini zlata koje posjeduju i kako te rezerve utječu na njihovu ekonomsku i političku snagu.
Vodeće zemlje po rezervama zlata
Sjedinjene Američke Države dominiraju, procijenjenjeno je da ih u rezervama ima preko 8.000 tona. Te rezerve, smještene većinom u Fort Knoxu i drugim sigurnim lokacijama, odražavaju snagu američkog dolara i njegovu globalnu dominaciju kao rezervne valute.
Njemačka slijedi s rezervama od oko 3.400 tona. Osim što predstavljaju ekonomsku sigurnost, njemačke rezerve zlata simbol su post-ratne obnove i ekonomske stabilnosti zemlje.
Italija i Francuska, svaka s rezervama koje se kreću oko 2.400 tona, pokazuju kako europske zemlje cijene ulogu zlata u ekonomskoj sigurnosti i neovisnosti.
Kina intenzivno povećava svoje zlatne rezerve, koje sada dosežu preko 1.900 tona. Ovaj potez je dio šire strategije da se juan postavi kao ozbiljna alternativa američkom dolaru na svjetskom tržištu.
| Država | Zlatne rezerve (u tonama) | Zlatne rezerve po glavi stanovnika (u gramima) | |
| 1 | SAD | 8.133 | 25,3 |
| 2 | Njemačka | 3.376 | 41,4 |
| 3 | Italija | 2.452 | 40,4 |
| 4 | Francuska | 2.436 | 36,6 |
| 5 | Kina | 1.843 | 1,3 |
| 6 | Rusija | 1.706 | 9,8 |
| 7 | Švicarska | 1.040 | 125,6 |
| 8 | Japan | 765 | 6,0 |
| 9 | Nizozemska | 613 | 36,2 |
| 10 | Indija | 558 | 0,4 |
Velike rezerve zlata omogućavaju zemljama ne samo da osiguraju svoju valutu, već i da utječu na globalno tržište finansije. U vremenima krize, zemlje s velikim rezervama mogu koristiti zlato kao pregovarački faktor ili za stabilizaciju svojih ekonomija. Nadalje, prisutnost velikih količina zlata može poslužiti kao odvraćanje od ekonomskog ili vojnog uplitanja od strane drugih država. Iako posjedovanje zlata donosi brojne prednosti, postoje i izazovi kao što su osiguranje, skladištenje, i troškovi povezani s njegovim održavanjem. Ekološki i etički problemi vezani uz rudarenje zlata također su sve više u fokusu međunarodne zajednice. Unatoč tim izazovima, tržište zlata ostaje vitalno, s predviđanjima da će zemlje nastaviti akumulirati zlato u pokušaju da diversificiraju svoje rezerve i zaštite se od globalnih financijskih turbulencija.
Zlato ostaje jedan od temelja globalne financijske stabilnosti, s vodećim zemljama koje se natječu u povećanju svojih rezervi. Te rezerve nisu samo pokazatelj ekonomske moći, već i alat za očuvanje nacionalne sigurnosti u neizvjesnim vremenima. Dok se svijet suočava s ekonomskim izazovima, uloga zlata i zemalja koje kontroliraju njegove rezerve samo će rasti, čineći ih ključnim igračima u oblikovanju budućnosti globalne ekonomije.
Koliko zlata imaju zemlje u regionu i kako stoji Bosna i Hercegovina?
Bosna i Hercegovina prema dostupnim informacijama ima oko tri tone zlata. Najviše u regionu ubjedljivo ima Srbija, oko 36 tona, dok je Sjeverna Makedonija na drugom mjestu sa 6.8 tona. Zanimljivo je da je Hrvatska svoje zlatne rezerve prodala. Taj potez se nije pokazao ispravnim jer je cijena zlatih poluga u godinama koje su uslijedile znatno porasla.
Izvor: FORBES
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
