Nargila – Istina o opasnom trendu među mladima

Upotreba nargile sve je zastupljenija među mladima širom svijeta pa tako i u Bosni i Hercegovini. U današnje vrijeme, konzumiranje nargile je postao trend ponašanja mladih sa negativnim zdravstvenim posljedicama, pri čemu prakticiranje pogrešnog modela ponašanja vodi osobu u socijalnu izolaciju. Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o njenim štetnim efektima, najviše na plućima i mozgu, pogotovo ako se nargila uzima često ili redovno.

“Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata  su još više prisutni, obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, čija su tkiva nezrela i nemaju otpornost na toksične efekte nargile, pri čemu supstanca zaustavlja prirodni  rast i razvoj organa, što onda predstavlja riziko faktor  za zdravlje uopće, a naročito rizik za razvoj bolesti ovisnosti”, kaže doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara, direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Također, zbog smanjenog imuniteta organizma, postoji povećan rizik za  obolijevanje od raznih zaraznih bolesti, što uključuje i  zaražavanje korona virusom.

“Zaraza se može prenijeti i ako opći sanitarno-higijenski standardi prostora (nargilhane) nisu zadovoljeni, a posebno  preko usnika, ako se isti ne mijenja i ako ga koristi više  osoba”, ističe Mehić-Basara.

Ne uništavaju se uzročnici

Istog je mišljenja i prof. dr sci med. Aida Ramić – Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koja naglašava kako korištenje nargile otvara mogućnosti prenosa različitih zaraznih bolesti.

“Nastavak za usta je jednokratan, mada se u mnogim  slučajevima i međusobno koristi od strane više osoba. Veći problem predstavlja cijevni dio aparata koji u mnogim objektima ne podliježe gotovo nikakvnim ni adekvatnim mjerama čišćenja i dezinfekcije, dakle ne uništavaju se uzročnici   koji se  preko cijevi kroz koju prolazi dim mogu prenjeti  sa osobe na osobu. Neadekvatnim održavanjem higijene aparata nargile, postoje realne šanse da upotrebom ovog aparata između više korisnika što je i najčešći oblik konzumacije, prenose zarazne bolesti brojnih bakterijskih i virusnih uzročnika. Također, značajno je da se prilikom konzumacije nargile u nargila barovima često ugrožavaju i druge preporuke zaštite  u smislu nošenja maske, čestog dodirivanja usta, nosa, a brojni su primjeri zanemarivanja preporučene fizičke distance između osoba”, govori Ramić –Čatak.

Medijima su dostupni  nalazi kantonalnih inspekcijskih službi koje često ukazuju na  neadvatne mehanizme ventilacije zatvorenih prostora, kao i loše higijenske uvjete održavanja aparata nargile,  što predstavlja  otvoreni put za prenos određenih zaraznih bolesti.

“Iskustva  zemalja  u okruženju ukazuju da je sve  više slučajeva koji povezuju korištenje nargile sa tuberkulozom, herpesom, hepatitisom i drugim bolestima. Iz zdravstvenog sektora su već date preporuke koje se tiču i upotrebe nargile ali nesumnjivo da se  za efikasnu implementaciju ovih preporuka  moraju se više uključiti inspekcijske službe sa mjerama sankcija i objavljivanjem rezultata svojih nalaza radi adekvatnog informiranja javnosti”, ističe Ramić –Čatak.

Štetnija od cigareta

Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly naglašava kako je zabluda da je upotreba nargile manje štetna u odnosu na cigarete.

“Prema istraživanju o prevencija hroničnih bolesti, a koju je američki CDC objavio 2012. godine, većina ispitanih korisnika nargile izjavili su da vjeruju da je upotreba nargile manje štetna i rizična nego upotreba cigareta. Duhan u cigaretama sadrži iste štetne materije i supstance koje se nalaze i u duhanu u nargilama, i u oba slučaja, osoba u organizam unosi supstance koje se povezuju sa pojavom karcinoma pluća, grla, pojavi srčanih oboljenja, oboljenja disajnih puteva, oboljenja krvnih sudova i sl. Dakle, sasvim je jasno da je zbog zabluda i nedostatka informacija, upotreba nargila i šiša u našem društvu percipirana kao svojevrstan i bezopasan trend koji ne zaslužuje pažnju stručne i drugih javnosti”, govori Ivković O’Reilly.

