Nezakonita trgovina preko interneta cvjeta, što se odnosi i na trgovinu duhanom, cigaretama i drugim duhanskim proizvodima. Nadležni u Bosni i Hercegovini svjesni su toga i imaju mnogo poteškoća u borbi protiv ovog oblika trgovine. Pozivaju na izmjene zakona da bi im ta borba bila lakša i savjetuju građanima da dobro provjere od koga kupuju preko interneta.
Veliki dio nezakonite ulične trgovine sve više se seli na nezakonitu internet-trgovinu, što je pojava koja predstavlja globalni problem, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Rezultati istraživanja britanskog lista Economist govore da je 60 posto proizvoda nezakonito kupljeno preko interneta, a 35 posto na ulici. Dakle, internet je u ilegalnoj trgovini zamijenio ulicu.
Trgovina preko interneta u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku svijeta rasla je tokom pandemije koronavirusa. Za nezakonitu trgovinu posebno su pogodne društvene mreže, a trguje se i akciznim proizvodima, duhanom i cigaretama.
Osim pandemije, rastu trgovine navedenim proizvodima preko interneta doprinijeli su njihova cijena, odnosno iznos akciza koji je znatno viši u odnosu na kupovnu moć većine građana. S obzirom na to da se takvom trgovinom znatno smanjuje rizik od odgovornosti, da je potražnja velika i da se državi ne plaćaju dadžbine, riječ je o unosnom biznisu.
Teško do podataka
Šta preduzimaju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u borbi protiv nelegalne trgovine na internetu?
– U skladu sa djelokrugom svog rada i utvrđenim zakonskim ovlaštenjima te u skladu sa raspoloživim resursima, UIO preduzima mjere i radnje u cilju sprečavanja ilegalne trgovine putem interneta. Kontinuirano se prikupljaju podaci na portalima na kojima se vrši prodaja ilegalne robe od osoba koji nemaju dozvolu za obavljanje te djelatnosti. Aktivnosti koje se preduzimaju od službenika UIO se ogledaju u pokušaju identifikacije osoba, zavisno od platforme osobe se često prijavljuju pod pseudonimom što često otežava utvrđivanje njihovog identiteta i određenih vrsta roba koje se prodaju putem interneta – ističe Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO.
U slučaju otkrivanja takvih osoba, kontaktiraju se preduzeća koja su vlasnici platformi kako bi se pribavili podaci o pravnim i fizičkim licima koja se bave ilegalnim aktivnostima. Obaveza davanja podataka ograničena je od takvih provajdera jer oni smatraju da isključivo daju zakup prostora za reklamiranje i trgovinu, a ne upuštaju se u pravo prodaje od takvih osoba što često dovodi do nepotpune dostave podataka o takvim osobama, pojašnjava naš sagovornik.
– Neki izazovi u suzbijanju ilegalne trgovine preko interneta u ovim aktivnostima su nejasan pravni okvir i ovlaštenja, nedostatak obučenog kadra, softverskih alata za nadzor nad trgovinom putem interneta i materijalno-tehnička opremljenost (posebni laptopi, domeni…). Pojava interneta omogućila je stvaranje virtualnih tržišta i pretpostavki za povećanje ukupne konkurentnosti. Online trgovina je prilično neuređena oblast u BiH, a radi se o osobama koja nisu registrovana za tu djelatnost pa samim tim robu ne prati faktura – dodaje Kovačević.
U toku pandemije COVID-19 došlo je do povećanja prodaje ilegalne robe preko web portala koja se prema krajnim kupcima, između ostalog, dostavlja putem operatera brze pošte.
– U ranijim projektima izvršeno je opremanje carinskih referata pošta sa x-ray uređajima te izvršena obuka carinskih službenika za analizu rizika za identifikaciju sumnjivih pošiljki (droga, eksploziv, oružje, municija), ali i komercijalnih roba. Kad su u pitanju komercijalne robe postoji prag od 300 maraka kao pravo na povlasticu pri uvozu u poštanskom prometu, što znači da osoba može i ima pravo da uveze robu za lične potrebe do te vrijednosti bez plaćanja pripadajućih dadžbina. Problem predstavlja i činjenica da je izuzetno teško identifikovati osobe koja stoje iza profila otvorenih na društvenim mrežama (radi se o lažnim profilima na: Facebooku, Instragramu, olx.ba i drugim društvenim mrežama – ističe Kovačević.
Izazovi koji se dodatno postavljaju i sa kojima se susreću službenici UIO ogledaju se u tome da je teško identifikovati vrste i količine robe koja se prodaje putem interneta kako bi se utvrdile činjenice da li je ta roba sa kojom se trguje prošla carinsku proceduru uvoznog carinjenja ili se radi o robama koje se prokrijumčare u BiH i prodaju se putem interneta.
– Vrlo često se dešava da određene osobe oglašavaju prodaju raznih vrsta roba, a radi se o robi koja uopće nije u BiH, već se nalazi u nekoj drugoj zemlji, a kad neki građanin odluči kupiti tu robu, onda osoba koja je oglasila prodaju te robe samo u ime kupca na njegovo ime tu robu naruči iz inostranstva. Kao poslovna aktivnost, ovo nije nedozvoljeno, ali je problem što te osobe nisu registrovane za obavljanje poslovne djelatnosti, već to rade nacrno, bez plaćanja obaveza državi – tvrdi Kovačević.
Udio duhana, cigareta i drugih duhanskih proizvoda u ilegalnoj trgovini preko interneta je veliki.
– U UIO se vrše analize uvoza i prometa raznih vrsta roba, ali UIO ne raspolaže sa predmetnim podacima. S obzirom na to da se radi o velikom broju platformi, kako na deep i dark webu tako i na platformama koje se nalaze van jurisdikcije BiH, a nude takve robe na području BiH, vrlo je teško napraviti procjenu koliko je obim takvih roba za tržište BiH jer platforme se mogu nalaziti bilo gdje na svijetu – otkriva Kovačević.
Šta mogu entitetske inspekcije
UIO sarađuje i sa drugim institucijama u suzbijanju nezakonite internetske trgovine.
– Tržišna inspekcija Republike Srpske u protekloj godini kontinuirano je porovodila aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u vidu trgovine putem interneta, odnosno osoba koja su putem različitih oglašivača nudila proizvode i usluge. Pozivamo potrošače da ne koriste usluge fizičkih lica koja nelegalno rade jer predstavljaju veliki potrošački rizik i nanose štetu cijeloj privredi. Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičkog lica na društvenim mrežama i oglasnim stranicama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. U takvim okolnostima postoji rizik da se usluge pružaju u neadekvatnim uvjetima, upitna je stručnost tih osoba, porijeklo, sastav i ispravnost proizvoda jer je riječ o robi koja nije prošla potrebnu kontrolu – izjavio je za Faktor Radivoje Gavrić, glavni tržišni inspektor RS-a.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove ističu da se samo jednim članom zakona o trgovini tretira internetska trgovina, što nije prihvatljivo, odnosno da je potreban poseban zakon. Entitetska inspekcija ne može vršiti istražne radnje te je vrlo teško ući u trag onima koji se bave nezakonitostima jer na internetu objavljuju lažne podatke.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
