Godišnje obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom proglašeno je 1992. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 47/3. Ovaj dan ima za cilj da promovira razumijevanje pitanja invalidnosti, dostojanstva, prava i dobrobiti osoba s invaliditetom. Broj osoba s invaliditetom se globalno povećava zbog porasta kroničnih zdravstvenih stanja i starenja stanovništva.
Posvećenost Ujedinjenih naroda ispunjavanju svih ljudskih prava za osobe s invaliditetom ojačana je široko ratificiranom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Agendom za održivi razvoj 2030.
Tema Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom 2023. je: „Ujedinjeni u akciji za spašavanje i postizanje ciljeva održivog razvoja za, sa, i od strane osoba s invaliditetom“.
Svjetska zdravstvena organizacija je definirala invaliditet kroz interakciju između pojedinaca sa zdravstvenim stanjem kao što je cerebralna paraliza, kognitivno oštećenje ili depresija i osobnih faktora i faktora okoline kao što su negativni stavovi i stigma, nepristupačan prijevoz i javne zgrade ili smanjen pristup socijalnoj potpori.
Najmanje 135 milijuna osoba s invaliditetom živi u Europskoj regiji SZO. U Regiji, samo 50% osoba s invaliditetom može priuštiti zdravstvenu zaštitu, uključujući usluge rehabilitacije, dok samo 10% ima pristup pomagalima, s velikim varijacijama u ovim procentima među državama članicama.
Dokazi (i na globalnoj razini i u regionu) pokazuju da, u prosjeku, osobe s invaliditetom imaju veće stope nezadovoljenih potreba za zdravstvenom zaštitom i lošije zdravstvene ishode, uključujući stope smrtnosti koje su 2 do 3 puta veće od ostatka stanovništva u svim dobnim skupinama. Nezadovoljene potrebe zdravstvene zaštite i lošiji zdravstveni rezultati mogu dovesti do nepotrebno visokih troškova zdravstvene zaštite, jer je veća vjerovatnoća da će osobe s invaliditetom imati odložen pristup zdravstvenoj zaštiti, što može dovesti do težih i skupljih tretmana.
Ujedinjeni u akciji potpore osobama s invaliditetom, baziraju se na pet stubova održivog razvoja – ljudi, planet, prosperitet, mir i partnerstvo – s posebnim fokusom na prioritetne oblasti identificirane u Izvješću o napretku SDG-a za 2023.
Prioritetne oblasti se mogu identificirati kao rodna ravnopravnost (ljudi), klimatske akcije (planeta), financiranje razvoja (prosperitet), nova agenda za mir (mir) i jačanje multilateralizma (partnerstva).
Ljudi: (SDG 5) Žene i djevojčice s invaliditetom su akutno podložne tome da budu izostavljene zbog dvostrukog izazova i prepreka spola i invaliditeta. Intersektorski pristup važan je za ostvarenje obećanja da niko neće biti izostavljen.
Planeta: (SDG 6,7,11,13,14,15) Osobe s invaliditetom su neproporcionalno pogođene utjecajima klimatskih promjena, zbog veće vjerojatnoće da žive u siromaštvu, što je pogoršano pandemijom COVID-19. Stigma i diskriminacija su dodatni čimbenici koji povećavaju ranjivost osoba s invaliditetom na efekte klimatskih promjena.
Prosperitet: (SDG 8, 12) Osiguranje da se adekvatna financijska sredstva dodijele za razvoj koji uključuje invalidnost mora biti prioritet u budućnosti, kao i efikasno uključivanje invaliditeta u sve aspekte razvoja, uključujući njegovo financiranje. Imperativ je da osobe s invaliditetom u svoj svojoj raznolikosti, diljem svijeta, aktivno učestvuju i oblikuju ove politike i procese.
Mir: (SDG16) Osobe s invaliditetom su nesrazmerno pogođene sukobom na nekoliko načina, ali se njihove potrebe i prioriteti rijetko rješavaju u situacijama sukoba. Nadalje, njihova uloga kao mirotvoraca i mirovnjaka se često zanemaruje. Nedavni pokušaji da se ova situacija popravi uključuju usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti 2475, koja propisuje da poštivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom mora biti ugrađeno u međunarodno humanitarno pravo, na čemu se mora ubuduće više raditi.
Partnerstva: Uprkos zastojima, Agenda 2030 i SDG (SDG 17) ostaju suštinski putokaz za izlazak iz višestrukih kriza sa kojima se svijet suočava. Obnavljanje obećanja da niko neće biti ostavljen je od suštinskog značaja. Uspjeh će zahtijevati da sve države članice, sistem Ujedinjenih naroda, civilno društvo i globalna zajednica osoba s invaliditetom rade zajedno na jačanju međunarodne solidarnosti i da se pridruže u koordiniranim, ciljanim akcijama osmišljenim da dođu do onih koji su prvi.
Osobe s invaliditetom su veoma raznolika populacija koja obuhvata širok spektar uzrasta, proživljenih iskustava, potreba i životnih okolnosti. Gotovo svatko će privremeno ili trajno doživjeti invaliditet u nekom trenutku svog života. Prema Globalnom izvještaju o pomoćnoj tehnologiji, 2,5 milijardi ljudi treba barem jedno pomagalo za kvalitetniji život, s tendencijom porasta potreba na 3,5 milijardi do 2050. godine. Potrebe mogu biti u rasponu od naočara do visoko naprednih mioelektričnih ruku ili robotskih egzoskeleta. Međutim, skoro devet od 10 ljudi kojima je potrebna pomoćna tehnologija nema joj pristup i to ima negativan utjecaj na obrazovanje, egzistenciju, zdravlje i dobrobit pojedinaca, obitelji, zajednica i društava. Pored objektivnih poteškoća kao što su nedostatak pomagala, izostanak ili neadekvatna socijalna i zdravstvena potpora, uz nepristupačan prijevoz i/ili smanjen postojeći pristup javnim ustanovama i stambenim zgradama te sveprisutni negativni stavovi i stigma prema osobama s invaliditetom, moguće je prevazići preko SDG ciljeva, cjelokupnog društva i više sektora.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
