Može li hlađenje doma biti energijski efikasno?

Ugodnost prostorija u kojima boravite tokom vrelih ljetnih dana, postiže se najčešće korištenjem rashladnih uređaja. Ako još uvijek ne posjedujete jedan, te planirate obaviti ovu kupovinu, prije svega posavjetujte se sa stručnjakom. Obratite pažnju na kapacitet i ne kupujte uređaj većeg kapaciteta nego što vam je potrebno.

“Na izbor kapaciteta uređaja utiče više faktora. Potrebno je uzeti u obzir veličinu prostora, površinu staklenih otvora, toplotnu izoliranost prostorije, broj ljudi koji boravi u prostoru, te broj toplotnih izvora. Pod toplotnim izvorima mislim na šporet, frižider i ostale kućanske uređaje. Ne zaboravite i na mogućnost postavljanja više uređaja manjeg kapaciteta raspoređenih u odvojenim prostorijama”, ističe Elvis Hadžikadić, menadžer projekta „Zeleni ekonomski razvoj“.

Održavanjem komfornog životnog prostora uz pomoć klima uređaja troši se mnogo energije. Stoga je jako važno mudro kupovati energijski najefikasnije uređaje, te ih dobro održavati čime se produžava vijek trajanja uređaja.

Hadžikadić ističe “Pri kupovini klima uređaja bitno je obratiti pažnju i na faktor hlađenja. On je označen s COP ili EER. Ove oznake označavaju koeficijent učinka i koeficijent energijske efikasnosti. Što je faktor veći, uređaj je energijski povoljniji i samim tim troši manje električne energije”.

Kada već kupite i ugradite klima uređaj, potrebno je da znate kako ga energijski efikasno koristiti. Savjetujemo da ne pretjerujete sa hlađenjem. Pretjerano hlađenje dovodi do veće potrošnje. Jednako važno je reći da pretjerano hlađenje isušuje zrak što nije dobro za vaše disajne organe. A na vaše zdravlje negativno utječe i kada iz previše rashlađene prostorije izađete vani. Razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi trebala viša od 7 stepeni, a sa energijske strane, za svaki 1 stepen više troši se 3-5% više energije. Podesite temperature na 25 °C ili 26 °C, jer je ovo optimalna temperatura tokom hlađenja. Neka vam postane navika da, prije nego li upalite klima uređaj, zatvorite prozore. I hladite samo prostorije u kojima boravite.

Prije nego li odlučite kupiti klima uređaj, predlažemo da hlađenje doma pokušate i prirodnim putem. Ovo je i najjeftiniji oblik hlađenja.

Kada već nastupi ljeto redovno provjetravajte prostorije. Na taj način ćete ih rashladiti, jer vanjska strujanja zraka pomažu pri hlađenju kuće i dotoku svježeg zraka. Znate li kako to pravilno uraditi? Prostorije trebate provjetriti tako što ćete maksimalno otvoriti prozore i napraviti promahu, te će se zrak brzo izmijeniti. U ljetnom periodu savjetujemo da provjetravate prostorije tokom noći kada je vanjska temperature niža. Provjetravanjem prostorija tokom noći može se iskoristiti i toplotna inercija građevinskih materijala, u kojima se višak toplote akumulira u toku dana i oslobađa taj višak u vazduh kada temparatura opadne u toku noći. Na ovaj način može se omogućiti bolji komfor tokom ljetnih mjeseci i smanjiti potreba za hlađenjem.

Ukoliko živite u kući, više etaže kao što je potkrovlje, moguće je rashladiti iskorištavajući tzv. efekt dimnjaka. Kako ovo postići? Odgovor je cirkulacijom zraka iz hladnijih prostora prema toplijim. Na gornjim, ali i na donjim etažama kuće ostavite prozore otvorenim, s obzirom na to da se topli zrak diže, doći će do prirodnog rashlađivanja prostora.

Koristite roletne ili zavjese kako biste spriječili direkti upad sunčevog zračenja. U ljetnom periodu vanjske roletne mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 °C. Na ovaj način, potreba za hlađenjem u nekim prostorijama će biti smanjena, dok u nekim slučajevima hlađenje uopće neće biti potrebno.

Ovo su samo neki od energijski efikasnih načina uz pomoć kojih možete osigurati ugodnost prostorija tokom vrelih ljetnih dana. Više  savjeta i informacija možete pronaći na web stranici www.ged.ba, zahvaljujući projektu “Zeleni ekonomski razvoj” koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz finansijsku podršku Vlade Švedske, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS-a, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, entitetskim ministarstvima za energiju, kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave te drugim partnerima.