Koliko još čekati novi Zakon o zaštiti okoliša?

Koliko još čekati novi Zakon o zaštiti okoliša? U Sarajevu je 09.09.2019.g. u hotelu Ibis održan okrugli stol na temu “Inicijativa za usvajanje novog prijedloga Zakona o zaštiti okoliša FBiH”, koji je  zbog nerada Parlamenta FBiH na čekanju več 5 godina. Organizatori su bili Resursni Aarhus centar BiH, CEE Tuzla i CZŽRS Banja Luka, a kao učesnici su bili prisutni predstavnici FMOIT, Ured za zakonodavstvo Vlade FBiH, Centar za promociju civilnog društva, Eko Forum Zenica i Udrženje Dinarica.

Povod za organizovanje skupa je nerazumljivo dugo čekanje na usvajanje u Parlamentu FBiH gdje se zbog nerada Parlamenta “kiseli” već 5.tu godinu. Između ostalih obaveza BiH na putu ka EU je i prihvatanje i provođenje pravne stečevine EU. Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu je jedno od važnijihh koje BiH mora sprovesti. U vezi sa tim je davno urađen prijedlog novog Zakona o zaštiti okoliša FBiH, u kojem su izvršene izmjene i dopune zakona sa večim brojem novih članova kojim se unaprijeđuje primjena i provođenje ovog zakona. Novina je da se kaznene odredbe dovode u nivo Zakona o prekršajima prema odredbama Krivičnog zakona, što znači uvođenje krivičnih prijava, pooštrenje kaznenih sankcija i povečanje iznosa kazni.

Pošto smo čvrsto zakovani na dno Europe pa i svijeta po stanju zaštite okoliša, jedna od mjera za prevazilaženje ovakvog stanja je bila i izmjena postoječih zakonskih ataka. Kako bi se ova aktivnost pokrenula sa mrtve tačke, udruženje Resursni Aarhus centar BiH je iniciralo i potpisivanje peticije i skupljanje potpisa građana Federacije kako bi se ovaj Zakon što prije stavio u proceduru za usvajanje u Parlamentu FBiH. Potpisivanje peticije je već obavljeno u Sarajevu 04.09.2019.g. i bit će obavljeno i u Zenici, Kaknju, Tuzli, Mostaru i Jablanici. Dobar primjer loše prakse je i usvajanje Zakona o kontroli prodaje duhanskih proizvoda koji je takođe već dugo u fazi “čekanja”. Opšti zaključak skupa je da je obzirom na katastrofalno stanje zaštite okoliša i posljedice koje trpe građani katastrofalno i neodrživo, potrebno hitno pokrenuti zamrznute procese.

Osnovni uslov za poboljšanje stanja u ovoj oblasti je izmjena zakona koji definišu ovu oblast, povečanje kazni prekršiocima ekoloških normi i naročito bolja kontrola rada zagađivača koji doprinose ovakvom stanju. Poslije ovog bi slijedile izmjene Pravilnika u oblasti donošenja okolinskih dozvola, izrade studija uticaja na okoliš, i naročito prostorno-planske dokumentacije koja bi bili osnov za definisanje svih polaznih parametara. Da je stanje u ovoj oblasti ozbiljno dovoljan je podatak da BiH i Federacija nemaju usvojene ovakve dokumente. Zato imamo ekspanziju izgradnje svakakvih objekata, od malih i mini HE, TE, rudnika, enormnu devastaciju okoliša, ugrožavanje tla, vode, zraka jer nam je situacija na terenu van kontrole. Uz prisutan kriminal i korupciju, slab rad inspekcija svih nivoa , simbolične kazne koje su prije stimulacija a ne sankcije, stepen uzurpacije prirodnh resursa i ugrožavanja okoliša je dostigao zabrinjavajuće razmjere.

Prvi korak u svemu ovome je usvajanje novih zakonskih akata i rezultati na čitavom području BiH i Federacije nas tjeraju na hitnu promjenu ponašanja svih aktera. Oni, koji su direktni i najodgovorniji krivci za “raspad sistema” su vlast i njihove institucije koji urgentno trebaju shvatiti ozbiljnost situacije i promijeniti ponašanje. To od njih prvo očekuju građani ove države a onda i EU.

Za Eko Forum Zenica – Zlatan Alibegović