U Bosni i Hercegovini, posljednje poskupljenje osnovnih životnih namirnica, poput ulja, brašna, kafe, mliječnih proizvoda i šećera, predstavlja ozbiljan udar na kućne budžete, naročito za penzionere i ljude s niskim primanjima. Sindikalna potrošačka korpa u septembru 2024. godine bila je niža za 300 KM u odnosu na august.
Prema podacima iz septembra 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 3.080 KM, što je 300 KM manje u odnosu na august, ali, kako navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, taj pad nije stvarno osjetio većina građana, jer su cijene osnovnih namirnica i dalje visoke.
Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom ostaje ispod 45 posto, a građani nisu primijetili nikakve stvarne promjene u standardu života.
S obzirom na to da većina domaćinstava ne može pokriti ove troškove sa prosječnom platom, pitanje ekonomske održivosti postaje ključno. Bosna i Hercegovina se suočava s povećanom ovisnošću o uvozu, naročito u prehrambenom sektoru, što znači da globalni ekonomski i politički faktori snažno utiču na cijene na domaćem tržištu.
UVOZNI PROIZVODI U BIH
Uvozni proizvodi dominiraju tržištem, a iako cijene na globalnim tržištima ponekad padaju, u Bosni i Hercegovini cijene rijetko prate ove promjene, čime trgovci često koriste priliku za neopravdano podizanje cijena.
Osim toga, s obzirom na globalne geopolitičke napetosti i klimatske promjene, pred nama je neizvjestan period u kojem bi rast cijena mogao postati trajna pojava. Uvozni proizvodi dominiraju tržištem, a globalna kretanja cijena često diktiraju cijene na policama bh. trgovina: “Bosna i Hercegovina iz godine u godinu postaje sve više uvozno zavisna. Posebno je to evidentno kada je u pitanju prehrambena industrija koja bi u nekim segmentima trebala i morala biti dovoljno razvijena da barem pokrije potrebe domaćeg tržišta. U skladu s tim uvozni proizvodi preuzimaju potpunu dominaciju na tržištu i kretanja cijena na globalnom tržištu kreiraju i cijene na policama. Međutim, ono što je problematično je da se i sama najava rasta cijena u državama koji su veliki proizvođači pojedinih prehrambenih proizvoda odmah osjeti i u našim trgovinama, bez obzira da li smo ovisni o uvozu iz tih država. Nemoguće je da veletrgovci i trgovci u svojim skladištima imaju te robe za samo jedan dan i potrošači s pravom sumnjaju da se ovdje radi o ekstraprofitima pojedinaca čime bi se trebale pozabaviti i tržišne inspekcije. S druge strane, svjedoci smo i da kada dođe do znatnog pada cijena na međunarodnim tržištima robe na policama kod nas veoma rijetko ili neznatno pojeftine. Ovaj val poskupljenja je najvjerojatnije izazvala najava promjena pravila transporta unutar EU i špekulacije o rastu cijena transporta roba do BiH, i još kada tome dodamo postojeće ratove i najave novih, te prognoze meteorologa za najhladnijom zimom u posljednjih 65 godina – očekivati je možda i još više cijene”, navodi Admir Arnautović za Akta.ba portal.
Arnautović ističe da, iako nije jasno zbog čega je došlo do snižavanja potrošačke korpe u odnosu na august, činjenica je da trgovci već od novembra počinju sa značajnim povećanjem cijena. Poskupljenje obuhvata osnovne životne namirnice, ali se predviđa da će uslijediti i rast cijena usluga u ugostiteljstvu, turizmu i transportu.
Za građane BiH, kojima prosječna plata ne pokriva sve mjesečne potrebe, ova situacija postaje sve teža, a posebno su ugroženi penzioneri koji se već suočavaju s velikim izazovima u pokrivanju osnovnih životnih troškova, uključujući grijanje svojih domova: “Ovo kao da je bio okidač trgovcima da u novembru počnu sa ekspresnim dizanjem cijena – od ulja, brašna, šećera, kafe, mliječnih proizvoda… Nažalost, ovo mislim da će biti samo početak i da nas čeka poskupljenje još dosta proizvoda, a uskoro bi ovaj val poskupljenja mogle slijediti i usluge u ugostiteljstvu, turizmu i transportu”, ističe predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik.
Tržišna dinamika u Bosni i Hercegovini ukazuje na rastuću zabrinutost zbog nepravednog povećanja cijena, iako proizvodi dolaze po nižim cijenama, što dodatno pogoršava životni standard potrošača. Prema riječima Admir Arnautovića, predsjednika Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, Bosna i Hercegovina postaje sve više uvozno zavisna, naročito kada je riječ o prehrambenoj industriji.
Promjene na tržištu, uz geopolitičke i klimatske izazove, kao i porast troškova transporta, signaliziraju da bi cijene mogle i dalje rasti. Bez adekvatne podrške i regulacije, građani i građanke Bosne i Hercegovine, naročito oni najugroženiji, bit će sve teže u mogućnosti da zadovolje svoje osnovne životne potrebe.
KLIMATSKE PROMJENE I LOŠA REGULACIJA UGROŽAVAJU POTROŠAČE U BIH
Zbog nedostatka inspektora i neadekvatnih kazni, trgovci često koriste priliku za neopravdano podizanje cijena, što dodatno pogoršava situaciju. Promjene na tržištu, ukoliko ne budu adekvatno regulirane, prijete dodatnim pogoršanjem uvjeta života, naročito za najugroženije skupine stanovništva: “Nažalost, tržišne inspekcije u Bosni i Hercegovini, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih razloga, daleko su od toga da u potpunosti obavljaju svoj posao kontrole tržišta. U najvećoj mjeri to je problem nedovoljnog broja inspektora na terenu, ali i neodgovarajućih kazni za prekršioce. Imali smo primjera iz perioda pandemije kada su pojedini trgovci svjesno kršili zakone, jer su kazne bile znatno manje od profita koje su ostvarivali. Iako je bilo izmjena zakona i dalje mislim da ima prostora za unaprjeđenje tržišne regulative.”
