Odluka o povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH sa 619 KM na 1.000 KM, prema riječima ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, izazvala je lančanu reakciju da su, primjera radi, sindikati iz javnog sektora krenuli u lobiranje za povećanje plaća.
Javni sektor je u konfuznoj situaciji
– Odluka o minimalnoj plaći kreira lančanu reakciju u smislu linearnog povećanja plaća, kako u privatnom tako i javnom sektoru. Što se tiče javnog sektora, sindikati su već krenuli da lobiraju i ja očekujem da će tu biti više pritisaka sindikata na način da se ili promijeni osnovica ili usklade koeficijenti. Zašto je to neophodno uraditi, zbog činjenice da će sada neke plaće koje su bile ispod 1.000 KM doći na minimalnih 1.000 KM neto i onda će se gotovo izjednačiti sa nekim plaćama u javnom sektoru za daleko složenije i odgovornije poslove – govori Čavalić i dodaje:
– Ukoliko bi sada htjeli da radite ta usklađivanja, odnosno, linearno povećanje, možete ga raditi kroz izmjene osnovice, što je vrlo kontroverzno, razumijevajući da će najviše koristi imati oni koji su na vrhu platne hijerarhije, rukovodećim pozicijama. S druge strane, ako mijenjate koeficijente, doprinosite tome da oni koji imaju više koeficijente će imati veće benefite. Sve u svemu, javni sektor je u jednoj konfuznoj situaciji vjerovatno ne razmišljajući odakle će doći pare jer ova mjera će bit teška od pola milijarde ili milijarde KM u smislu dodatnih prihoda za budžete tako da se vjerovatno računa na ta operativna sredstva koja se na drugi način mogu iskoristiti.
Ovrnuo se na privatni sektor.
Eventualna povećanja osloboditi dodatnih nameta
– Što se tiče privatnog sektora, tu situacija nije kompleksna što se tiče koeficijenta i osnovice već kompleksna odakle sigurati dodatna finansijska sredstva kako bi se radilo linearno usklađivanje plaća. Ako se ne radi linearno usklađivanje plaća, to može dovesti do demotivacije zaposlenika, pada produktivnosti radne snage i tu su izazovi za privatni sektor. Kompleksni poslovi su u rangu manje kompleksnih, što izaziva nezadovljstvo radnika. Sada zbog toga poslodavci vrlo očekivano traže da se ta eventualna povećanja oslobode dodatnih nameta države, dakle da oni budu neoporezivi. Jedan vrlo očekivan zahtjev koji vjerujem da će Vlada prihvatiti u konačnici jer ne kreira neki značajan negativni efekat po federalni budžet. To bi bila privremena mjera – kazao je Čavalić.
Zatražili smo i komentar Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH.
– Vlada FBiH je donijela odluku kojom je propisala da je najniža plaća za 2025. godinu 1.000 KM, što je povećanje najniže plaće za 381 KM u odnosu na raniju odluku kojom je bilo utvrđeno da je najniža plaća 619 KM. Ova odluka predstavlja historijsku prekretnicu za sve radnike u FBiH, naročito one u realnom sektoru sa najnižim primanjima jer se definitivno na ovaj način poboljšava ekonomsko-socijalni položaj radnika. Ujedno se stvaraju uvjeti za povećanje i svih drugih plaća koje su veće od 1.000 KM.
S obzirom na to da su dosadašnji potezi Vlade FBiH po ovom pitanju išli u korist radnicima, vjerujem da će Vlada FBiH novom uredbom koju će prezentirati u narednom periodu pomoći i svim drugim radnicima u povećanju njihovih plaća jer to radnici zaslužuju – kazao je Šatorović.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
