Nered u “neradnoj nedjelji”: Simbol nade ili borba interesa- Priča, ili bolje rečeno bajka o neradnoj nedjelji u Federaciji BiH dobila je svoj epilog.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nakon burne rasprave usvojio je prošle sedmice Zakon o unutrašnjoj trgovini, a koji reguliše, između ostalog, i pitanje neradne nedjelje. Riječ je o potpuno novom zakonu kojim se uređuje oblast trgovine, a koji je usklađen s brojnim aktima Evropske unije.
SIMBOL NADE ILI ARENA SUKOBA
Usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini u Domu naroda FBiH oslikava složenu igru između radnika, poslodavaca i lokalnih vlasti. U toj priči, nedjelja postaje simbol nade za bolje radne uslove, ali i arena sukoba interesa.
U srcu bajke stoji odluka Federalnog parlamenta da proglasi nedjelju neradnom, inspirisanu brigom za radnike. No, kako to obično biva u bajkama, pojavljuju se nesigurnosti i mračne sjene. Iako bi ova odluka trebala olakšati teret radnicima u trgovini, mnogi sumnjaju u njenu stvarnu namjeru. Umjesto da zaštiti prava radnika, neki sumnjaju da je zapravo usmjerena ka olakšavanju poslovanja poslodavcima koji se bore s nedostatkom radne snage.
Priča se dodatno komplicira kroz primjenu zakona u različitim općinama. Dok jedne lokalne zajednice dočekuju neradnu nedjelju s otvorenim rukama, druge su odlučile da prilagode pravila svojim potrebama. Tako se može desiti da neki trgovci odluče raditi nedjeljom, a neradni dan im postane ponedjeljak. Ovaj haotičan pristup stvara konfuziju među radnicima, koji se bore s nepredvidivim rasporedima.
U ovoj bajci, svaka strana ima svoje junake i zmajeve. Radnici, čija je sudbina često u rukama poslodavaca, bore se za prava i dostojanstvo, dok poslodavci traže načine kako da prežive u izazovnom okruženju. Lokalni lideri, pak, nastoje balansirati između interesa svojih građana i ekonomskih pritisaka.
ŠTA PROPISUJE ZAKON?
Zakon propisuje da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično, te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
“Ovo je velika pobjeda trgovaca, ne samo zato što su dobili slobodan dan na koji uvijek mogu računati, nego što je to proizvod širokog konsenzusa radnika, potrošača i poslodavaca. Mnogi bi rekli da su interesi jednih nepomirljivi s interesima drugih, ali oni su ovim primjerom cijelom društvu održali lekciju. Pokazali su da je poslodavcima itekako stalo do zadovoljnih radnika, radnici su itekako pokazali da novac nije ono što je presudno u njihovom radu, a potrošači su itekako razvili empatiju prema radnicima u trgovini i spremni su svoje nabavke obavljati dan ranije kako bi i radnici, kao i oni, nedelju mogli posvetiti sebi i svojima”, kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
ZA DRAGSTORE NE VAŽI NERADNA NEDJELJA
Da pojasnimo, zakonom je definisana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi pekare, suvenirnice, cvjećare, objekti tradicionalnih i starih obrta.
Zabrana rada nedjeljom ne odnosi se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijalizirane prodavnice u vezi s prodajom na grobljima.
Također, neradna nedjelja se ne primjenjuje na dragstore čije je radno vrijeme 24 sata svaki dan.
NERADNA NEDJELJA KOJA TO NIJE
Federalni zastupnik Admir Čavalić tvrdi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH ne zabranjuje rad nedjeljom, kako se to komunicira u javnosti, te da da to jednostavno nije “neradna nedjelja”.
Precizira da se član 18. ovog Zakona ne odnosi na radnike i rad, već pojedine prodajne objekte i u pojedinim opštinama/gradovima. Shodno tome svi “Radnički i socijalni argumenti” nemaju smisla jer se izostavljaju pekare, dragostori koji rade 24 sata, benzinske pumpe, naravno ugostiteljski objekti i kladionice.
“Upravo su u nabrojanim prodajnim objektima najgori uslovi rada. Da se ovo zaista protežiralo zarad zaštite radničkih prava onda bi se nabrojani objekti prvi zatvorili. Ne, ovdje je riječ o zaštiti interesa velikih trgovinskih lanaca koji imaju problem sa radnom snagom odnosno organizacijom sistema smjena tokom 7 dana”, ističe on.
Tokom višemjesečne rasprave o zakonu bio je najglasniji u iznošenju stavova, a na Član 18. ovog Zakona, dostavio je 60-tak amandmana.
“Mi nismo totalitarni režim, mi smo totalitarni sistem, zbog toga sam uložio ovoliko puno amandmana. Razumijevajući da je susjedna Hrvatska 20 godina tačno vodila raspravu o ovom pitanju, mi možemo barem posvetiti par sjednica ili deset minuta, poslušati, saslušati i raspravljati itd. Prvo bih krenuo, dakle, a Član 18. se odnosi na zabranu rada određenih, ne svih prodajnih objekata na teritoriji 51 posto Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH. Ne kladionica, ne ugostiteljskih objekata, naravno ne skladišta i nekih drugih djelatnosti, dakle na neke prodajne objekte”, kazao je on tokom rasprave.