Izazovi za domaće potrošače u Bosni i Hercegovini postaju sve izraženiji s obzirom na rastuće troškove života, koji su već sada značajno opteretili kućne budžete.
Pitanje stabilizacije cijena u kratkom roku ostaje neizvjesno, posebno u svjetlu globalnih ekonomskih i političkih faktora.
Iako postoje potencijali za dugoročna rješenja koja bi mogla olakšati ovu situaciju, kao što su jačanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o uvozu, izazovi poput nedostatka adekvatnih tržišnih regulacija i povećanih troškova transporta i dalje prijete stabilnosti tržišta: “Bojim se da nam globalna ekonomska i politička kretanja u svijetu u ovom trenutku ne daju prostora za optimizam ni kada su u pitanju kretanja cijena ili troškovi života u Bosni i Hercegovini. Klimatske promjene već dugo nagovještavaju sve teža vremena za proizvođače hrane i samim tim i rast cijena hrane. Ovo su globalni trendovi koji će se preliti i u Bosnu i Hercegovinu bez obzira na to da li mi to htjeli ili ne. I ono što ćemo biti prinuđeni je da se okrenemo više domaćoj proizvodnji, ali i vlastitoj proizvodnji u baštama i vrtovima kako bi smanjili troškove hrane koja u sve većem i većem dijelu sudjeluje u ukupnim troškovima života i tako barem malo pozitivno utjecali na svoj životni standard.”
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, ističe da je pitanje budućnosti tržišta veoma složeno, s obzirom na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini. On naglašava da BiH, unatoč tome što je nekada bila značajan izvoznik, danas ima ograničene kapacitete za domaću proizvodnju hrane, pića i drugih proizvoda.
Glavni faktori koji su uticali na ovu situaciju uključuju loše provedenu privatizaciju i nedostatak državne zaštite domaćih proizvođača. Prema njegovom mišljenju, rast domaće proizvodnje neće zavisiti samo od rasta cijena, budući da rast troškova proizvodnje također prati rast cijena. Arnautović smatra da bi rast prihoda od PDV-a trebao biti usmjeren u poticaj domaće proizvodnje, što bi moglo dovesti do dugoročnog rasta proizvodnje i poboljšanja životnog standarda građana.
POLJOPRIVREDNI POTENCIJALI BIH: KLIMATSKE I PRIRODNE PREDNOSTI
Bosna i Hercegovina ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, bogatstvu prirodnih resursa i plodnim zemljištima. U zemlji koja je nekada bila poznata po svojoj poljoprivredi, sada se otvaraju nove mogućnosti za obnavljanje tog sektora i smanjenje ovisnosti o uvozu hrane. S obzirom na trenutne izazove, poput globalnih promjena u trgovini i klimatskih nepogoda, jasno je da bi razvoj domaće proizvodnje mogao donijeti značajnu stabilnost i dugoročnu održivost, ne samo za gospodarstvo zemlje, već i za svakodnevni život njenih građana.
Admir Arnautović ističe potencijale Bosne i Hercegovine u poljoprivredi, s obzirom na njenu povoljnu klimu, bogatstvo vodom i plodnim zemljištem. Naglašava da, iako je zemlja mala, uz minimalna ulaganja, BiH bi mogla proizvoditi dovoljno hrane za zadovoljenje vlastitih potreba. S obzirom na prirodne resurse, Arnautović vidi potencijal u proizvodnji i preradi mesa, mlijeka, voća, vode i sokova, te vjeruje da bi domaća proizvodnja mogla biti konkurentna ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom tržištu. Međutim, za ostvarenje ovog potencijala, potrebna je strateška podrška države u oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade, garantiranje otkupa viškova i sankcionisanje nekorištenja poljoprivrednog zemljišta za proizvodne svrhe, što je praksa u mnogim razvijenim zemljama. Klimatske promjene čine hranu i vodu ključnim ekonomskim i razvojnim resursima, a ukoliko Bosna i Hercegovina prepozna ovaj trenutak, može iskoristiti ove resurse kako bi oblikovala bolju i samostalniju budućnost.
MJERE VLADE BIH: JESU LI DJELOTVORNE U SUOČAVANJU S PORASTOM CIJENA?
Iako su vlasti Bosne i Hercegovine u posljednjim mjesecima donijele mjere s ciljem zaštite potrošača, poput zaključavanja cijena, reakcije tržišta nisu bile onakve kakve su se očekivale.
“Iako je Vlada s ovom mjerom imala dobru namjeru, ona se, nažalost, nije toliko osjetila kod potrošača. Veoma često smo imali na policama i po 20 posto jeftinije alternativne proizvode drugih proizvođača, a poneki od tih proizvoda nisu uopće bili traženi od potrošača. Imajući ovo u vidu, vjerovatno bi sad bilo pravo vrijeme za promjenu politike pomoći potrošačima i uvođenje mjera direktne podrške najugroženijim kategorijama potrošača na način kako se to radi u pojedinim zemljama Zapadne Evrope. Mislim da bi subvencioniranje osnovnih prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština kroz eventualno specijalizovane prodavnice ili putem određenih trgovina, za najugroženije kategorije stanovništva, dalo puno bolje rezultate. Također, direktne subvencije grijanja ili električne energije za pojedine kategorije potrošača bi predstavljale stvarnu i veliku pomoć ovim građanima Bosne i Hercegovine”, zaključio je.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
