Iščekivanje djeteta sigurno je najveća sreća koju doživljavaju budući roditelji, no slatka briga koja dolazi sa trudnoćom u paketu je pitanje: kako imenovati dijete, a da to ime bude zanimljivo, možda čak i neobično, a da pristaje djetetu.
S obzirom na veliku popularnost serija i filmova koje su sastavni dio svakog TV programa, logično je očekivati da će budući roditelji možda i tu potražiti inspiraciju.
Kako saznajemo iz sarajevske Općine Centar, najčešća ženska imena koja su u posljednje vrijeme data djeci su Amina, Sara, Fatima, Mejrem, Anastazija, Marija, Hana, Amna, Sara, Ana, Ena, Ajša, Naida, Zehra, Esma, Aylin. Najčešća muška imena su Vedad, Faruk, Arman, Abdulah, Marko, Tomislav, Teo, Bakir, Daris, Harun, Filip, Mak, Mirza, Kerim, Ammar, Ivan, Muhamed, Ali.
A neobična imena koja se sve češće upisuju u knjigu rođenih, a inspirirana televizijskim likovima su Ezel, Asi, Šeherzada, Kaan…
Kada je u pitanju Banja Luka, najčešća ženska imena koja su data djeci, glase ovako: Ana, Milica i Marija (potom su, prema brojnosti, najučestalija: Sofija, Anđela, Katarina, Anastasija, Jovana…).
Dječaci se pak zovu: Nikola, Marko, Luka, Stefan, Andrej, Jovan itd, kažu nam iz Ureda za Odnose sa javnošću Grada Banje Luke.
Prema upisima u MK rođenih, evidentno je da se imena, koja su određivana djeci, kao uobičajena 50-ih, 60-ih i 70-ih godina, gotovo više i ne određuju novorođenoj djeci, npr., imena kao što su: Goran, Zoran, Dragan, Vesna, Gordana, Mirjana, Slavica…
No, zanimljivo je da su evidentirana neka rjeđa muška imena, kao npr. Nestor, Lav, Njegoš, Karađorđe, Perislav, te ženska imena: Kasja Apolonija, Marea, Atina, Aleksija, Dea, Vanessa-Lamia, Mirona, Njegica, Tila itd.
Za vrijeme pisanja ovog teksta, nismo mogli a da se ne zapitamo šta bi se dogodilo kada roditelji ne bi u zadatom roku imenovali dijete, ili bi mu dali “pogrdno” ime?
Prema članu 3. Zakona o ličnom imenu RS, lično ime djeteta određuju roditelji sporazumno. 3. i 4. Članovima 16. i 17. Zakona o matičnim knjigama RS, odnosno, tačkama od 82. do 84. Uputstva o vođenju matičnih knjiga, propisana je procedura određivanja ličnog imena djetetu.
Citiranim odredbama propisano je:
“Ako roditeljii ne postignu sporazum o imenu djeteta, odnosno ako u zakonom određenom roku (30 dana od dana rođenja djeteta) nisu odredili ime djetetu, odnosno, ako su odredili pogrdno ime, ime koje vrijeđa moral, ili ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine, onda matičar, u roku od 15 dana, o tome obavještava nadležni organ starateljstva – Centar za socijalni rad, dostavljajući im obavijest i zapisnik sa podacima o rođenju djeteta, radi određivanja ličnog imena djetetu.
Nadležni organ starateljstva, nadalje, dužan je, u roku od 15 dana, radi zaštite prava i interesa djeteta, donijeti rješenje kojim se djetetu određuje lično ime.
U praksi se, eventualno, dešava da roditelji ne odrede djetetu lično ime u Zakonom predviđenom roku, ali su vrlo rijetke situacije da su roditelji odredili lično ime koje bi se moglo pojaviti kao smetnja djeci u daljem životu (npr. određivanje više imena, ili više prezimena djetetu, određivanje imena koja se, u tehničkom smislu, teže pišu i izgovaraju i sl.).
Zakonom o ličnom imenu FBiH jasno je propisana procedura i način određivanja ličnog imena i istim nije predviđena mogućnost odbijanja upisa ličnog imena.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