Obrazložio je ko je lobirao za zakon i kome je ovo u interesu.
“Lobiraju veliki trgovinski lanci. Ovo nije tajno, ovo nije ništa spektakularno, potvrđeno je od strane Ministarstva trgovine. Upućeno je i nama na Odboru, dobili smo od njih pismo podrške, oni su izjavili, parafraziram “ovo je nešto što se mora usvojiti”. Dakle, veliki kapital, veliki trgovinski lanci. Ne oni koji ostvaruju par miliona prometa, već čak i oni par milijardi KM prometa. Da, znate ko je. I jučer su nam rekli zašto se ovo mora usvojiti. Zato što im nedostaje radne snage. Ja bih ovo “nedostaje radne snage” u zagradu stavio (koja će raditi po postojećim uslovima rada u trgovinama). Dakle, da nedostaje radne snage (koja je spremna da radi shodno postojećoj plati, uslovima rada, činjenici da možda nema stolice na radnom mjestu, da nema toaleta kada govorimo o onima koji rade u kioscima, itd. Nema tih radnika i to je razlog zašto. Kako lobiraju, ja neću ulaziti u to, neću prozivati da li imaju neke privatne, poslovne veze ministra sa ovim krupnim kapitalom. Koji su trgovinski lanci da lobiraju? To nisu trgovinski lanci onih koji su već zatvorili svoje prodavnice nedjeljom. Njima, aferim, skidam kapu. Imamo u Sarajevu neke, imamo širom Federacije. Svaka čast tim trgovinskim lancima. I oni, vjerujem nisu zatvorili zato što vole radnike, nego zato što im nedostaje radne snage. Ja sam postavio pitanje predstavnicima na Odboru. Ako toliko lobirate i tražite od nas parlamentaraca da donosimo zakon za vas, zašto vi sami ne zatvorite? Pa kaže, ako mi zatvorimo, odoše potrošači negdje drugo.
Objasnio je i situaciju sa duplom dnevnicom i kroz primjer jednog poslodavca u Federaciji BiH koji se deset godina proglašava najboljim poslodavcem.
“Kod njih u trgovačkim velikim centrima radnici rade nedjeljom, ali niko od tih radnika se ne žali. Zašto? Pa dobije duplu dnevnicu, dobiju 100 KM, dodatno i 200 KM više na platu. Ti ljudi ne lobiraju, oni nama nisu došli, ne traže izmjene, oni plate pošteno rad. Ne lobiraju ni mali trgovci koji posluju u samo jednoj Opštini, koji ne posluju na području oba bh. entiteta i njima će svakako past promet. Neće pasti promet onome ko posluje, dakle, u RS-u jer će se samo proglasiti promet u RS-u i nikakav problem“, ukazao je Čavalić.
PRAVA RADNIKA PROPISUJU SE ZAKONOM O RADU, NE ZAKONOM O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike reagovalo je na izjave ministra unutrašnje trgovine Amira Hasičevića ističući da razumiju potrebu uređenja radnog vremena trgovačkih objekata, ali upozoravaju da primjena propisa o neradnoj nedjelji može i hoće dovesti do kršenja prava radnika koja proizilaze iz radno – pravnih odnosa.
Iz Ministarstva ističu da nisu bili uključeni u izradu ovog zakona, te da predložene odredbe koje je Ministarstvo samoinicijativno poslalo Ministarstvu unutrašnje trgovine, a koje se tiču prava radnika i radnog vremena, nisu uvažene. Zakon o radu jasno definiše prava radnika i svaka promjena mora biti usklađena s ovim zakonom, stoji u saopćenju ovog ministarstva.
“Zakonom o unutrašnjoj trgovini predviđene su doskriminatorne odredbe i po osnovu geografske lokacije trgovačkih objekata, ali i po osnovu vrste posla koju radnici obavljaju u istima, što se posebno odnosi na velike trgovačke lance, u kojima osim radnika u trgovinama rade i radnici u skladištima, distributivnim centrima, te pratećim objektima kao što su cvjećare, pekare, kafići i slastičarne”, ističu iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Iz Ministarstva naglašavaju da ovakve izmjene ne smiju dovesti do diskriminacije radnika po tome na kojem mjestu ili u kojem sektoru rade, te ističe da je svako potencijalno kršenje prava radnika, kako je propisano Zakonom o radu, neprihvatljivo.
Osim toga, važno je napomenuti da se Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne može rješavati pitanje radnog vremena, budući da je to isključivo u nadležnosti Zakona o radu. Ovaj zakon već sveobuhvatno uređuje pitanje radnog vremena, odmora i zaštite prava radnika i to za sve sektore pod jednakim uvjetima.
