Sretni ljudi prihvaćaju loše stvari koje im se događaju i vjeruju da će one proći. Pesimisti misle da jedna loša stvar povlači loše stvari u svim drugim područjima života.
U OECD-ovom izvješću How’s Life? 2015 Danci su ponovno zauzeli prvo mjesto na listi najsretnijih ljudi. Ispitanici su zatraženi da ocjene koliko su sretni sa svojim životima na ljestvici od 0-10, a evaluiralo se čak 11 životnih područja
Pokazalo se da su ljudi u Danskoj najsretniji i najzadovoljniji (indeks 7.51), slijedi Island ( 7.5), zatim Švicarska (7.49), Norveška (7.44), Izrael, Finska, Nizozemska, Novi Zeland, Kanada i na 10. mjestu Australija.
Danci su se i prošle godine smjestili n vrh liste najsretnijih i to u istraživanju provedenom na Sveučilištu Centra Warwick. Pronađena su tri vrste dokaza koji upućuju na to da je visok stupanj životnog zadovoljstva povezan više s genima, a ne toliko sa životnim standardom.
Kako postati sretniji?
Sretni ljudi prihvaćaju loše stvari koje im se događaju i vjeruju da će one proći. Pesimisti misle da jedna loša stvar povlači loše stvari u svim drugim područjima života. Zabranite sebi da razmišljate na taj način. Većina ljudi je sklona tome da se prvo usredotoče na negativno – ako dobiju deset komplimenata i samo jednu kritiku, njihove misli će zaokupiti ovo posljednje. No, sretni ljudi čuju samo pohvale. Zapisivanje pozitivnih stvari pomoći će da se oblikuju neurološki putevi koji će vam omogućiti da zaista i registrirate dobre stvari koje vam se događaju. Ovo nije prvi put da su Danci na listi najsretnijih ljudi na svijetu. Za razliku od većine stanovnika Zapada, oni preziru status, ambicioznost i materijalne vrijednosti. To znači da u Danskoj ljudi biraju posao na osnovu osobnih sklonosti. Novac i društveni status koji bi im taj posao osigurao nisu im prioritet.
Sretni ljudi lako praštaju drugima. Kad ne možete nekom oprostiti, to je isto kao da ste popili otrov a očekujete da se druga osoba otruje. To nema nikakvog smisla. Ukoliko vam je teško oprostiti, isprobajte tehniku naziva „meditacija suosjećajnosti“. Ona podrazumijeva da prvo razmislite o sebi, potom o osobi koju volite, nakon toga o nekome koga jedva poznajete i, na kraju, o osobi kojoj morate oprostiti. Ponovite ovu frazu tri puta: „Može li ‘XY’ (ubacite ime osobe) biti suosjećajan/suosjećajna? Može li ‘XY’ biti dobar/dobra? Može li ‘XY’ osjećati smirenost i bezbrižnost? Može li ‘XY’ biti sretan/sretna?“ Ubrzo ćete osjetiti da negativne misli nestaju.
vecernji.hr
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
