Što je kreativnost? – Jeste li razmišljali o tome kako se zapravo odvija mehanizam razmišljanja, koji je razlog da svi ne razmišljamo jednako i zašto djeca razmišljaju drugačije od odraslih? Da li biste bili uspješniji kada biste razmišljali kao djeca i šta je to što je toliko različito u načinu razmišljanja djece i odraslih?
Odgovor na sva ova pitanja leži u mehanizmu koji je, između ostalog, odgovoran i za tzv. divergentno razmišljanje, odnosno razmišljanje u više pravaca koje nazivamo – kreativnost.
Neki naučnici navode da je razlika između primata i čovjeka upravo u postojanju kreativnosti te da je upravo čovjekova sposobnost zamišljanja i stvaranja ideja ono što mu je kroz istoriju omogućilo razvoj i napredak. Kreativnost u osnovi podrazumijeva stvaranje originalnih ideja, a ono što je zanimljivo je da bi se upravo s povećanjem znanja trebala povećati i kreativnost, odnosno broj ideja.
No, zašto se onda u mnogih kreativnost s godinama smanjuje? I smanjuje li se zaista?
Da bi bili kreativni, moramo se naći u situaciji koja nam pruža mogućnost da stvorimo novu ideju. U svakodnevici djeteta takvih situacija ima mnoštvo, dok u odraslih rutina često preuzme većinu dana, a u trenutku u kojem bismo trebali biti kreativni vrlo često razmišljamo s ciljem da odgovor bude tačan, vodeći se postojećim idejama i rješenjima, odnosno zadanim pravilima. Kreativnost se, zapravo, ne smanjuje, već se smanjuje broj prilika da budemo kreativni. Dijete će brzo i lako izraditi igračku od obične kutije, osmisliti priču zamišljajući situaciju i likove te živjeti u trenutku mašte, bez opterećenja o hronologiji i tačnosti – upravo zato što je kreativnost igra bez pravila. Bez mašte, odnosno bez kreativnosti, dijete ne bi učilo munjevitom brzinom, a čovječanstvo danas ne bi bilo tu gdje jest.
Ima li prehrana veze s kreativnošću?
Kreativnost je djetetova najsnažnija osobina. Ona mu omogućava da spozna sebe i svijet oko sebe, a zadatak odraslih je omogućiti djeci da maštaju. Zdrav organizam može maštati, a zdravlje uveliko ovisi i o pravilnoj prehrani. Stoga je i nauka odlučila ispitati u kojoj mjeri su povezane određene hranjive tvari i kognitivni razvoj pa čak i kreativnost. Tako je u posljednjih 4 do 5 godina provedeno nekoliko istraživanja čiji je glavni cilj bio ispitati upravo povezanost željeza i kreativnosti.
Jedan od najčešćih nutritivnih deficita u svijetu je nedostatak željeza u organizmu, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da čak preko 35% djece ima nedovoljan unos željeza i njegov nedostatak u organizmu. Željezo ima nekoliko važnih funkcija u tijelu, gdje kao sastavni dio hemoglobina prenosi kisik u sve njegove stanice te tako dio enzima učestvuje u metabolizmu energije i proteina potrebnih za rast te razvoj djeteta. No, kad je riječ o kreativnosti, željezo ima posebnu funkciju i to upravo u mozgu. Ovaj mineral, naime, učestvuje u reakcijama tzv. dopaminergičkog sistema koji je odgovoran za tjelesnu aktivnost i apstraktno mišljenje, odnosno kreativnost. Tako je dokazano da ne samo anemija uzrokovana nedostatkom željeza, već i svaki manji nedostatak željeza u djetetovom organizmu može negativno djelovati na kognitivni razvoj, koncentraciju, pamćenje i konačno kreativnost.
Prehranom doprinesite razvoju potencijala kod djece!
Pravilna prehrana u dječjoj dobi ima puno složenije značenje jer, osim zdravlja, mora omogućiti djetetu pravilan rast i razvoj. Svakodnevni unos svega onoga što je potrebno djetetovom organizmu, i to u dovoljnim količinama, često nije moguć, a razlog tome je što djeca vrlo često nerado jedu namirnice bogate vitaminima i mineralima, posebno one bogate željezom poput crvenog mesa i zelenog lisnatog povrća. Ovome se treba priskočiti kreativno! Stoga se savjetuje da dječja prehrana u prvom redu bude kreativna i ono što je djeci nije tako slasno ponuditi u varijantama koje će im biti zanimljive i okusom prihvatljive te je ovo prilika upravo da i vi kao roditelji budete maštoviti. Kreativni recepti i jela su najbolji način da dijete prihvati nove namirnice i pruži priliku onima koje mu do sada baš i nisu bile ukusne. I mnoge države su bile kreativne i u cilju osiguravanja dovoljnog unosa željeza u dobi intenzivnog rasta i razvoja sugerirale su industriji prehrambenih proizvoda obogaćivanje djeci pristupačnih namirnica i time osiguravanje potrebnog unosa željeza i drugih mineralnih tvari.
Autor: Dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinički nutricionist
Glavne reference:
Maureen M. 2003. Black Micronutrient Deficiencies and Cognitive Functioning, Journal of Nutrition 133, (11 Suppl 2): 3927–3931.
Hikaru Takeuchi, Yasuyuki Taki, Atsushi Sekiguchi, Rui Nouchi, Seishu Nakagawa, Carlos M. Miyauchi, Kunio Iizuka, Yuka Kotozaki, Ryoichi Yokoyama, Takamitsu Shinada, Yuki Yamamoto, Ugiko Hanawa, Tsuyoshi Araki, Hiroshi Hashizume, Yuko Sassa and Ryuta Kawashima, Keiko Kunitoki. 2013. Association of hair iron levels with creativity and psychological variables related to creativity. Frontires in human neuroscience. 7: 1-9.
Ignacio Jáuregui-Lobera. 2014. Iron deficiency and cognitive functions. Neuropsychiatric Disease and Treatment 2014:10 2087–2095.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
