Nelegalno oružje najveći sigurnosni problem u BiH: Pištolj 300, kalašnjikov 400 KM

Stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić dugo se bavi istraživanjem sigurnosnih prijetnji, a još 2016. godine objavio naučno-istraživački rad o temi “Nelegalno oružje kao prijetnja sigurnosti u BiH”. U radu su izneseni podaci i procjene koje su se potvrdile na prostoru BiH i tokom ove godine.

“Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini prema problematici nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine vatrenim oružjem nije mnogo izmijenjena u odnosu na prve postratne godine. Nelegalno oružje je i dalje evidentan sigurnosni problem, čemu nažalost svakodnevno svjedočimo kroz primjere upotrebe u kriminalnim aktivnostima, (kao što je nedavni slučaj ubistva dvojice policajaca MUP-a KS), ali i u slučajevima velikog broja samoubistava vatrenim oružjem, zloupotrebe vatrenog oružja u slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, zatim nedozvoljene trgovine oružjem te nesmotrenog rukovanja oružjem. Svi ovi primjeri upotrebe nelegalnog oružja nažalost mogu imati i najpogubnije posljedice, kako po pojedinca tako i po porodicu i društvo u cjelini. Zloupotreba oružja neminovno dovodi do teških i dugotrajnih posljedica koje imaju više pravaca ispoljavanja, od psiho-socijalnih efekata, preko generacijskih trauma, do evidentnog ugrožavanja općeg stanja sigurnosti”, kaže Mušić na početku razgovora.

Relevantne statistike pokazuju ozbiljnost problema

Nastavlja kako u prilog navedenoj ocjeni idu podaci koje svakodnevno objavljuje SEESAC (Centar za kontrolu lakog i malog oružja u Jugoistočnoj Evropi), na Platformi za praćenje incidenata oružanog nasilja (AVMP).

“Podaci se prikupljaju iz medijskih izvještaja, na osnovu izvještaja javnih institucija i preko online tražilice, uz rigorozno poštivanje standarda da bi se osigurala tačnost podataka. Na Platformi se objavljuju svi tipovi oružanih incidenata (kriminal, nesreće, porodično nasilje, policijska upotreba, upotreba oružja na javnom mjestu i dr.) Pa je tako u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra 2018. godine registrovano 1.860 oružanih incidenata, a samo u periodu od 1. novembra 2018. godine do 5. decembra 2018. godine registrovana su 504 oružana incidenta u BiH. Kada se govori o trendovima i demografiji, tokom 2018. godine počinioci oružanih incidenata su bili u 478 slučajeva muškarci, što je 99 posto, a u 5 slučajeva žene, što iznosi 1 posto, dok je među žrtvama izraženiji procent žena, tako su žrtve bili 180 muškaraca (65 posto), dok je žena žrtava oružanih incidenata bilo 96 ili 35 posto. Ove brojke i činjenica da dnevno u BiH imamo 1,4 oružana incidenta su više nego dovoljni pokazatelji da je nelegalno oružje u BiH gorući sigurnosni problem koji bi trebao imati prioritet u rješavanju, a u čemu država ima podršku od EU i UN-a”, kaže on.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) još iz 2010. godine, u BiH blizu 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje.

Taj broj je vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja, tako da je krajnja procjena da u BiH ima blizu 750.000 komada nelegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti svih građana. Tako da se može reći da jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.

Oružje dostupno po niskim cijenama

“Cijena oružja na ilegalnom tržištu je posljednjih godina u blagom padu, ali i dalje ostaje činjenica da se u BiH mogu nabaviti skoro sve vrste lakog oružja, odnosno sve vrste vojnog oružja. Cijena oružja ovisi o potražnji na crnom tržištu pa je tako u periodu krize na Kosovu, zatim na Bliskom Istoku, odnosno intenziviranjem obračuna među kriminalnim bandama u nekim evropskim državama, npr. u Švedskoj, cijena oružja bila povećana. Prema nekim informacijama, na ilegalnom tržištu u BiH je, osim pištolja i pušaka, moguće nabaviti protivoklopno i lako protivavionsko naoružanje, što je potvrđeno prilikom policijskih zapljena. Tako se trenutno pištolji starije proizvodnje mogu nabaviti već od 300 KM, dok se poluautomatske puške mogu nabaviti po cijeni od 400 KM, automatske puške po cijeni od 350 KM pa do 800 KM, ovisno o modelu i očuvanosti. Najpopularniji pištolj na ilegalnom tržištu u regionu je još uvijek pištolj M-57, tzv. “tetejac”, iako se proizvodi od 1960. godine, još uvijek je u operativnoj upotrebi”, kaže Safet Mušić

Zakonska regulativa po pitanju oružja i vojne opreme je prilično obimna i omogućava zakonsko postupanje, kao i sankcionisanje, ono što generalno nedostaje je jedinstveni državni zakon, odnosno harmonizacija propisa iz oblasti nabavke, držanja i nošenja oružja sa zakonodavstvom EU.

“Na nivou BiH postoji pet zakona koji se odnose na proizvodnju, promet (unutarnji i vanjski), kontrolu kretanja i obilježavanje naoružanja. Šesti zakonski akt je Krivični zakon koji u članu 193.34 propisuje kazneno djelo neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe, koje je blanketnog karaktera, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u kojima su dodane stavke o zloupotrebi računarskih programa koji se koriste u vojne svrhe, kao i stavke o zloupotrebi biološkog i hemijskog oružja. U FBiH civilno posjedovanje oružja je regulisano na nivou kantona pa tako trenutno egzistiraju Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u kantonima. Veoma je bitno spomenuti i Zakon o amnestiji za nedopušteno držanje minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u FBiH, kojim je dato oslobođenje od krivičnog gonjenja svim fizičkim i pravnim osobama za krivično djelo nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371. Krivičnog zakona FBiH, ukoliko u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona dobrovoljno predaju ili prijave minsko-eksplozivna sredstva i oružje nadležnom organu koji vodi evidenciju primljenog naoružanja”, pojašnjava on.