Moguće ponovno uvođenje viza za zemlje Balkana?

U prošloj godini više od 110.000 građana zemalja koje su u različitim fazama procesa pristupanja EU (Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske), aplicirali su za azil u EU, pokazuju podaci koje je objavila European Stabillity Initiative. Od ukupog broja oko 80 posto su tražitelji azila za Njemačku.

Oni navode da je zbog toga proces vizne liberalizacije, lansiran za Kosovo 2012., a za Tursku 2013., trenutno u krizi jer zemlje nisu ispunile zahtjeve iz mape puta za viznu liberalizaciju koje je tražila EU.

Sa druge strane, navodi se, u EU postoji i dodatni pritisak od nekih zemalja članica da ponovno uvedu vize za zemlje kao što je BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija koje su sa EU dobile bezvizni režim 2009/2010. Iz ovih zemalja je u 2014. broj zahtjeva za azil sa 10.000 prije vizne liberalizacije skočio na oko 70.000 u prošloj godini.

Navodi se da razlog zašto građani Zapadnog Balkana traže azil u EU nije zbog kršenja ljudskih prava nego nedostatka posla i siromaštva.

Veliki broj njih su, navodi se, Romi koji na ovaj način koriste priliku da provedu nekoliko mjeseci u EU kao tražitelji azila , rade na crno pri tom koristeći beplatan smještaj, hranu, medicinsku pomoć i novčane beneficije od socijalne pomoći.

Iz toga razloga stručnjaci ESI-ja navode da je rješenje za problem azilata jednostavno, a to je skraćivanje procedura pri donošenju konačne odluke o dobivanju azila ili njegovom odbijanju.

Njemačka je najprivlačnija za tražitelje azila zbog svoje izdašne socijalne pomoći i dugim procedurama koje sa vremenom potrebnim na žalbu na odluku može potrajati i do 8 mjeseci.

Kada je Njemačka smanjila dužinu procedura za traženje azila na 9 dana krajem 2012. broj zahtjeva je tada pao na 1/6. Kada je procedura za balkanske tražitelje azila ponovno produžena povećan je i broj tražitelja viza, navode iz ESI-ja.

Njemačka je prošle godine prograsila Srbiju i BiH sigurnim zemljama podrijetla, ali iz ESI-ja ističu da ovo samo utječe na rokove za žalbu i povratak nakon negativne prvostepene odluke.

”Dok god aplikanti čekaju mjesecima na odluku o ostanku oni će nastaviti dolaziti. Njemačke vlasti moraju naći načina da odluče o ovim zahtjevima u roku od nekoliko dana. Švicarsko iskustvo je dobar primjer kako na dolazak azilanata utječe skraćivanje procedura”, navodi se.

Švicarskoj koja nije članica EU, ali jeste zemlja Šengen zone, za prvostepenu proceduru za azil prvotno je trebalo oko 4 mjeseca. Nakon što su bili zatrpani velikim brojem zahtjeva za azil sa Balkana u 2012. Imigracijski ured Švicarske je uveo specijalne mjere.

“Nakon toga su tražitelji azila iz ovih zemalja slani u prijemni centar u Brisel gdje su priliminarni intervjui za azil obavljani u roku od dva dana nakon dolaska tražitelja azila. Tijekom sljedeća 48 sata bi bili završeni svi potrebni intervjuii i donesena odluka. Ukoliko je odbijena, osoba koja traži azil mora u roku od 5 dana napustiti Švicarsku. U slučaju žalbe sud dosudi ostanak u zemlji od 2 do 4 tjedna. Čim su ove mjere uvedene uočen je drastičan pad aplikacija”, navode iz ESI-ja.

Dodaje se da su ti brojevi i do danas ostali niski. U 2013. samo je 770 građana pet balkanskih zemalja apliciralo za azil u Švicarskoj tijekom čitave godine. U 2014. Taj broj je iznosio 620.

Iako su brojni izazovi sa kojiam se susreću zemlje Zapadnog Balkana vizija Europe u 2017. sa više zemljam u bezviznom režimu, manje tražitellja azila sa Balkana, bolja policijsjka suradnja i bolje poštivanje ljudskih pava ipak realistično. No kako bi dobili win-win situaciju za sve lideri u svim ovim zemljama kao i EK i Berlinu moraju donijeti prave odluke i to danas, navodi se u biltenu. (D.K)

Zahtjevi građana Zapadnog Balkana za azil u EU

Zahtjevi građana Zapadnog Balkana za azil u EU 

Podaci Eurostata na dan 9. 3.2015. (nisu uvršeni podaci za Austriju)

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010