Pokušaj regulacije radnog vremena putem Zakona o unutrašnjoj trgovini predstavlja pravni nesklad koji može i hoće dovesti do pravne nesigurnosti u poštivanju prava radnika prilikom primjene ovog zakona.
Obzirom da se u javnosti već postavljaju mnoga pitanja, od toga kako će se odvijati ovaj proces, na koji način će se odlučivati o zahtjevima, do toga, da li bi moglo doći do diskriminacije i žalbi ukoliko se nekima odbije zahtjev za donošenje odluke o izuzeću od zabrane rada nedjeljom, apelirali su na sve nadležne institucije da uvaže stavove resornih ministarstava i u narednim koracima osiguraju konsultacije kako bi se izbjegli potencijalni problemi u primjeni ovog zakona, te kako bi se osigurala puna zaštita prava radnika i poštivanje važećih zakona. Ističu i da Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i dalje ostaje otvoreno za saradnju s ciljem zaštite prava radnika i jačanja radnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
UDRUŽENJE POSLODAVACA FBIH POZDRAVILO USVAJANJE
Povodom usvojenog Zakona o unutrašnjoj trgovini na Domu naroda Parlamenta FBiH, Udruženje poslodavaca FBiH izrazilo je svoje zadovoljstvo načinom pripreme i usaglašavanja ovog Zakona kroz veoma intenzivan ekonomsko-socijalni dijalog koji je vođen u okviru uspostavljene Radne grupe, sastavljene od predstavnika vlasti, Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti STBiH, reprezentativnog Udruženja poslodavaca FBiH i Udruženja potrošača.
Kažu da je usvojeni zakon odraz je usaglašenih interesa i kompromisa svih aktera na koje se zakon odnosi.
“Iako je najviše interesa u javnosti izazvala odredba koja prodajne objekte nedjeljom proglašava zatvorenim, Udruženje poslodavaca FBiH ističe značaj i drugih odredbi Zakona koje se fokusiraju na modernizaciju i usklađivanje trgovinske oblasti s europskim i drugim standardima. Ovo uključuje precizno definiranje pojma trgovca i trgovačke djelatnosti, obaveze trgovaca, uvođenje savremenih klasifikacija i nomenklature, detaljno uređenje internet prodaje, te načine formiranja i isticanja maloprodajnih cijena, kao i regulaciju inspekcijskog nadzora i postupanje inspektora”, navode iz UPBIH.
Kako bi se osigurala što bolja pripremljenost za primjenu Zakona, Udruženje poslodavaca FBiH najavilo je održavanje operativnog zajedničkog sastanka sa predstavnicima vlasti, prije stupanja na snagu Zakona, a sa ciljem usklađivanja s novim odredbama.
Zakon o unutrašnjoj trgovini prvi je u nizu zakona iz oblasti trgovine, a uskoro se pokreće zajednički rad i na Zakonu o e-trgovini, Zakonu o zaštiti potrošača i Zakonu o kontroli cijena.
PRIMJERI PRIMJENE ZABRANE RADA NEDJELJOM
Podsjetimo, u FBiH je zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i Novom Travniku, dok je takva odluka za cijeli Zapadnohercegovački kanton na snazi od polovine 2020. godine. Zabrana rada nedjeljom na snazi je u Hrvatskoj od 1. jula 2023. godine, dok je Crna Gora još u martu 2019. godine donijela odluku da trgovine više neće raditi nedjeljom i praznicima.
Mladen Perić, poduzetnik iz Kiselja čija porodica u svom vlasništvu ima četiri prodavnice, od toga dvije prehrane, podijelio je iskustvo uticaja neradne nedjelje. Podsjetimo, tamo je neradna nedjelja uvedena prije četiri godine.
“Nema nikakvog negativnog učinka na prehrane i njihov promet od kada je u Kiseljaku proglašena neradnom. Druga prehrana je u Kreševu i tamo je ista uredba donesena. Naravno, kafići rade normalno, benzinske pumpe do 16:00. Nije uopšte zabilježen nikakav pad prometa na godišnjoj razini u prehranama jer ljudi se naviknuli pa kupe subotom šta im treba”, kazao je za Akta.ba.
Spomenimo i to da je prema rezultatima istraživanja 96 posto od ukupnog broja ispitanika podržalo Zakoa o unutrašnjoj trgovini prema kojem bi nedjelja i praznici trebali postati neradni dani za trgovine u FBiH. Istraživanje još pokazuje da je nivo stresa kod radnika u prodajnim objektima, pogotovo kada rade nedjeljom i/ili praznicima vrlo visok, a 77,2 posto ispitanika navodi da nije adekvatno plaćeno za rad nedjeljom i praznicima.
Na kraju, bajka ostavlja otvorena vrata za razmišljanje: hoće li neradna nedjelja zaista donijeti promjenu ili će postati samo još jedan običaj, ispunjen nesuglasicama i nejasnoćama? Kroz prizmu ove priče, svaka nedjelja postaje prilika za preispitivanje vrijednosti rada, slobode i ljudskog dostojanstva u svijetu koji se neprestano mijenja.
Autor: Seida Bijedić
Izvor: akta.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
