Ukupna kreditna zaduženja Kantona iznose 26,8 miliona KM, akumulirani deficit je 89 miliona, ali nisam pesimista, izjavio je, između ostalog, u intervjuu za Oslobođenje Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona.
• Ponovo ste izabrani za premijera ZDK-a. U dva navrata ste uspješno obnašali ovu dužnost, ali nekako je sada stanje daleko gore nego prije četiri-pet godina. Je li samim time i odgovornost veća?
– Za mene je ovo nastavak svih ličnih i profesionalnih napora i inicijativa vezanih za ovaj kanton. Više nego ikad ranije, osjećam dodatnu obavezu i odgovornost, jer se nalazimo u jednom izuzetno teškom trenutku. Opravdano nezadovoljstvo naših građana kulminiralo je protestima u februaru 2014, ali i godinu nakon toga smo i dalje svjesni izuzetno teškog društveno-ekonomskog okruženja. Najugroženije grupe siromašnog stanovništva u Kantonu su nezaposleni, penzioneri, stari i nemoćni, osobe s posebnim potrebama, raseljena lica i izbjeglice, invalidi, porodice poginulih, porodice pogođene poplavama i drugim prirodnim katastrofama koje su se desile 2014. Uslovi na tržištu rada i dalje su izuzetno nepovoljni.
Socijalna isključenost
Na posao čeka oko 3.300 VSS kadrova. Broj nezaposlenih u Kantonu je prvi put veći od broja zaposlenih. Nezaposlenost je posebno visoka među mladima i ona iznosi 60 posto. Učešće žena na tržištu rada je nezadovoljavajuće. Privreda trpi posljedice ekonomske krize, globalnih dešavanja i prirodnih katastrofa. Procjenjuje se da su teške poplave iz maja prošle godine prouzrokovale štete i gubitke od 15 posto BDP-a, a da su poplave i klizišta u drugoj polovini godine dodatno prouzrokovali pad ekonomije. Kao posljedicu toga, očekujem dodatni pritisak na javne finansije, što bi moglo dovesti do rasta fiskalnog deficita. S obzirom na složen regulatorni i pravni okvir i generalno netransparentne i nekonzistentne procedure, za očekivati je nastavak pada stope stranih i domaćih investicija. Broj zaposlenih u javnoj upravi je rastao. Obrazovni sistem ne odgovara potrebama tržišta rada. Ekonomska kriza je dovela do još veće socijalne isključenosti i onemogućila punu socijalnu zaštitu ugroženih grupa. Zbog toga nam je potrebna veća briga o svim ugroženim kategorijama stanovništva, kako bismo gradili društveni okvir bez bilo kog oblika diskriminacije. Za takav društveni okvir ZDK treba efikasne institucije u kojim rade kompetentni ljudi, treba biti sigurno područje sa niskom stopom kriminaliteta, područje konkurentne privrede, kvalitetnog zdravstva i boljeg obrazovanja.
• I sam budžet ZDK-a je u velikim problemima?
– Nažalost, to je zaista tako. Prisutna je hronična nelikvidnost koja ima za posljedicu kašnjenje isplata transfera budžetskim korisnicima i ostalih obaveza. O kompleksnosti situacije u kojoj se nalazi budžet Kantona najslikovitije govore sljedeći podaci: akumulirani deficit ZDK-a iznosi 89 miliona, što je oko 40 posto godišnjeg budžeta. Godine 2011. ostvaren je deficit od 5,5 miliona, 2012 – 16,3 miliona, 2013 – 26 miliona, 2014 – 15,8 miliona, dakle, u proteklom mandatnom periodu ostvaren je deficit od 63,6 miliona KM, što znači da je unaprijed potrošeno 27 posto prosječnog godišnjeg budžeta. Na dan 15. februara 2015. dospjele, a neplaćene obaveze Kantona iznose 51,6 miliona KM, od čega su obaveze za transfere boračkoj populaciji 3,2 miliona, obaveze za socijalne transfere 7,6 miliona, od čega je po 1,3 miliona KM transfer porodiljama i dječiji dodatak, zatim obaveze za prevoz đaka 1,1 miliona, obaveze za transfere u poljoprivredi (premije, poticaji) – dva miliona, obaveze za grijanje 1,8 miliona, za kapitalna ulaganja 2,4 miliona, obaveze prema dobavljačima 8,2 miliona, za električnu energiju i telefone 2,9 miliona, za komunalne usluge 1,6 miliona, obaveze prema advokatima po službenoj dužnosti 800.000 KM, za pozajmljena namjenska sredstva 6,5 miliona, po transferima iz oblasti obrazovanja sporta i kulture 2,1 miliona, obaveze po ower draft kreditu (tekući račun) deset miliona KM… Kanton ima sljedeća kreditna zaduženja: kredit MMF I tranša 15 miliona – 2009. godine, kredit MMF II tranša pet miliona – 2014, kredit INTESA BANKA pet miliona – 2014. i kredit OPECA iz 90-ih godina prošlog vijeka od 1,8 miliona. Dakle, ukupna kreditna zaduženja Kantona u ovom trenutku iznose 26,8 miliona KM, od čega u 2015. na plaćanje dospijeva šest miliona KM. Obaveze budžeta za tužbe budžetskih korisnika, a po osnovu kolektivnog ugovora, iznose 99 miliona KM bez kamata. One su 2010. iznosile 32 miliona maraka. Sve ove obaveze i kreditna zaduženja jasno govore u kakvim se problemima nalazimo. Situacija se čini bezizlaznom, pesimističnom. Ove podatke sam iznio kako bi se sagledala ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Po prirodi nisam pesimista. Vjerujem da zajedno možemo napraviti preokret i zaustaviti ovaj loš trend. Zato će nam trebati vremena, strpljenja, discipline, istrajnosti i svakako znanja. U protivnom, prijeti nam klasičan bankrot, kad neće biti ni plata ni transfera ni stipendija ni poticaja. Javna potrošnja se mora smanjiti i svesti u realne okvire.