Dodaje da upotrebom nargile ili šiše, osoba u svoj organizam unosi kancerogene i otrovne materije koje ozbiljno narušavaju zdravlje.

“Ono što dodatno povećava rizik je količina duhana tj. duhanskog dima koji osoba unosi u svoj organizam prilikom korištenja nargile ili šiše. Svjetska zdravstvena organizacija nas  upozorava da jedna “seansa” pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta. To je zbog toga što klasičan pušač obično udahne dim oko 12 puta, odnosno unese od 0,5 do 0,6 litara dima. Tokom jednosatnog pušenja nargile, konzumenti udahnu dim oko 200 puta, što znači da njihova pluća profiltriraju oko jednog litra dima. Samim tim, možemo reći da je toksični efekat dima nargile (tamni duhan i karbon-monoksid) značajno veći od toksičnog djelovanja dima obične cigarete”, podcrtava Ivković O’Reilly.

Simptomi ovisnosti

Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se najčešće psihička zavisnost, a vremenom može da se razvije i fizička zavisnost kao kod  nikotinske ovisnosti.

“Mlađa osoba koja je sklona svakodnevnoj upotrebi nargile će prije razviti simptome ovisnosti u odnosu na odraslu osobu koja nargilu koristi povremeno u rekreativne svrhe i može da kontroliše količinu iste. Kod osobe ovisne o nargili, prestanak djelovanja  supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može preći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija, te  gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti. Nerijetko osobe koje  konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremečaje ličnosti čime se  zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplikuje”, objašnjava Mehić-Basara.

Kako kaže, u liječenju ovisnosti o nargili, primjenjuju se isti terapijski principi  koji se koriste u tretmanu bilo koje ovisnosti.

“Nakon što se uspostavi dijagnoza ovisnosti, u skladu s Međunarodnom klasifikacijom bolesti i  osoba pokazuje motivaciju za liječenje,  postupak obuhvata medikamentoznu terapiju prema subjektivnim simptomima, individulanu i grupnu psihosocioterapiju, porodičnu terapiju te rad na razvijanju personalnih vještina osobe putem  okupacione terapije. Postupak je  prilagođen  individulanim  potrebama svake osobe, a traje u prosjeku nekoliko mjeseci do godinu dana, uz praćenje stanja do pet godina”, ističe Mehić-Basara.

Važno je naglasiti da upotrebu nargile prate i dodatni rizici o kojima mladi ne znaju dovoljno.

“Da bi nargila gorila, koristi se ugalj tj. čvrsto gorivo o čijem sastavu ne znamo gotovo ništa. Dakle, prilikom upotrebe nargile, osoba udiše dim koji nastaje sagorijevanjem duhana ali također i gasove koji nastaju sagorijevanjem uglja koji se koristi zajedno sa duhanom. Prilikom sagorijevanja uglja, otpuštaju se visoke koncentracije karbon monoksida, metala i kancerogenih materija”, kaže Ivković O’Reilly.

Također, uvijek postoji mogućnost i zloupotrebe nargile u smislu dodavanja različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i ilegalne droge  ili neke nove droge  koje ponekad nije moguće ni identificirati.

“Štetne posljedice po zdravlje konzumenata nargile sa ovakvim sadržajima su još više izražene. Ne treba zaboraviti da konzumiranje nargile još nije zakonski uređeno, iako spada u duhanske prerađevine, čija je upotreba zakonom zabranjena maloljetnim osobama. Neutralni teren na kojem se sada nargila nalazi, dozvoljava mogućnost njene zloupotrebe, kako među konzumentima pa i maloljetnicima, tako i  među nabavljačima i ugostiteljima”, podcrtava Mehić-Basara.

