Nijedna odluka vlasti u postratnoj BiH nije izazvala toliko burnih reakcija kao odluka Vlade FBiH da od 2025.godine poveća minimalnu platu sa dosadašnjih 619 KM na 1000 KM.
Ovo povećanje, najveće od Daytona do danas, po prirodnom toku stvari trebalo bi u kontekstu inflacije i visokih troškova života, biti dočekano sa olakšanjem, ipak, reakcije su podijeljene. Odluku Vlade pozdravili su radnički sindikati kao značajan korak ka poboljšanju životnog standarda, dok Udruženje poslodavaca smatra da je ovo ishitrena odluka koja će više donijeti štete ekonomiji BiH, posljedično povećanju cijena roba i otpuštanju radnika, jer nije obuhvatila i mjeru o smanjenju enormno visokih opterećenja na platu.
Olakšati životni standard
Minimalnom platom od 1.000 KM nisu obuhvaćeni topli obrok, regres i naknada za prijevoz, a nakon što budu obuhvaćeni ukupna minimalna primanja radnika u FBiH iznosit će cca 1220 KM mjesečno.
Prema podacima Porezne uprave trenutno u FBiH minimalac od 619 KM ili manje isplaćuje se za 12.313 radnika, na platu od 620 KM do 700 KM prijavljeno je 93.999 radnika, od 700 KM do 799 KM ima 35.725 radnika, a s platom od 800 KM do 899 KM je prijavljeno 45.653 radnika.
Od 2019. do kraja 2024. godine minimalna plata u entitetu FBiH je rasla do cca 100 KM. Prema novim izvještajima Vlade FBiH dobit poslodavaca u posljednje tri godine rasla je za 40 posto, a plate radnika 14 posto.
Mjera kojom se pokušao olakšati životni standard radnika u vrijeme enormnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica u posljednje dvije godine, ako isključimo zaključavanje cijena određenih artikala, bila je mogućnost poslodavaca da isplate 400 KM neoporezive pomoći radnicima, što je za šest mjeseci, prema riječima premijera FBiH Nermina isplaćeno tek 145 miliona KM, od mogućih 1,5 milijardi KM, što u ukupnom zbiru iznosi 9.4 posto.
“Ova saznanja su nas najviše motivisala da donesemo odluku o povećanju minimalne plate”, kaže Nikšić.
Kakvi će biti ekonomski efekti?
Kakve će ekonomske efekte Vladina Odluka imati, kao i u svemu drugom, bit će neophodno vrijeme. Ono što se kao generalni zaključak nameće je neophodnost bolje komunikacije na realciji poslodavci, sindikat, vlada i donošenje pravednih i mogućih rješenja vezano za lični dohodak.
Kako su minimalac uredile države u susjedstvu? Minimalna plata u jedine dvije zemlje, iz bivše ex-Yu koje su članice Evropske unije, Sloveniji i Hrvatskoj je i najveća. Minimalna zarada u 2024. godini u Sloveniji iznosi 1.253,90 eura bruto, dok je 2023.godine ona iznosila 1.203,36 eura bruto, što je povećanje od 4,2 posto. Minimalna plata u Sloveniji utvrđuje se u skladu sa Zakonom o minimalnoj zaradi ove zemlje i u ovoj zemlji ona se svake godine usklađuje sa rastom cijena robe široke potrošnje. Slovenski zakon od 2021. godine propisuje da neto iznos minimalne plate mora biti veći od iznosa minimalnih troškova života za najmanje 20 posto, ali ne više od 40 posto.
Iznosi plata u susjedstvu
U Hrvatskoj Uredbom Vlade minimalna plata u bruto iznosu je 840 eura, dok je neto iznos 677 eura. U Srbiji minimalna zarada od 1. januara 2024. godine iznosi 402 eura neto, a 544 eura bruto. Minimalna plata je određena u svim zemljama EU osim u Austriji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Italiji. Ove zemlje nemaju minimalac.
U BiH minimalac nije ujednačen u oba njena entiteta. U FBiH minimalac iznosi 1000 KM neto a 1744 KM bruto, dok u RS-u minimalna plata iznosi 900 KM neto, a 1.344,26 KM bruto. Ono što se može čuti u medijskom prostoru RS, a što je najavio kao mogući scenarij predsjednik RS-a Milorad Dodik u svom posljednjem intervjuu da će najniža plata u ovom entitetu ostati 900 KM neto za jednostavnije poslove, a trebala bi se povećati na 1000 KM za srednju stručnu spremu, dok bi za visoku stručnu spremu ona trebala iznositi 1.200 KM.
Autor: FORBES
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