• Koji će biti Vaši potezi, odnosno prioritetni zadaci?
– Prioritetan zadatak Vlade biće konsolidacija i stabilizacija budžeta. To iziskuje provođenje restriktivne budžetske politike sa čvrstim budžetskim ograničenjima. Budžet se mora planirati i izvršavati na nivou realnih prihoda uz puno uravnoteženja prihoda i rashoda. Moramo donijeti konkretne mjere, kao što su moratorij na dalje zapošljavanje u javnom sektoru, preispitivanje zapošljavanja u posljednje dvije godine, donijeti program štednje sa mjerama za realizaciju, ograničiti upotrebu službenih automobila, napraviti ograničenja na službena putovanja, preispitati naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima, ukinuti naknade za rad u komisijama, ograničiti ostale potrošnje… Pojačaćemo kontrolu potrošnje budžetskih sredstava jačanjem internih kontrola, a radi preventivnog djelovanja, s ciljem što efikasnijeg korištenja budžetskih sredstava. Od svih učesnika u ovim procesima očekujem kooperativnost, jer je ovo jedini put da prevaziđemo sadašnje stanje. Bez obzira na to što Kanton ima samo troškovnu odgovornost, pozivamo kontrolne organe da pojačaju obim i efikasnost ubiranja poreza i doprinosa.
• U svom ekspozeu ste spomenuli da ćete podržati izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH. Na koji način?
– Svi smo svjesni da je vlast decentralizovana i da je utemeljena na predimenzionisanoj strukturi u kojoj su podijeljene nadležnosti između različitih nivoa: državnog, entitetskog, kantonalnog i općinskog. Očigledno je da godinama postoji nedostatak funkcionalne koordinacije i efikasnih mehanizama u procesima donošenja odluka, što za posljedicu ima donošenje zakonskih rješenja na višim nivoima koja nameću finansijske obaveze kantonu. U tom kontekstu za nas ostaje krucijalno pitanje Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, gdje su kriteriji za procentualno učešće našeg kantona u raspodjeli prihoda nepovoljno postavljeni, jer se zasnivaju na broju stanovnika, površini kantona i broju učenika u školama, a ne na konkretnom doprinosu generiranja PDV-a i na realnim ekonomskim pokazateljima poput pokrivenosti uvoza izvozom ili broja uposlenih u realnom sektoru, obima proizvodnje i prometa. Naravno da ćemo podržati inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda.
• Kantonalna bolnica Zenica je u teškoj situaciji, sa dugom od oko 16 miliona KM. Kako joj pomoći?
– Zabrinjava stanje u Kantonalnoj bolnici. Njeno funkcionisanje dovedeno je u pitanje zbog neizmirenja dospjelih finansijskih obaveza. Trenutne obaveze bolnice iznose 16 miliona KM i to 10,5 miliona za lijekove i potrošni materijal, tri miliona za hranu, ugalj i materijalna sredstva, dva miliona za opremu (MRI, CT), milion za održavanje, 300.000 KM za investicije. Pokrenute su tužbe dobavljača po osnovu isporuke lijekova, materijala, investicija, neke od njih su izvršne, tako da postoji vjerovatnoća blokade računa bolnice. Postavlja se pitanje kako je bolnica dovedena u ovu situaciju. Zašto su izostale pravovremene reakcije svih odgovornih za funkcionisanje zdravstva, odnosno bolnice? Broj zaposlenih u ovoj zdravstvenoj ustanovi je enormno rastao i u ovom trenutku je 1.630 zaposlenih, od čega je 1.065 medicinskih i 469 nemedicinskih zaposlenika. Tokom 2013. broj radnika je povećan za 70. Plate za tih 70 radnika godišnje iznose oko 1,1 miliona KM.
Brzi potezi
Dakle, u 2013. i 2014. na njihove plate utrošena su 2,2 miliona KM. O kakvom je zapošljavanju riječ? Moramo detaljno izanalizirati upravljanje bolnicom i definisati razloge koji su doveli do ovako teške situacije. U bolnici se moraju povući brzi potezi u svakom smislu. Hitno moramo pristupiti konsolidaciji finansijskog stanja i svih ostalih segmenata, kako bismo je doveli u funkcionalno stanje. U narednom periodu moramo definisati kakvu to bolnicu trebamo i hoćemo. Mislim da trebamo univerzitetsku bolnicu, pozicionoranu među vodeće bolnice u BiH.
• Kakvim vidite Zeničko-dobojski kanton u budućnosti?
– Naša dugoročna vizija je da Zeničko-dobojski kanton postane savremena evropska regija, ugodna za život i rad i atraktivna za investiranje, koja svoj održivi razvoj temelji na industrijskim i ljudskim resursima, prirodnim i turističkim potencijalima, te bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i čistom okolišu.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