Javno zdravstveni problem

Intervencija usmjerena na reduciranje odnosno zabranu upotrebe nargile u stanju pandemije korona virusa imala bi značajan doprinos javnom zdravlju, posebno zbog činjenice  da su mladi pa čak i maloljetnici, česti posjetioci nargila barova i konzumenti ovog duhanskog proizvoda uprkos tvrdnji vlasnika objekata koji tvrde da ovaj proizvod služe samo odraslima.

Da to nije tako potvrđuju rezultati posljednjih istraživanja, koji potvrđuju da je konzumacija nargile među mladima u Federaciji BiH javno zdravstveni problem, posebnog značaja u vrijeme isticanja mjera zaštite sa ciljem reduciranja prenosa korona  virusa u zajednici.

“Prema rezultatima istraživanja koje je uradio je Zavod za javno zdravstvo FBiH  u 2019. na uzorku od 5500 djece, uzrasta  13-15 godina,  44% djece potvrđuje da su nekada tokom života probali nargilu, više dječaci u odnosu na djevojčice, 16% trenutno puši nargilu, skoro 18% dječaka i skoro 15% djevojčica, 35%  djece navodi  svoje prvo iskustvo sa nargilom  u uzrastu 12-15 god”, govori Ramić –Čatak.

Iz navedenog možemo zaključiti da je neophodno što prije pravno regulisati oblast primjene nargile, kako u smislu određivanja starosne dobi konzumenata, tako i sadržaja nargile te definisati sankcije za prekršitelje takvih zakonskih propisa uključujući i roditelje koji ne vode brigu o svojoj djeci, a posebno one čija se maloljetna djeca nađu van kuće poslije 22 sata.

“Mladima treba davati blagovremene informacije o štetnostima nargile kao i štetnim efektima bilo koje psihoaktivne supstance, a vlasti bi trebale omogućiti  projekte u kojima mladi mogu izraziti svoju kreativnost i intelektualne potencijale, pri čemu, prije svega, država sa svojim institucijama mora poboljšati opću percepciju budućnosti mladih. U Zavodu se do sada nismo susretali sa osobama koje su razvile ovisnost zbog upotrebe nargile, ali svakodnevno, u radu sa pacijentima, posebno u našim savjetovalištima, imamo saznanja o masovnoj upotrebi nargile među mladima, što treba da bude signal za što hitnije djelovanje nadležnih institucija u sprovođenju mjera prevencije ove pojave”, ističe Mehić-Basara.

Zabrana služenja nargile

Tokom 2017. godine od strane Federalnog ministarstva zdravstva inicirana je izrada novog  Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH. Prijedlog ovog  usvojen je od strane Vlade Federacije BiH  2018. godine i poslat je u parlamentarnu proceduru koja traje do danas.

“U skladu sa Okvirnom Konvencijom o kontroli duhana SZO, u članu 2 ovog Zakona, nargila je tretirana kao vrsta duhanskog proizvoda, u članu 5. ovog Zakona, definira se zabrana upotrebe svih duhanskih proizvoda za pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, dok  u članu 32. ovog Zakona, nadzor nad primjenom ovog zakona obavljaju Federalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležnih federalnih inspektora i kantonalni organi za inspekcijske poslove, putem nadležnih kantonalnih inspektora”, kaže Ramić – Čatak.

Pripremljen je i novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji ima intenciju da reguliše ovu oblast i također je upućen u parlamentarnu proceduru.

“Gledano iz ugla struke i naše zabrinutosti zbog trenutnog trenda porasta broja zaraženih korona virusom, mišljenja sam da preporučeno korištenje jednokatnog nastavka u sastavu nargile ili odsustvo nadzora nad mjerana dezinfekcije cijevi aparata nargile, nije dovoljna zaštita za prevenciju širenja moguće zaraze koronavirusom. U  stanju pandemije treba dati prednost zdravlju  te u  u sastavu preporuka za mjere zaštite od  zaraze korona virusom u Federaciji BiH treba razmisliti o zabrani služenja nargile u cilju zaštite zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, barem do pokazatelja o stabilizaciji epidemiološke situacije, kada možemo čekati redovnu proceduru usvajanja navedenih zakona koji se tiču korištenja duhanskih proizvoda”, zaključuje Ramić – Čatak.

Izvor: Al Jazeera

Jasmin Alibegović