Bosanskom narodnom pozorištu dodijeljena je Plaketa Grada Zenice u povodu 75 godina rada i djelovanja ove teatarske kuće. Tim povodom razgovarali smo sa direktorom Miroljubom Mijatovićem.
Obilježava se 75. godišnjica postojanja i rada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Šta je planirano u tekućoj godini kada je posrijedi ovaj jubilej, budući da on nije vezan za konkretan datum, već mu je posvećena cijela sezona?
– Dan Bosanskog narodnog pozorišta Zenica je zvanično 25. februar. To je dan kada je odigrana prva profesionalna predstava sa zeničkim amaterskim teatarskim stvaraocima u tadašnjem Oblasnom narodnom pozorištu Zenica. Nedugo nakon toga popunjavan je ansambl i krenulo se sa prijemom ljudi za ostale službe. Ove godine smo odlučili da ovaj značajan jubilej ne obilježavamo samo jedan dan, nego da cijelu kalendarsku godinu posvetimo tome.
Niz programa
Planirali smo cijeli niz programa počevši od novih, premijernih izvedbi naslova za odrasle, djecu i mlade, nizom koncerata, izložbi, promocija, izdavačkih projekata, muzejskih postavki… Svaki mjesec će obilovati programom kreiranim u povodu godišnjice. Dolazi nam i XXIV Festival bosanskohercegovačke drame. Očekuju nas i infrastrukturni radovi u saradnji između Grada Zenica i Zeničko-dobojskog kantona. Mnogo je planova i, nadamo se, realizacija.
Kako gledate na povijest ovog pozorišta i njegovu misiju u današnjem vremenu, imajući na umu sve izazove i probleme sa kojima se kultura i umjetnost suočavaju u našoj zemlji?
– Velika je obaveza danas biti na čelu jedne ovakve teatarske kuće kao što je Bosansko narodno pozorište Zenica. Sve godine koje su iza nas, ogromna ukupna produkcija, imena koja su prošla kroz našu kuću, osvojene nagrade, sve postignuto je velika obaveza. Ne samo mene koji sam sada tu, ne samo uposlenika i uposlenica nego i zajednice u kojoj djelujemo. Moraju se naći načini da se kuće kao što je zeničko pozorište njeguju, paze i ističu kao svijetli primjeri u našoj sredini. Mi smo jedina profesionalna teatarska kuća u našem kantonu kao i u susjednom SBK-u. Nije korektno od onih koji odlučuju o novcu ne odnositi se prema kući sa toliko dobrih rezultata i kući sa tolikom historijom, prema uposlenicima na način na koji se odnosi. Činjenica je da djelatnici u kulturi i pored toga što se ne tretiraju ravnopravno u smislu plaća daju maksimum od sebe i sa festivala se najčešće vraćaju sa nagradama. Opet, kada gledam po dokumentima iz prošlosti, vidimo da i kada se trebalo osnovati zeničko pozorište problemi su bili slični. Neki su prevaziđeni, a neki još ne. To je pomalo zastrašujuće jer je prošlo 75 godina.
U godinama iza nas doima se da BNP Zenica neprestano insistira na otvaranju iznimno važnih društvenih tema i pitanja, te kao takvo jeste pozorišna kuća koja bez zadrške propituje neke od nezaobilaznih fenomena našeg svijeta danas i ovdje. Koliko je teško ostati u tom smislu dosljedan i aktuelan?
– Jako je teško kreirati repertoarski plan u vremenu u kojem živimo. Uvjetovani smo sa mnogobrojnim faktorima među kojima su aktuelnost, savremenost, finansijska situacija, autorske ekipe… Neprestano je to jedan veliki izazov. Naša publika to prepoznaje i pozdravlja, što vidimo po posjeti i punim salama.
Jedna ste od rijetkih pozorišnih kuća u BiH koja je prevashodno okrenuta domaćem dramskom tekstu. Šta je ono čime se rukovodite pri izboru tekstova koji će biti uprizoreni, te kako uopšte gledate na recentnu dramsku produkciju kod nas?
