U Milama (danas Arnautovići) kraj Visokog, 26. oktobra 1377. godine, bosanski ban Tvrtko I Kotromanić krunisan je za prvog kralja Bosne, preuzevši titulu “kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranama, Usori i Podrinju.”
Krunisanjem Tvrtka, postavljeni su temelji za stvaranje Kraljevine Bosne, koja je tokom njegove vladavine doživela političku stabilnost i značajan kulturni napredak.
Postao je kralj u 39. godini, a Bosna je uz njegovu pomoć postala jedna od najuticajnijih država u regionu. Razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo, a u njegovoj vladavini kovan je prvi zlatni novac, na kojem se prvi put pojavljuje heraldički simbol ljiljana.
Historičari smatraju da je Kulin Ban postavio temelje bosanske države, dok je Tvrtko I učvrstio i proširio njen uticaj, sve do osmanske vladavine 1463. godine.
Postao je kralj kao petnaestogodišnjak i uspešno se borio protiv ugarskih napada, a kasnije je osvojio delove Crne Gore i Srbije, proglasivši se kraljem Srbije.
Tvrtko I se 1374. godine oženio ugarskom princezom Dorotejom, a bio je toliko politički moćan da je Mletačka republika upisala njegovo ime u zlatnu knjigu počasnih građana. Njegova vojska je učestvovala u Kosovskom boju, a nakon bitke, pojačao je pritisak na Dalmaciju, podredivši gradove poput Splita i Trogira.
Ekonomska moć Kraljevine Bosne bila je značajna, sa ogromnim rudnim nalazištima zlata, srebra i drugih metala. Tvrtko I je kovao zlatnike koji su bili četiri puta vredniji od onih osmanske imperije, a Bosna je izvozila velike količine zlata i srebra u Evropu.
Tvrtko je umro 1391. godine.
Za mnoge bh. historičare, Tvrtko I Kotromanić ključna figura bosanske historije, simbol nacionalnog jedinstva i potencijala koji Bosna može ponovo ostvariti.
Porodica Kotromanić poznata je od sredine 13. do sredine 15. stoljeća, a njezini članovi su isprva bili bosanski banovi, a kasnije i kao samostalni vladari Bosne.
Ova porodica bila je blisko povezana s Anžuvincima, s obzirom na to da se kći Stjepana II. Kotromanića, Elizabeta, udala za kralja Ludovika I. Anžuvinca. U njihovom grbu takođe se nalazio heraldički simbol ljiljana, koji potječe iz grba Anžuvinaca.
Grb porodice Kotromanić, posebno onaj Tvrtka I. Kotromanića, sastojao se od plavog polja sa srebrnom gredom na kojoj su se nalazila tri zlatna ljiljana s obje strane. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom, a kruna je obično bila ukrašena stiliziranim ljiljanima.
Autor: radiosarajevo.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