– Bosansko narodno pozorište Zenica je 2002. godine pokrenulo Festival bosanskohercegovačke drame. Osnovni cilj i zadaća našeg Festivala su afirmiranje i razvoj bosanskohercegovačke dramske književnosti i ukupnog teatarskog života na prostoru države Bosne i Hercegovine. Festival bh. drame, također, ima za cilj unapređenje i promidžbu svih pozitivnih vrijednosti bosanskohercegovačkog društvenog života i univerzalnih vrijednosti ljudskog društva. To je nekako bilo i logično kao jedna od repertoarskih odrednica naše kuće. Želja nam jeste da gotovo svake sezone damo prednost domaćim dramskim autorima. Konkurs za izbor najboljeg domaćeg dramskog teksta koji organizujemo u zadnjih nekoliko godina nas je uvjerio da se u našoj zemlji piše za pozorište i da tu ima dosta kvalitetnih dramskih predložaka. Nama je jako važno da su to aktuelni, kritički dramski predlošci koji se tiču i umjetnika i publike.
Takođe, često pružate priliku mladim autoricama i autorima da predstave svoja djela. Kako vidite budućnost domaćeg teatra, šta ona donosi, prema Vašim iskustvima?
– Godinama smo opredijeljeni za davanje prilike mladim pozorišnim stvaraocima. To je način da svoje prve profesionalne korake načine u jednoj velikoj teatarskoj kući kakva je Bosansko narodno pozorište Zenica. Zbog toga smo i formirali poseban produkcijski segment “Studio”. Uglavnom je to prostor koji im omogućava da istražuju i propituju svoja razmišljanja o teatarskoj umjetnosti. Nekako se to nastavlja na misiju našeg teatra da bude mjesto koje pravi i prikazuje predstave za sve uzraste i da okuplja mlade oko teatra.
Kako publika reaguje na ono što radi BNP Zenica, koliko su vaše predstave posjećene i kakav je generalno interes za teatar u Zenici?
– Nakon vrlo teškog perioda za pozorišta koji je bio tokom pandemije i neposredno nakon toga, danas slobodno možemo reći da je pozorište gotovo redovno popunjeno do posljednjeg mjesta. Vrijeme je u kojem se i teatri bore za svoje mjesto u reklamnom ili najavnom prostoru. Daleko smo otišli od pukog postavljanja plakata na mjesta za oglašavanje.
Odgajati se i učiti u teatru
Neprestano se istražuju načini za skretanje pažnje na teatarsku umjetnost. Svi pokušavaju doći do publike koja je u srednjim školama ili na fakultetima. Naš teatar već 74 godine ima Dječiju scenu koja u saradnji sa vrtićima, osnovnim i srednjim školama sistemski radi na edukaciji publike. Pravljenje takvog sistema mislimo da je ispravan put jer djeca od najranijih dana imaju priliku doći u pozorište, te odgajati se i učiti u teatru o teatru.
Bosanskom narodnom pozorištu dodijeljena je Plaketa Grada Zenice u povodu 75 godina rada i djelovanja ove teatarske kuće. Kako gledate na ovo priznanje i uopšte percepciju BNP-a kada je u pitanju grad Zenica?
– Priznanja i nagrade su uvijek bitni i poticajni. Naša teatarska kuća ima priliku, zbog jako dobrih predstava, da se uvijek sa festivala na kojima učestvujemo vraća sa nagradama i priznanjima. Trenutak u kojem nas je predlagač prijavio za ovogodišnju nagradu je odličan, jer na neki način sublimira sve ono što radimo već 75 godina. Ja lično Plaketu Grada koju je dobilo Bosansko narodno pozorište Zenica doživljavam kao priznanje svima onima koji su činili i čine ovu teatarsku kuću ovako uspješnom. Ona pripada svima koji na bilo koji način svoj rad ostavljaju ili su ostavili u BNP-u. Posljednjih godina Grad Zenica pokazuje izvjesne pomake i u svom budžetiranju planira sredstva i za infrastrukturu i za produkciju, što bi trebalo biti normalno, jer je osnivač. Nadamo se da će se situacija po pitanju finansiranja ustanova kulture u našem kantonu i gradovima u narednom periodu riješiti i da će onda i zaposlenicima biti posvećena pažnja kakvu, sasvim sigurno, zaslužuju i da će njihov rad biti adekvatno nagrađen.
Autor: Đorđe Krajišnik/oslobođenje.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: info@zenicablog.com
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
